Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107<\/a> (IRB) u suradnji s kolegama s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Instituta za medicinska istra\u017eivanja i medicinu rada u Zagrebu, te GEOMAR Helmholtz Centra za istra\u017eivanje oceana u Kielu, tijekom \u0161estomjese\u010dnog istra\u017eivanja atmosferskih uzoraka i uzoraka morske povr\u0161ine koji su prikupljeni na obalnom podru\u010dju srednjeg Jadrana. Rezultati su objavljeni su u uglednom \u010dasopisu Science of the Total Environment (IF 7.963).<\/p>\n\n\n\nMultidisciplinarno istra\u017eivanje <\/h2>\n\n\n\n
Prirodne i antropogene tvari prenose se zrakom s kopna na morsko podru\u010dje. Jednom unesene u more, atmosferske lebde\u0107e \u010destice postaju izvor hranjivih soli za morski sustav te mogu utjecati na kvalitetu i kvantitetu organskog materijala koju proizvodi fitoplankton u foti\u010dkoj zoni, mijenjati doseg pohrane ugljikovog dioksida te posredno utjecati na klimu.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom na to da atmosferskim talo\u017eenjem \u010destice prvo dolaze u kontakt s povr\u0161inskim mikroslojem mora, a potom tonu u dublje vode, atmosferski materijal mo\u017ee imati zna\u010dajni utjecaj na raznolikost i aktivnost specifi\u010dne zajednice organizama u povr\u0161inskom mikrosloju mora, a posljedi\u010dno i na stvaranje i svojstva povr\u0161inskih filmova koji posreduju u svim procesima izmjene izme\u0111u mora i atmosfere.<\/p>\n\n\n\n
Jedinstveni podaci za podru\u010dje srednjeg Jadrana<\/h2>\n\n\n\n
”Ovaj rad predstavlja jedinstveni skup podataka koji je dobiven multidisciplinarnim istra\u017eivanjima atmosferskih uzoraka i uzoraka morske povr\u0161ine prikupljenima tijekom \u0161estomjese\u010dnog razdoblja na obalnom podru\u010dju srednjeg Jadrana. Glavni cilj na\u0161eg ispitivanja bio je procijeniti dosege vremenske promjenjivosti atmosferskih koncentracija i tokova talo\u017eenja anorganskih soli du\u0161ika i fosfora kao hranjivih tvari za morski sustav i ste\u0107i uvid u njihov utjecaj na prirodu oboga\u0107enja granice faza more-atmosfera organskom tvari na obalnom podru\u010dju srednjeg Jadrana,” obja\u0161njava dr. sc. Sanja Frka Milosavljevi\u0107, voditeljica istra\u017eivanja te znanstvenica u Laboratoriju za biogeokemiju mora i atmosfere IRB-a.<\/p>\n\n\n\n
Zbog zna\u010daja za cijelo obalno podru\u010dje Sredozemnog mora, znanstvenici su posebnu pozornost posvetili epizodama otvorenih po\u017eara obalnog podru\u010dja. Naime, srednji Jadran trajno je izlo\u017een visokom riziku od po\u017eara te ima dugu povijest ekstremnih \u0161umskih po\u017eara. O\u010dekuje se da \u0107e klimatske promjene uzrokovati pove\u0107anje temperature i u\u010destalost su\u0161nih uvjeta u sljede\u0107im desetlje\u0107ima, a zbog \u010dega se o\u010dekuje \u0161irenje rizi\u010dnih po\u017earnih podru\u010dja kao i produljenje po\u017earne sezone.<\/p>\n\n\n\n
”Rezultati provedenog istra\u017eivanja ukazuju na sna\u017ean utjecaj otvorenih po\u017eara na atmosferske koncentracije spojeva du\u0161ika i njihove tokove talo\u017eenja. Pokazali smo da atmosferski tokovi du\u0161ikovih soli nakon po\u017eara dovode do unosa znatnih koli\u010dina otopljenih du\u0161ikovih soli u podru\u010dje povr\u0161inskog mikrosloja \u0161to kratkoro\u010dno pospje\u0161uje razvoj autotrofnih i heterotrofnih organizama i mijenja njihovu strukturu,” navodi Andrea Milinkovi\u0107, prva autorica na radu te doktorandica u sklopu projekta ‘Biokemijski odgovori povr\u0161inskog sloja oligotrofnog podru\u010dja Jadranskog mora na atmosfersko talo\u017eenje’ financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ).<\/p>\n\n\n\n
‘Rezultati na\u0161e studije ukazuju da du\u0161ikove soli, koje se iz atmosfere talo\u017ee na obalno podru\u010dje srednjeg Jadrana tijekom intenzivnih po\u017eara, mogu biti odgovorne za do 11 % primarne proizvodnje. Posljedi\u010dno, atmosfersko talo\u017eenje povezano s emisijama otvorenih po\u017eara obalnih podru\u010dja igra va\u017enu ulogu u promjeni kvalitete i koli\u010dine organske tvari unutar povr\u0161inskog mikrosloja, a \u0161to mo\u017ee imati sna\u017ene posljedice na niz globalnih biogeokemijskih i klimatskih procesa u kojima posreduje povr\u0161inski mikrosloj mora.<\/p>\n\n\n\n
U ovom smo radu procijenili utjecaj po\u017eara na redukciju izmjene ugljikovog dioksida zbog pove\u0107anog prisustva povr\u0161inski aktivnih tvari u povr\u0161inskom mikrosloju mora, a koja je najmanje tri puta ve\u0107a u odnosu na razdoblja bez po\u017eara na obalnom podru\u010dju Jadrana,” zaklju\u010duje dr. sc. Frka Milosavljevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje znanstvenika ukazuje na va\u017enost prou\u010davanja kratkoro\u010dnih interakcija izme\u0111u atmosfere i mora za bolje razumijevanje me\u0111ufaznih procesa izmjene i povezanosti oceana i atmosfere s va\u017enim posljedicama za klimu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Najnovije istra\u017eivanje multidisciplinarnog tima znanstvenika ukazuje na sna\u017ean utjecaj otvorenih po\u017eara na atmosferske koncentracije spojeva du\u0161ika i njihovogtalo\u017eenja u povr\u0161inskom mikrosloju mora. S obzirom da su soli du\u0161ika i fosfora va\u017ene hranjive tvari u morskom ekosustavu, dobiveni podaci klju\u010dni su za daljnje pra\u0107enje utjecaja po\u017eara i koncentracija ovih spojeva na \u017eivi svijet u moru. Do […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066122,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[22538,22961,17282,16846,23240,18266],"class_list":["post-21066121","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-ekosustav","tag-institut-ruder-boskovic","tag-irb","tag-more","tag-morski-ekosustav","tag-pozar"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066121","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21066121"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066121\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066123,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066121\/revisions\/21066123"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066122"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21066121"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21066121"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21066121"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}