{"id":21065360,"date":"2022-03-21T12:08:25","date_gmt":"2022-03-21T11:08:25","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21065360"},"modified":"2022-10-06T17:55:17","modified_gmt":"2022-10-06T15:55:17","slug":"mogu-li-nam-mikroorganizmi-pomoci-u-istrazivanju-procesa-starenja-iizumiranja-jezera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/mogu-li-nam-mikroorganizmi-pomoci-u-istrazivanju-procesa-starenja-iizumiranja-jezera\/","title":{"rendered":"Mogu li nam mikroorganizmi pomo\u0107i u istra\u017eivanju procesa starenja i izumiranja jezera?"},"content":{"rendered":"\n

Kako se zajednice mikroorganizama prilago\u0111avaju razli\u010ditim sezonskim promjenama te kako to utje\u010de na regulaciju hranjivih tvari, stabilnost i starenje ekosustava obalnih slatkovodnih jezera, samo su neka od pitanja koja je istra\u017eivao me\u0111unarodni interdisciplinarni tim predvo\u0111en istra\u017eiva\u010dima s Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107<\/a> (IRB).<\/p>\n\n\n\n

U novom radu objavljenom u uglednom \u010dasopisu ‘Environmental Microbiology<\/a><\/em>‘, istra\u017euju\u0107i Vransko jezero, ovaj tim znanstvenika je opisao kako promjene u ravnote\u017ei oborina i isparavanja, produljenja su\u0161nih sezona te intenzivno navodnjavanje znatno utje\u010du na mikrobne zajednice u obalnim slatkovodnim jezerima, gdje \u010dak i kod neznatnog pove\u0107anja saliniteta, mo\u017ee do\u0107i do potpune izmijene bogatstva hranjivih tvari, utjecaja na rast i razvoj biljnog i \u017eivotinjskog svijeta, odnosno do ubrzanja starenja obalnih slatkovodnih jezera.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje je nastalo kao me\u0111unarodna suradnja s kolegama iz Liebniz instituta, u Njema\u010dkoj, Hrvatskim vodama te Prirodoslovnog-matemati\u010dkog fakulteta, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, a djelomi\u010dno je financirano projektima STIM-REI, DNKAVODA te projekta Hrvatske zaklade za znanost.<\/p>\n\n\n\n

Mikroorganizmi kao indikatori promjena u okoli\u0161u<\/h2>\n\n\n\n

Mikroorganizmi su nositelji uloge prijenosa energije u vodenim ekosustavima te djeluju kao poveznica izme\u0111u otopljene organske tvari i organizama koji pripadaju vi\u0161im trofi\u010dkim razinama.<\/p>\n\n\n\n

Njihova metaboli\u010dka aktivnost regulira koli\u010dinu i oblik molekularnog ugljika u jezerima te tako utje\u010du na globalno kru\u017eenje ugljika i emisiju stakleni\u010dkih plinova iz biolo\u0161kih izvora.<\/p>\n\n\n\n

Mikroorganizmi su vrlo osjetljivi na promjene u okoli\u0161u stoga se mogu koristiti kao indikatori promjena kao, primjerice, prekomjernog prinosa nutrijenata koji mogu promijeniti koli\u010dinu primarne produkcije i tako privremeno ili trajno promijeniti trofi\u010dko stanje ekosustava.<\/p>\n\n\n\n

U obalnom podru\u010dju Dalmacije mogu se uo\u010diti sve \u010de\u0161\u0107e hidrolo\u0161ke promjene koje se manifestiraju kao produ\u017eeni periodi su\u0161e ili intenzivni pljuskovi u vla\u017enom periodu godine.<\/p>\n\n\n\n

Vransko jezero kod Biograda na moru je najve\u0107e prirodno jezero u Hrvatskoj, a zajedno s lokalnim izvorima snabdijeva poljoprivredno najrazvijeniji dio sredi\u0161nje Dalmacije \u2013 Ravne Kotare.<\/p>\n\n\n\n

Razina i karakteristike jezerske vode u Vrani ovise o precipitacijsko-evaporacijskoj ravnote\u017ei odnosno o koli\u010dini padalina i optere\u0107enosti lokalnih izvora koji se korist za navodnjavanje polja.<\/p>\n\n\n\n

U posljednjih dvadesetak godina zabilje\u017eena su razdoblja u kojima je morska voda utjecala u jezero preko djelomi\u010dno okr\u0161enog vapnena\u010dkog grebena i kanala ”Prosika” koji povezuje jezero s morem, \u0161to je uzrokovalo pomor riba te ulazak marinskih vrsta.<\/p>\n\n\n\n

