Na doga\u0111anju su<\/a> dr. sc. Gianfranco Federici, voditelj odjela za fuzijsku tehnologiju EUROfusiona i prof. dr. sc. Tony Donn\u00e9, voditelj programa EUROfusion, prezentirali dosada\u0161nja postignu\u0107a s posebnim naglaskom na svjetski rekord fuzijske energije na fuzijskom reaktoru JET, kojeg su objavili istra\u017eiva\u010di EUROfusiona ranije ove godine, a koji je bio klju\u010dna potvrda da \u0107e fuzijski eksperimentalni reaktor ITER, ali i fuzijska elektrana DEMO dobro i stabilno raditi. Usporedbe radi, za proizvedenih 50 megad\u017eula energije na JET-u bilo je dovoljno svega 170 mikrograma fuzijskog goriva. Za tu energiju bilo bi potrebna 1000 puta ve\u0107a koli\u010dina urana, 6 milijuna ve\u0107a koli\u010dina zemnog plina ili 23 miljuna puta ve\u0107a koli\u010dina ugljena.<\/p>\n\n\n\nOvom prilikom vode\u0107i ljudi konzorcija EUROfusion predstavili su daljnje planove u podru\u010dju fuzijskih istra\u017eivanja koji \u0107e globalnom fuzijskom eksperimentu omogu\u0107iti \u0161to skoriji po\u010detak, ali i ilustrirali tehnolo\u0161ke izazove s kojima se trebaju suo\u010diti prije nego \u0161to se elektrana DEMO mo\u017ee pustiti u pogon. U prvom redu to je znanstvena i tehni\u010dka potpora EUROfusiona za pokretanje i uspje\u0161an rad 15 milijardi eura vrijednog fuzijskog eksperimentalnog reaktora ITER, kojeg u francuskom Cadaracheu zajedni\u010dki grade EU, SAD, Kina, Rusija, Japan, Koreja i Indija.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatski istra\u017eiva\u010di testiraju materijale za elektranu<\/h2>\n\n\n\n
Povrh toga, nu\u017ena je potraga za novim materijalima koji bi trebali izdr\u017eati ekstremne uvjete unutar elektrane DEMO, poput visokih temperatura koje posti\u017ee vru\u0107a fuzijska plazma, ali i zra\u010denja uslijed neutronskog bombardiranja uzrokovanog reakcijama nuklearne fuzije. Stoga, da bi 2035. godine zapo\u010dela gradnja elektrane DEMO, prvo je potrebno do\u0107i do materijala za njenu gradnju. Upravo \u0107e u tim istra\u017eivanjima va\u017enu ulogu imati hrvatski i \u0161panjolski znanstvenici koji rade na ispitivanju materijala nu\u017enih za gradnju ove elektrane na projektu DONES.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska i \u0160panjolska su se 2018. dogovorile da \u0107e zajedni\u010dki ispitivati materijale koji mogu izdr\u017eati ekstreme uvjete u fuzijskoj elektrani, i to u sklopu projekta DONES, \u010dije \u0107e postrojenje biti izgra\u0111eno u ju\u017enom \u0161panjolskom gradu Granadi. DONES je posebno spomenut na doga\u0111aju ‘Obzor EUROfusion’ jer je rije\u010d o drugom po va\u017enosti fuzijskom ure\u0111aju u Europi, odmah nakon ITER-a. S tamo\u0161njim znanstvenicima sura\u0111ivat \u0107e i timovi znanstvenika iz Hrvatske u Konzorciju DONES.HR pod vodstvom ‘Ru\u0111era’.<\/p>\n\n\n\n
Prilike za hrvatske kompanije<\/h2>\n\n\n\n
”Trenutno su u ovakve unosne poslove uklju\u010dene i \u010detiri hrvatske kompanije. \u0160tovi\u0161e, ako pogledate fuzijsku kartu Europe, primijetit \u0107ete da jedna mala Hrvatska uvelike iska\u010de, kako aktivnostima na\u0161ih znanstvenika, tako i uklju\u010divanjem kompanija anga\u017eiranim na poslovima na ITER-u i DONES-u, bilo izravno, bilo kao pod-izvo\u0111a\u010di. Me\u0111utim, anga\u017eman hrvatskih kompanija mo\u017ee i treba biti jo\u0161 bolji,” isti\u010de dr. Tadi\u0107 te najavljuje da \u0107e sve kompanije u Hrvatskoj koje imaju potencijala i kapaciteta biti uklju\u010dena u unosne tendere u fuzijskim istra\u017eivanjima imati priliku izmijeniti iskustva i saznati sve o prilikama na vode\u0107oj svjetskoj fuzijskoj konferenciji SOFT 2022 koja \u0107e u rujnu ove godine u Dubrovnik dovesti vode\u0107e fuzijske stru\u010dnjake.<\/p>\n\n\n\n
