{"id":21066428,"date":"2022-11-09T13:31:11","date_gmt":"2022-11-09T12:31:11","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21066428"},"modified":"2022-11-09T13:41:20","modified_gmt":"2022-11-09T12:41:20","slug":"zene-se-brze-oporavljaju-od-bolesti-bubrega-tvrdi-jedna-studija-a-znanstvenici-istrazuju-zasto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zene-se-brze-oporavljaju-od-bolesti-bubrega-tvrdi-jedna-studija-a-znanstvenici-istrazuju-zasto\/","title":{"rendered":"\u017dene se br\u017ee oporavljaju od bolesti bubrega, tvrdi jedna studija, a znanstvenici istra\u017euju za\u0161to"},"content":{"rendered":"\n

Prema podacima Nacionalne zaklade za bubrege, kroni\u010dna bolest bubrega (CKD) dovodi do vi\u0161e smrtnih slu\u010dajeva nego rak dojke<\/a> ili prostate te poga\u0111a oko 37 milijuna ljudi u SAD-u.<\/p>\n\n\n\n

Nova studija, objavljena u \u010dasopisu Cell Reports<\/a><\/em>, koju su proveli istra\u017eiva\u010di Duke Healtha sugerira da \u017eene imaju molekularnu prednost koja ih \u0161titi od neke vrste stani\u010dne smrti koja se pojavljuje u o\u0161te\u0107enim bubrezima.<\/p>\n\n\n\n

\u201cBolest bubrega poga\u0111a vi\u0161e od 850 milijuna ljudi diljem svijeta svake godine, stoga je va\u017eno razumjeti za\u0161to su \u017eenski bubrezi za\u0161ti\u0107eniji od ovih akutnih i kroni\u010dnih ozljeda\u201d rekao je Tomokazu Souma, docent na Odjelu medicine na Medicinskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta Duke.<\/p>\n\n\n\n

“Na\u0161a studija korak je bli\u017ee prema utvr\u0111ivanju uzroka i sugerira da bi se ova \u017eenska otpornost mogla terapeutski iskoristiti za pobolj\u0161anje oporavka bubrega kod oba spola.”<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010dki tim je, u svojoj studiji, na mi\u0161evima analizirao vrstu stani\u010dne smrti zvanu feroptoza. Feroptoza je nedavno identificirani oblik regulirane stani\u010dne smrti koji se od ostalih poznatih oblika stani\u010dne smrti razlikuje morfolo\u0161ki, biokemijski i genetski.\u00a0Ova vrsta stani\u010dne smrti ovisna je o oksidativnom stresu i \u017eeljezu te ima zna\u010dajnu ulogu u bubre\u017enim poreme\u0107ajima, prenosi Interesting Engineering<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010di, koji su koristili genetske analize i analize transkriptoma jednostani\u010dne RNA kod mi\u0161eva, otkrili su da u usporedbi s mu\u017ejacima, \u017eenke imaju zna\u010dajnu za\u0161titu od feroptoze putem odre\u0111enog puta poznatog kao faktor 2 povezanog s NRF2. <\/p>\n\n\n\n

NRF2 je \u010dimbenik transkripcije neophodan za aktiviranje enzima Faze 2 koji su stanici potrebni za funkcionalan antioksidacijski odgovor na stres. Dakle, NRF2 dr\u017ei stani\u010dnu smrt pod kontrolom, a vrlo je aktivan kod \u017eena, dok testosteron smanjuje njegovu aktivnost kod mu\u0161karaca, \u0161to smanjuje otpornost stanica kod o\u0161te\u0107enja bubrega. Daljnja istra\u017eivanja tako\u0111er su otkrila da, ako se kemijski aktivira, NRF2 mo\u017ee za\u0161tititi mu\u0161ke bubre\u017ene stanice i od feroptoze. Ovo otkri\u0107e djeluje obe\u0107avaju\u0107e za odre\u0111ivanje NRF2 kao potencijalnog terapeutskog cilja za sprje\u010davanje neuspjelog oporavka bubrega nakon akutne ozljede bubrega. <\/p>\n\n\n\n

“Identificiraju\u0107i razlog zbog kojeg \u017eensko hormonalno okru\u017eenje \u0161titi, a mu\u0161ko hormonalno okru\u017eenje pogor\u0161ava akutne i kroni\u010dne ozljede bubrega, vjerujemo da postoji sna\u017ean potencijal za ja\u010danje otpornosti bubrega”, zaklju\u010dio je Souma.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema podacima Nacionalne zaklade za bubrege, kroni\u010dna bolest bubrega (CKD) dovodi do vi\u0161e smrtnih slu\u010dajeva nego rak dojke ili prostate te poga\u0111a oko 37 milijuna ljudi u SAD-u. Nova studija, objavljena u \u010dasopisu Cell Reports, koju su proveli istra\u017eiva\u010di Duke Healtha sugerira da \u017eene imaju molekularnu prednost koja ih \u0161titi od neke vrste stani\u010dne smrti […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066429,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[23307,23306,18516,16650,22024],"class_list":["post-21066428","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-bolest-bubrega","tag-bubrezi","tag-istrazivanje","tag-studija","tag-znanstvenici"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066428","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21066428"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066428\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066431,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066428\/revisions\/21066431"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066429"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21066428"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21066428"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21066428"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}