Nije tajna da Internet i dru\u0161tveni mediji poti\u010du neobuzdano \u0161irenje kako gomile korisnih informacija tako i dezinformacija iz svih podru\u010dja \u017eivota. Me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki tim u kojem su sudjelovali i hrvatski istra\u017eiva\u010di s Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB) te Hrvatskog biospeleolo\u0161kog dru\u0161tva zanimalo je kako se ovaj fenomen primjenjuje na vijesti o paucima. Rezultati su i u ovom slu\u010daju pokazali da ne smijemo slijepo vjerovati svemu \u0161to mo\u017eemo pro\u010ditati na Internetu o ovim osmono\u017enim \u010dlankono\u0161cima te da uvijek moramo uzeti u obzir kredibilitet izvora.<\/p>\n\n\n\n
\u017divimo u razdoblju brzog protoka nevjerojatne koli\u010dine informacija. Digitalna infrastruktura koja nas povezuje i omogu\u0107ava ovakav protok informacija \u010desto uzrokuje nuspojavu poja\u010danog \u0161irenja dezinformacija. Ovaj problem zaokuplja globalnu pa\u017enju, s obzirom na sve u\u010destalije dokaze koji potvr\u0111uju da dezinformacije ometaju demokratske procese i potkopaju kolektivne, argumentirane i znanstveno utemeljene odgovore na globalne ekolo\u0161ke i zdravstvene krize.<\/p>\n\n\n\n
U ovakvom sve zaga\u0111enijem informacijskom ekosustavu izuzetno je va\u017eno istra\u017eiti i razumjeti te potom pravovremeno adresirati sve \u010dimbenike koji doprinose stvaranju i \u0161irenju dezinformacija.<\/p>\n\n\n\n
Pauci su \u017eivotinje kojih se mnogi ljudi pla\u0161e stoga su idealan model za prou\u010davanje procesa \u0161irenja dezinformacija. Naime, uspje\u0161no \u0161irenje online dezinformacija dokazano je povezano s kognitivnom prisutno\u0161\u0107u kvazi-univerzalnih podra\u017eaja koji kod ljudi bude emocije poput ga\u0111enja i straha, te za koje postoji prihvatljivo evolucijsko obja\u0161njenje. Pauci se savr\u0161eno uklapaju u ovu shemu i stoga je za o\u010dekivati da \u0107e vi\u0161e dezinformacija i senzacionalizma biti povezano sa sadr\u017eajem o paucima u usporedbi s drugim temama.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111unarodni tim znanstvenika obradio je 5348 novinskih \u010dlanaka iz 81 zemlje diljem svijeta, napisana na 40 razli\u010ditih jezika. Novinski \u010dlanci objavljeni su u razdoblju od 2010. do 2020. godine, a obuhva\u0107ali su objave o interakcijama izme\u0111u pauka i \u010dovjeka, pri\u010de o susretima pauka i \u010dovjeka te ugrizima.<\/p>\n\n\n\n
”Otkrili smo da je 47 posto \u010dlanaka sadr\u017eavalo pogre\u0161ne informacije, te da je \u010dak 43 posto \u010dlanaka imalo izrazito senzacionalisti\u010dki ton. \u0160tovi\u0161e, pokazali smo da je upravo senzacionalizam klju\u010dni \u010dimbenik koji le\u017ei u pozadini \u0161irenja dezinformacija kad je rije\u010d o objavama o paucima,” navodi dr. sc.\u00a0Martina Pavlek<\/strong>, znanstvena suradnica u\u00a0Laboratoriju za nekodiraju\u0107e DNA<\/a>\u00a0na IRB-u, koja je sudjelovala u istra\u017eivanju.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje je potvrdilo da razina senzacionalizma i dezinformacija opadaju u slu\u010dajevima kad novinari za svoj \u010dlanak konzultiraju stru\u010dnjaka za paukove, a ne lije\u010dnika ili stru\u010dnjaka iz nekog drugog podru\u010dja, npr. stru\u010dnjaka za neku drugu grupu \u017eivotinja. Povrh toga, podaci koje su znanstvenici prikupili ukazali su na va\u017enost istinitog izvje\u0161tavanja medija na lokalnoj razini, s obzirom na \u010dinjenicu da se pri\u010de iz malih sredina jako brzo plasiraju na me\u0111unarodnu razinu, kao \u0161to je to bio slu\u010daj s pri\u010dom o farmeru kojeg je ugrizao pauk u nekom zaba\u010denom selu u Australiji. Ova pri\u010da objavljena je u lokalnim medijima, a vrlo brzo postigla je me\u0111unarodni interes.<\/p>\n\n\n\n Ovaj slu\u010daj ukazuje na to da bi pobolj\u0161anje kvalitete informacija plasiranih u lokalnim medijima moglo pozitivno utjecati na daljnje \u0161irenje vijesti kroz globalnu informacijsku mre\u017eu.<\/p>\n\n\n\n Povrh toga, \u0161irenje dezinformacija o paucima ima brojne implikacije u stvarnom svijetu. Neki zna\u010dajni slu\u010dajevi doveli su do zatvaranja \u0161kola zbog alarmantnih odgovora na “invaziju” la\u017enih crnih udovica. Poznat je i slu\u010daj kada je \u010dovjek zapalio svoju ku\u0107u u nastojanju da se rije\u0161i (bezopasne) paukove mre\u017eu iz svog dvori\u0161ta. Ton i kvaliteta vijesti o paucima oblikuju percepciju i sliku paukova u javnosti, s brojnim te \u010desto ozbiljnim implikacijama za nas i za o\u010duvanje ovih vrsta.<\/p>\n\n\n\n U daljnjim istra\u017eivanjima znanstvenici \u0107e analizirati kako su nekvalitetne informacije o paucima povezane s razvojem arahnofobi\u010dnih osje\u0107aja u populaciji. Tako\u0111er, istra\u017eit \u0107e kako razlike u kulturolo\u0161kim, dru\u0161tvenim i drugim \u010dimbenicima utje\u010du na razlike u na\u010dinu predstavljanja paukova u javnosti te kako utje\u010du na na\u010din na koji se o njima govori u razli\u010ditim zemljama i regijama.<\/p>\n\n\n\n