{"id":21066022,"date":"2022-07-22T22:34:38","date_gmt":"2022-07-22T20:34:38","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21066022"},"modified":"2022-07-22T22:35:26","modified_gmt":"2022-07-22T20:35:26","slug":"koliko-informacija-gubimo-tijekom-znanstvenog-procesa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/koliko-informacija-gubimo-tijekom-znanstvenog-procesa\/","title":{"rendered":"Koliko informacija gubimo tijekom znanstvenog procesa?"},"content":{"rendered":"\n

Koliko se informacija va\u017enih za znanstvena istra\u017eivanja u ekologiji izgubi tijekom znanstvenog procesa i \u0161to mo\u017eemo u\u010diniti da to sprije\u010dimo? Ova pitanja istra\u017eivao je tim znanstvenika iz Laboratorija za informatiku i modeliranje okoli\u0161a u Zavodu za istra\u017eivanje mora i okoli\u0161a Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107<\/a> (IRB). Rezultate istra\u017eivanja koji ukazuju na nu\u017enost pobolj\u0161anja efikasnosti istra\u017eiva\u010dkog procesa u ekologiji objavio je ugledni \u010dasopis ‘Nature Ecology and Evolution’.<\/p>\n\n\n\n

Klimatske promjene, one\u010di\u0161\u0107enje okoli\u0161a i nedostatak polinatora samo su neki od mnogih problema s kojima se susre\u0107emo i lokalno i globalno. Znanstvena grana ekologije igra klju\u010dnu ulogu u borbi protiv ovih problema i izazova. Me\u0111utim, od po\u010detka pojedinog istra\u017eiva\u010dkog projekta do kona\u010dne objave njegovih rezultata dolazi do gubitka brojnih korisnih informacija, a \u0161to dovodi do zabrinjavaju\u0107e razine neefikasnosti istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n

“Kako bi izbjegli takve gubitke te kako bi se znanstveni proces optimizirao bitno je napraviti korake u samom sustavu vrednovanja znanstvenika, na\u010dina financiranja znanosti, te sustava publiciranja,” obja\u0161njava dr. sc. Antica \u010culina, voditeljica istra\u017eivanja s IRB-a, te isti\u010de kako su u ovom istra\u017eivanju \u017eeljeli procijeniti gubitak informacija unutar znanstvenog procesa kako bi mogli iskoristiti dobivene rezultate kao sna\u017ean poticaj za promjene.<\/p>\n\n\n\n

Gdje je gubitak informacija najve\u0107i?<\/h2>\n\n\n\n

”Postotak istra\u017eivanja koji dosegnu svoju punu informativnu vrijednost je zabrinjavaju\u0107e nizak. Naime, tek oko 11 do 18 posto ekolo\u0161kih istra\u017eivanja dosegne svoju punu informativnu vrijednost. Ova procjena iskoristivosti je vrlo sli\u010dna jedinoj drugoj postoje\u0107oj procijeni, onoj iz medicine, a koja iznosi 15 posto. Do ovoga broja smo do\u0161li prikupljanjem i analizom postoje\u0107ih studija koje pak same, na osnovu velikog korpusa objavljenih ili neobjavljenih radova iz podru\u010dja ekologije, procjenjuju gubitke koji se doga\u0111aju unutar raznih dijelova znanstvenog procesa, odnosno od planiranja i provo\u0111enja istra\u017eivanja, objave rezultata istra\u017eivanja, te do potpunosti objavljenih rezultata,” navodi dr. sc. \u010culina.<\/p>\n\n\n\n

Na osnovu podataka koje je prikupio i obradio tim znanstvenika s IRB-a, izgleda da se najve\u0107i gubitak doga\u0111a na samom po\u010detku istra\u017eivanja zbog sub-optimalnog dizajna, a time i provo\u0111enja projekta, gdje procjenjuju da \u010dak 67 posto studija ima problema, primjerice, kod postavljanja te optimizacije eksperimenta ili statisti\u010dke analize. U sljede\u0107em koraku, 45 posto zapo\u010detih studija nikad ne bude formalno objavljeno u obliku znanstvenog rada, dok od onih objavljenih \u010dak 41 posto ne prikazuje svoje rezultate u potpunosti.<\/p>\n\n\n\n

Procjenu imamo, a \u0161to \u0107emo sad?<\/h2>\n\n\n\n

U radu objavljenom u \u2018Nature Ecology and Evolution\u2019, autorski tim, koji uz dr. sc. \u010culinu uklju\u010duje doktorandicu Mariju Purgar i dr. sc. Tina Klanj\u0161\u010deka, navodi nekoliko na\u010dina na koje se ove neefikasnosti mogu minimizirati.<\/p>\n\n\n\n

