{"id":21066360,"date":"2022-10-20T12:08:54","date_gmt":"2022-10-20T10:08:54","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21066360"},"modified":"2022-10-20T12:08:59","modified_gmt":"2022-10-20T10:08:59","slug":"preminuo-astronaut-james-mcdivitt","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/preminuo-astronaut-james-mcdivitt\/","title":{"rendered":"Preminuo James McDivitt – astronaut koji je vodio Apollo 9 misiju"},"content":{"rendered":"\n

Biv\u0161i NASA-in astronaut James McDivitt, koji je vodio Gemini IV i Apollo 9 misije, preminuo je 13. listopada. McDivitt imao je 93 godine, a preminuo je mirno u snu u Tusconu (Arizona), okru\u017een obitelji i prijateljima, izvijestili su NASA-e<\/a>. <\/p>\n\n\n\n

McDivitt je ro\u0111en 10. lipnja 1929. godine u Chicagu. Zavr\u0161io je srednju \u0161kolu Kalamazoo Central, u Kalamazoou, Michigan, prije nego \u0161to je stekao diplomu diplomiranog in\u017eenjera zrakoplovstva na Sveu\u010dili\u0161tu Michigan, gdje je diplomirao prvi u svojoj klasi 1959. godine.<\/p>\n\n\n\n

Zrakoplovstvu se pridru\u017eio 1951. godine, a izveo je 145 borbenih misija tijekom Korejskog rata u zrakoplovima F-80 i F-86. Zabilje\u017eio je vi\u0161e od 5000 sati letenja tijekom svoje pilotske karijere. <\/p>\n\n\n\n

James McDivitt u NASA-i<\/h2>\n\n\n
\n
\"James
Foto: NASA<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

McDivitta je NASA odabrala za astronauta u rujnu 1962. godine kao dio NASA-ine druge klase astronauta.<\/p>\n\n\n\n

Prvi put je letio u svemir kao voditelj misije Gemini IV u lipnju 1965.godine. McDivittu se na najambicioznijem letu programa pridru\u017eio kolega pilot zrakoplovstva Ed White. Tijekom Gemini IV misije, White je postao prvi Amerikanac koji je iza\u0161ao izvan svoje letjelice za ono \u0161to je slu\u017ebeno poznato kao ekstravehikularna aktivnost (EVA) ili svemirska \u0161etnja. Sljede\u0107ih godina to je bila vje\u0161tina koja je omogu\u0107ila istra\u017eiva\u010dima Apolla da hodaju po Mjesecu, a ameri\u010dkim astronautima i njihovim partnerima iz cijelog svijeta da izgrade Me\u0111unarodnu svemirsku postaju. \u010cetverodnevno trajanje misije gotovo je udvostru\u010dilo prethodno vrijeme NASA-inih astronauta u svemiru do te to\u010dke, a najdu\u017ei ameri\u010dki svemirski let prethodno je bila 34-satna misija Gordona Coopera – Mercury 9.<\/p>\n\n\n\n

McDivittov drugi svemirski let, u kojem je bio voditelj misije Apollo 9, odigrao je klju\u010dnu ulogu u slijetanju prvih ljudi na Mjesec<\/a>. Ovo je bio prvi let cjelovitog kompleta hardvera Apolla i prvi let lunarnog modula. Misija je lansirana iz NASA-inog svemirskog centra Kennedy, 3. o\u017eujka 1969. godine, sa zapovjednikom Jamesom McDivittom, pilotom Davidom Scottom i pilotom lunarnog modula Russellom Schweickartom. Na 10. dan leta, 13. o\u017eujka 1969. godine, kapsula Apolla 9 ponovno je u\u0161la u Zemljinu atmosferu i sletjela u Atlantski ocean, oko 341 milju sjeverno od Puerto Rica. McDivitt je u svemiru proveo vi\u0161e od 14 dana.<\/p>\n\n\n\n

\n