{"id":21066380,"date":"2022-10-24T23:02:41","date_gmt":"2022-10-24T21:02:41","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21066380"},"modified":"2022-10-24T23:09:10","modified_gmt":"2022-10-24T21:09:10","slug":"kako-zasticena-morska-podrucja-mogu-biti-korisna-i-ribarima-jedna-studija-je-ponudila-odgovor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-zasticena-morska-podrucja-mogu-biti-korisna-i-ribarima-jedna-studija-je-ponudila-odgovor\/","title":{"rendered":"Kako za\u0161ti\u0107ena morska podru\u010dja mogu biti korisna i ribarima? Jedna studija je ponudila odgovor&#8230;"},"content":{"rendered":"\n<p>Studija objavljena u <a href=\"https:\/\/www.science.org\/content\/article\/how-do-you-protect-fish-swim-beyond-your-safety-net\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">akademskom \u010dasopisu Science<\/a> pokazuje da su za\u0161ti\u0107ena morska podru\u010dja (MPA), u kojima ribolov nije dopu\u0161ten, korisna za riblji fond, ali i za ribare kojima se riblji ulov pove\u0107ava u susjednim vodama. <\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eiva\u010di su prou\u010davali postotak ulovljene ribe prije i poslije \u0161irenja najve\u0107e zone na svijetu u kojoj je ribolov zabranjen, a radi se o podru\u010dju &#8220;Papahanaumokuakea Marine National Monument&#8221; na Havajima, \u010dija povr\u0161ina iznosi 1,5 milijuna kilometara kvadratnih. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Na\u0161i rezultati potkrjepljuju argument da je potrebno \u0161iriti za\u0161ti\u0107ena morska podru\u010dja diljem svijeta&#8221;, objasnio je John Lynham, koautor studije s Fakulteta ekonomije Sveu\u010dili\u0161ta na Havajima u SAD-u. <\/p>\n\n\n\n<p>Koriste\u0107i podatke koje su prikupili znanstvenici na ribarskim brodovima, studija je pokazala da se 54 posto pove\u0107ao ulov \u017eutoperajne tune u vodama koje grani\u010de sa za\u0161ti\u0107enim morskim podru\u010djem. Ulov velikooke tune pove\u0107ao se za 12 posto, a za cjelokupan ulov razli\u010ditih riba za 8 posto. <\/p>\n\n\n\n<p>Ovo je prvi put da je studija pokazala da podru\u010dje zone zabranjene za ribolov mo\u017ee imati pozitivne u\u010dinke ne samo za sjedila\u010dke morske vrste ve\u0107 i za migratorne poput velikooke tune koja prepliva velike udaljenosti izvan za\u0161ti\u0107ene zone, stoji u izvje\u0161\u0107u Sveu\u010dili\u0161ta Havaji. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Nova za\u0161ti\u0107ena morska podru\u010dja treba osmisliti oprezno, vode\u0107i ra\u010duna o biolo\u0161kim i migratornim vrstama koje \u0107e biti za\u0161ti\u0107ene, ali u skladu s interesima razli\u010ditih ljudskih sudionika na koje uvo\u0111enje takve zone mo\u017ee utjecati&#8221;, rekao je Lynham. <\/p>\n\n\n\n<p>Lynham je studiju proveo u suradnji sa znanstvenicom Sarah Medoff sa Sveu\u010dili\u0161ta Havaji te s profesoricom Jennifer Raynor sa Sveu\u010dili\u0161ta Wisconsin-Madison. <\/p>\n\n\n\n<p>U Hrvatskoj trenutno postoje 432 Za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja, od kojih je 10 priznatih Za\u0161ti\u0107enih morskih podru\u010dja prema projektu MAPAMED3. Za\u0161ti\u0107ena morska podru\u010dja kategorizirana su u tri skupine: Nacionalni parkovi &#8211; Brijuni, Kornati,&nbsp;Mljet, zatim parkovi prirode \u2014 Lastovsko oto\u010dje i&nbsp;Tela\u0161\u0107ica te&nbsp;u kategoriji posebnih rezervata \u2014 Limski zaljev,&nbsp; Malostonski zaljev, delta&nbsp;Neretve,&nbsp;Pantan&nbsp;i Prvi\u0107.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>\u010clanice Europske unije, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, ali i brojne druge zemlje svijeta zacrtale su cilj za\u0161tititi 30 posto svojih oceana do 2030. godine. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Studija objavljena u akademskom \u010dasopisu Science pokazuje da su za\u0161ti\u0107ena morska podru\u010dja (MPA), u kojima ribolov nije dopu\u0161ten, korisna za riblji fond, ali i za ribare kojima se riblji ulov pove\u0107ava u susjednim vodama. Istra\u017eiva\u010di su prou\u010davali postotak ulovljene ribe prije i poslije \u0161irenja najve\u0107e zone na svijetu u kojoj je ribolov zabranjen, a radi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066381,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[16846,16947,21330,18581,23295,23294],"class_list":["post-21066380","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-more","tag-ocean","tag-ribari","tag-ribe","tag-tuna","tag-zasticena-morska-podrucja"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066380","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21066380"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066380\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066384,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066380\/revisions\/21066384"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066381"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21066380"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21066380"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21066380"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}