Dioba stanica temeljni je proces kod svih oblika \u017eivota, koji se u ve\u0107ini slu\u010dajeva provodi ujedna\u010deno i bez gre\u0161ke. Me\u0111utim, kada se dogode pogre\u0161ke u diobi kromosoma to mo\u017ee dovesti do nastanka raka i drugih genskih poreme\u0107aja. Zato se ove pogre\u0161ke intenzivno istra\u017euju u laboratorijima diljem svijeta, a jedno od goru\u0107ih pitanja jest jesu li svi kromosomi jednako podlo\u017eni pogre\u0161noj podjeli tijekom diobe stanice.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111unarodni multidisciplinarni tim istra\u017eiva\u010da iz \u010detiri nizozemska laboratorija te \u0161estero znanstvenika iz laboratorija prof. dr. sc. Ive Toli\u0107<\/strong> s Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB)<\/strong> otkrio je da se odre\u0111eni kromosomi \u010de\u0161\u0107e pogre\u0161no dijele od drugih te da to ovisi o njihovom polo\u017eaju unutar stani\u010dne jezgre. Rezultati istra\u017eivanja iznimno su va\u017eni za razumijevanje stani\u010dnih procesa<\/strong> tijekom nastanka raka<\/strong> i objavljeni su u jednom od najpresti\u017enijih znanstvenih \u010dasopisa ‘Nature’<\/strong> u radu pod naslovom Nuclear chromosome locations dictate segregation error frequencies<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Na\u0161a su tijela izgra\u0111ena od oko 100 bilijuna pojedina\u010dnih stanica koje se neprestano dijele, a svaka od njih sadr\u017ei 46 kromosoma koji nose na\u0161 genski materijal. Prije nego \u0161to se stanica majka podijeli na dvije stanice k\u0107eri, kromosomi se udvostru\u010de, a za vrijeme diobe se podijele na dva jednaka dijela, tako da svaka stanica k\u0107i dobije 46 kromosoma. <\/p>\n\n\n\n Za diobu je odgovorno diobeno vreteno, fascinantni mikrostroj sastavljen od proteinskih cjev\u010dica mikrotubula koji povla\u010de kromosome u stanice k\u0107eri. Ali ne ide sve uvijek kako bi trebalo, ponekad mo\u017ee do\u0107i do pogre\u0161ke u podjeli kromosoma pa jedna stanica k\u0107i dobije previ\u0161e kromosoma, a druga premalo. Tumorske stanice \u010desto imaju pogre\u0161an broj kromosoma, na primjer, u stanicama raka debelog crijeva \u010desto nalazimo vi\u0161ak kromosoma broj 7 i 13 te manjak kromosoma broj 18, \u0161to je pak povezano s nastajanjem metastaza. <\/p>\n\n\n\n Nizozemski tim pod vodstvom prof. Geerta Kopsa<\/strong> je pokazao da su kromosomi koji se nalaze na periferiji stani\u010dne jezgre skloniji pogre\u0161kama, dok je hrvatski tim pod vodstvom prof. Ive Toli\u0107<\/strong> otkrio da uzrok tome le\u017ei u polo\u017eaju kromosoma s obzirom na diobeno vreteno. <\/p>\n\n\n\n Naime, da bi se kromosomi pravilno podijelili, moraju prvo do\u0107i na ekvator diobenog vretena, koje mo\u017eemo zamisliti kao minijaturnu zemaljsku kuglu. Tim prof. Toli\u0107 postavio je tezu da \u0107e kromosomi koji se tijekom sastavljanja diobenog vretena na\u0111u iza ‘sjevernog’ ili ‘ju\u017enog’ pola vretena najte\u017ee do\u0107i do ekvatora, \u0161to bi moglo dovesti do njihove krive podjele. <\/p>\n\n\n\n Kako bi dokazali ovu tezu, doktorandice Isabella Koprivec<\/strong> i Valentina \u0160timac<\/strong>, doktorand Patrik Risteski<\/strong>, studentica Snje\u017eana Kodba<\/strong> i poslijedoktorand Kruno Vuku\u0161i\u0107<\/strong> snimali su pojedina\u010dne kromosome tijekom diobe ljudskih stanica, kako zdravih tako i stanica raka, mikroskopom visoke prostorne i vremenske razlu\u010divosti. <\/p>\n\n\n\n Tako su po prvi puta izmjerili kretanja svakog pojedina\u010dnog kromosoma i njegovu podjelu te otkrili da kromosomima koji se na po\u010detku stani\u010dne diobe nalaze iza polova vretena treba najvi\u0161e vremena da stignu do ekvatora jer ne samo \u0161to moraju prije\u0107i najdu\u017ei put, nego se posebno dugo zadr\u017eavaju u blizini polova. To dovodi do njihovog ka\u0161njenja u dolasku na ekvator, kada su ostali kromosomi tamo ve\u0107 lijepo poredani, a zatim i do pogre\u0161ke u podjeli jer zbog ka\u0161njenja ne stignu uspostaviti pravilne veze s mikrotubulima koji ih na kraju diobe povla\u010de u stanice k\u0107eri. <\/p>\n\n\n\n Ovi su rezultati tima prof. Toli\u0107 klju\u010dni za razumijevanje veze izme\u0111u polo\u017eaja kromosoma u stanici i vjerojatnosti njihove pogre\u0161ne podjele, s posljedicama na evoluciju tumorskog genoma i specifi\u010dnih kromosomskih anomalija tijekom razvoja. <\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje u laboratoriju prof. Toli\u0107 potpomognuto je financiranjem u sklopu projekta Europskoga istra\u017eiva\u010dkog vije\u0107a (ERC) Synergy Grant<\/strong>, koji vodi prof. Toli\u0107 u suradnji s prof. Nenadom Pavinom<\/strong> s Prirodoslovno-matemati\u010dki fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i prof. Geertom Kopsom<\/strong> iz Utrechta, te kolegama s MIT-a u Bostonu<\/strong> s ciljem otkrivanja molekularnih uzroka pogre\u0161aka u podjeli kromosoma te kako bi se one u budu\u0107nosti mogle predvidjeti, sprije\u010diti ili popraviti. <\/p>\n\n\n\n Ovaj rad predstavlja prvi veliki rezultat tog ambicioznog projekta. Istra\u017eiva\u010dki rad doktorandica Isabelle Koprivec<\/strong> i Valentine \u0160timac<\/strong> financira Hrvatska zaklada za znanost<\/strong> (HRZZ) u sklopu projekta na temu dinamike nastanka diobenog vretena, koji se odvija u suradnji s prof. Marinom Bari\u0161i\u0107em iz Kopenhagena.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dioba stanica temeljni je proces kod svih oblika \u017eivota, koji se u ve\u0107ini slu\u010dajeva provodi ujedna\u010deno i bez gre\u0161ke. Me\u0111utim, kada se dogode pogre\u0161ke u diobi kromosoma to mo\u017ee dovesti do nastanka raka i drugih genskih poreme\u0107aja. Zato se ove pogre\u0161ke intenzivno istra\u017euju u laboratorijima diljem svijeta, a jedno od goru\u0107ih pitanja jest jesu li […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065987,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[17169,16720,16694,23221],"class_list":["post-21065986","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-kromosom","tag-rak","tag-stanica","tag-stanicni-proces"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065986","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21065986"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065986\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065988,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065986\/revisions\/21065988"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065987"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21065986"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21065986"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21065986"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Mo\u017ee li se predvidjeti koji \u0107e se kromosom pogre\u0161no podijeliti? <\/strong><\/h2>\n\n\n\n