Obrazovanje novih nara\u0161taja stru\u010dnjaka<\/h2>\n\n\n\n
Povrh tehnolo\u0161kih izazova, dr. Tadi\u0107 kao i vode\u0107i ljudi konzorcija EUROfusion isti\u010de jo\u0161 jednu klju\u010dnu komponentu uspjeha svjetskog fuzijskog pothvata. To su stru\u010dnjaci i mladi ljudi.<\/p>\n\n\n\n
”Ciljani programi obrazovanja i osposobljavanja, na sveu\u010dili\u0161tima i u fuzijskim laboratorijima, apsolutno su klju\u010dni za odr\u017eavanje napora za razvoj fuzije i stvaranje nove generacije znanstvenika i in\u017eenjera,” navodi dr. Tadi\u0107. ”Zato se fokusiramo na privla\u010denje talentiranih, entuzijasti\u010dnih ljudi na teren, posebno in\u017eenjera koji imaju sistemski pogled na cijelu postrojenje” isti\u010du iz konzorcija.<\/p>\n\n\n\n
Naime, EUROfusion obu\u010dava preko 700 doktorskih studenata diljem Europe na fuzijskim doktoratima, od \u010dega je njih 7 iz Hrvatske. Na vode\u0107oj svjetskoj fuzijskoj konferenciji SOFT-2022 u Dubrovniku trojici mladih znanstvenika zamjenica direktora Europske Uprave za istra\u017eivanja i razvoj DG RTD Joanna Drake uru\u010dit \u0107e ‘SOFT Prize’. Rije\u010d je o posebnoj nagradi mladim fuzijskim istra\u017eiva\u010dima koja se dodjeljuje za najbolju tehnolo\u0161ku inovaciju u fuzijskoj tehnologiji.<\/p>\n\n\n\n
U rujnu Dubrovnik postaje svjetsko fuzijsko sredi\u0161te!<\/h2>\n\n\n\n
Svi oni na\u0107i \u0107e se ve\u0107 u rujnu u Dubrovniku u sklopu 32. Simpozija o fuzijskoj tehnologiji \u2013 SOFT2022<\/a>, najpresti\u017enijem bijenalnom doga\u0111anju u ovom podru\u010dju u Europi, kojem je ve\u0107 drugi puta doma\u0107in Hrvatska! Tih tjedan dana rujna 2022. godine, Dubrovnik \u0107e doista postati centar fuzijskog svijeta!<\/p>\n\n\n\nUz vode\u0107e ljude fuzijskog konzorcija tu \u0107e biti i klju\u010dni ljudi iz Europske komisije, te vode\u0107i fuzijski stru\u010dnjaci iz EU-a, Kine, Japana, Ju\u017ene Koreje i Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Europski istra\u017eiva\u010dki konzorcij za fuzijsku energiju (EUROfusion) nedavno je sve\u010danim doga\u0111anjem u Bruxellesu obilje\u017eio po\u010detak petogodi\u0161nje faze ‘konceptualnog dizajna’ i klju\u010dnog tehnolo\u0161kog razvoja europske fuzijske elektrane DEMOnstration (DEMO), kako bi se fuzijska snaga prevela iz faze koncepta u komercijalnu stvarnost. Konzorcij je najavio kako o\u010dekuje da \u0107e elektrana DEMO mo\u0107i proizvesti elektri\u010dnu energiju neto snage […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065875,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16335],"tags":[23212,19106,23213,22961],"class_list":["post-21065874","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-energija-i-gorivo","tag-demonstration","tag-fuzija","tag-fuzijska-snaga","tag-institut-ruder-boskovic"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065874","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21065874"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065874\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065876,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065874\/revisions\/21065876"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065875"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21065874"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21065874"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21065874"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}