“Odgovornost za smanjenje gubitaka znanja le\u017ei na financijerima znanosti, izdava\u010dkim ku\u0107ama, znanstvenim i akademskim institucijama, i na kraju, samim znanstvenicima. Ono \u0161to trebamo je duboka i sustavna promjena samog sustava znanosti, koji je u mnogo\u010demu dobar, ali u mnogo\u010demu mo\u017ee biti jo\u0161 bolji. Ovaj sustav ne \u010dine samo znanstvenici, nego i oni koji postavljaju pravila igre, odnosno, sustav vrednovanja i financiranja znanstvenika i znanosti koju obavljaju,” obja\u0161njavaju autori.<\/p>\n\n\n\n

”Vjerujem da se ve\u0107ina znanstvenika po\u010dela baviti znano\u0161\u0107u iz znati\u017eelje, te iz \u017eelje da doprinese globalnom bazenu znanja koji se onda mo\u017ee koristiti u razne pozitivne svrhe i na dobrobit dru\u0161tva u kojem \u017eivimo. Na\u017ealost, dana\u0161nji znanstveni sustav, gdje se znanstvenika gotovo isklju\u010divo vrednuje po broju znanstvenih radova a ne po rigoroznosti i otvorenosti njegovog znanstvenog rada, ote\u017eava taj cilj. Zato trebamo sjesti, prona\u0107i rje\u0161enja i primijeniti ih. Jer, ekologija nam je do sada toliko pomogla, unato\u010d ovom ogromnom gubitku informacija koji smo detektirali u na\u0161oj studiji. Zamislite samo koliko bi nam jo\u0161 mogla pomo\u0107i da tog gubitka nema!” zaklju\u010duje dr. sc. Antica \u010culina.<\/p>\n\n\n\n

Dr. sc. \u010culina pridru\u017eila se timu Laboratorija za informatiku i modeliranje okoli\u0161a po\u010detkom 2022. godine kao znanstvenica povratnica s Nizozemskog instituta za ekologiju (NIOO-KNAW), a gdje trenutno ima status po\u010dasnog \u010dlana. Djeluje kao \u010dlan upravnog odbora novo-osnovanog dru\u0161tva za promociju transparentnosti u ekologiji i evolucijskoj biologiji (SORTEE), te velike internacionalne baze podataka o pticama (SPI-Birds), gdje je ujedno i me\u0111u suosniva\u010dima oba projekta.<\/p>\n\n\n\n

Njezino podru\u010dje istra\u017eivanja obuhva\u0107a meta-znanost, sintezu informacija, otvorenu znanost, te evolucijsku ekologiju. Dr. \u010culina jedna je od predvodnica u prou\u010davanju i promicanju pristupa meta-znanosti i otvorene znanosti u ekolo\u0161kim i evolucijskim istra\u017eivanjima u svijetu, te planira razviti te znanosti i u Hrvatskoj. Svojim istra\u017eiva\u010dkim radom i zalaganjem za otvoreni pristup znanstvenim podacima dr. \u010culina nastoji pomo\u0107i ekologiji u rje\u0161avanju problema koji su trenutno prisutni u istra\u017eiva\u010dkim i izdava\u010dkim sustavima, a kako bi doprinijela pobolj\u0161anju opsega, dosega i vrijednost istra\u017eivanja te raznolikosti i ravnopravnosti znanstvenika koji ga vr\u0161e.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje je poduprijeto projektom Hrvatske zaklade za znanost (IP-2018-01-3150) AqADAPT – Prilagodba uzgoja bijele ribe klimatskim promjenama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Koliko se informacija va\u017enih za znanstvena istra\u017eivanja u ekologiji izgubi tijekom znanstvenog procesa i \u0161to mo\u017eemo u\u010diniti da to sprije\u010dimo? Ova pitanja istra\u017eivao je tim znanstvenika iz Laboratorija za informatiku i modeliranje okoli\u0161a u Zavodu za istra\u017eivanje mora i okoli\u0161a Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB). Rezultate istra\u017eivanja koji ukazuju na nu\u017enost pobolj\u0161anja efikasnosti istra\u017eiva\u010dkog procesa u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066023,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16339],"tags":[22961,18516,23226,16650,17420,23225],"class_list":["post-21066022","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hrvatska-u-znanosti","tag-institut-ruder-boskovic","tag-istrazivanje","tag-rezultati","tag-studija","tag-znanost-2","tag-znanstveni-proces"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066022","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21066022"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066022\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066025,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066022\/revisions\/21066025"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066023"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21066022"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21066022"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21066022"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}