Ubrzano starenje jezera<\/h2>\n\n\n\n

”Odlu\u010dili smo istra\u017eiti sezonske promjene u mikrobnoj zajednici Vranskog jezera jer je njezina stabilnost klju\u010dna za uspostavljanje ravnote\u017ee unutar \u010ditavog jezera. Htjeli smo utvrditi postoji li veza izme\u0111u prisutne otopljene organske tvari u jezeru, fitoplanktonske zajednice koja ju proizvodi i bakterija koje se njome hrane. Uzorkovanje smo proveli na dvije to\u010dke kako bismo prikupili informacije o promjeni mikrobiolo\u0161ke zajednice koje bi mogle biti uzrokovane potencijalnom salinizacijom i agronomskom aktivno\u0161\u0107u. Koristili smo visoko-proto\u010dnu metodu sekvenciranja okoli\u0161ne DNA kako bi okarakterizirali bakterijsku zajednicu i mikrobne eukariote te specifi\u010dne metode analize masenim spektrometrom za karakterizaciju otopljene organske tvari. Kao indikator primarne produkcije, odredili smo klorofil A.<\/p>\n\n\n\n

Na temelju distribucije otopljene organske tvari i njezine molekulske kompozicije, utvrdili smo da je Vransko jezero visoko-produktivno i ne ovisi o unosu organske tvari iz vanjskih izvora. Mikrobne zajednice vodenog stupca su me\u0111usobno povezane autohtonom proizvodnjom organske tvari koja je najvi\u0161a u ljetnim mjesecima. Produ\u017eena su\u0161a i intenzivno navodnjavanje su uzrokovali precipitacijsko evaporacijsku neravnote\u017eu zbog koje je, s jedne strane, do\u0161lo do pove\u0107anja potencijalno \u0161tetnih cijanobakterija, a s druge, do ulaska morske vode i pojave marinskih vrsta unutar mikrobnih eukariota i bakterija,” obja\u0161njava Lorena Selak, prva autorica na radu i doktorandica u Laboratoriju za procese talo\u017eenja IRB-a, te dodaje kako bi se, u slu\u010daju da se ovakve promjene pove\u0107aju u intenzitetu, razgradnja organske tvari mogla smanjiti i ubrzati eutrofikaciju okoli\u0161a odnosno starenje vodenih ekosustava.<\/p>\n\n\n\n

Ina\u010de, u prirodi ovaj proces traje tisu\u0107ama godina, me\u0111utim uslijed razli\u010ditih okoli\u0161nih promjena u vodenom ekosustavu te utjecaja aktivnosti \u010dovjeka proces eutrofikacije okoli\u0161a skra\u0107uje se na samo nekoliko godina. U procesu eutrofikacije vodenih sustava intenzivno rastu alge, smanjuje se koli\u010dina kisika i postupno izumiru \u017eivotinjske vrste, a vodeni ekosustavi, obi\u010dno jezera, mijenjaju boju u tamnozelenu i sme\u0111u.<\/p>\n\n\n\n

“‘Pomo\u0107u rezultata koje smo dobili mo\u017eemo re\u0107i da postoji velika potreba za produbljivanjem razumijevanja mikrobne zajednice i njihovog odgovora na intenzivne promjene u slatkovodnim ekosustavima koji su iznimno rijetki i vrijedni izvori u obalnim podru\u010djima Mediterana,” zaklju\u010dio je dr. sc. Sandi Orli\u0107, voditelj istra\u017eivanja i dopisni autor na radu.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: IRB<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako se zajednice mikroorganizama prilago\u0111avaju razli\u010ditim sezonskim promjenama te kako to utje\u010de na regulaciju hranjivih tvari, stabilnost i starenje ekosustava obalnih slatkovodnih jezera, samo su neka od pitanja koja je istra\u017eivao me\u0111unarodni interdisciplinarni tim predvo\u0111en istra\u017eiva\u010dima s Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB). U novom radu objavljenom u uglednom \u010dasopisu ‘Environmental Microbiology‘, istra\u017euju\u0107i Vransko jezero, ovaj tim […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065361,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16344],"tags":[22961,17282,17124,23015,23153],"class_list":["post-21065360","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mikrobiologija","tag-institut-ruder-boskovic","tag-irb","tag-jezero","tag-mikrobiologija","tag-mikroorganizmi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065360","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21065360"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065360\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066291,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065360\/revisions\/21066291"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065361"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21065360"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21065360"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21065360"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}