{"id":21066541,"date":"2022-12-07T10:58:16","date_gmt":"2022-12-07T09:58:16","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21066541"},"modified":"2022-12-07T10:58:21","modified_gmt":"2022-12-07T09:58:21","slug":"moze-li-erupcija-supervulkana-stvoriti-meteoroloski-tsunami","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/moze-li-erupcija-supervulkana-stvoriti-meteoroloski-tsunami\/","title":{"rendered":"Mo\u017ee li erupcija supervulkana stvoriti meteorolo\u0161ki tsunami?"},"content":{"rendered":"\n<p>Znanstvenici Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB), u suradnji s kolegama sa Sveu\u010dili\u0161ta u Hamburgu i Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, izradili su globalnu simulaciju akusti\u010dko-te\u017einskog vala u atmosferi i valova meteorolo\u0161kih tsunamija u moru koji mogu nastati kao posljedica sna\u017ene vulkanske erupcije. Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu &#8216;Bulletin of the American Meteorological Society&#8217; koji se ubraja me\u0111u 10 posto vode\u0107ih \u010dasopisa u atmosferskim znanostima i geoznanostima.<\/p>\n\n\n\n<p>Sna\u017ene vulkanske erupcije mogu ugroziti ljudsku populaciju neposredno u blizini samog vulkana ili posredno putem \u0161irenja vulkanskog oblaka niz vjetar, tsunamija, smanjenjem dolaznog sun\u010devog zra\u010denja, ali, ako <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zasto-vulkan-eruptira\/\">erupcija<\/a> stvori sna\u017ean udarni val u atmosferi, i putem valova meteorolo\u0161kih tsunamija koji mogu poplaviti obalna podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n<p>Takav udarni val u atmosferi, koji je mogu\u0107e \u010duti na udaljenostima od tisu\u0107u i vi\u0161e kilometara i koji mo\u017ee vi\u0161e puta obi\u0107i zemaljsku kuglu brzinom zvuka, mo\u017ee stvoriti valove do 10 metara u visinu.<\/p>\n\n\n\n<p>U sije\u010dnju ove godine upravo je eksplozija podmorskog vulkana Hunga Tonga-Hunga Ha&#8217;apai u Pacifi\u010dkom oceanu uzrokovala takav udarni val koji je zabilje\u017een na tisu\u0107ama mikrobarografa u cijelom svijetu, pa i u Jadranu.<\/p>\n\n\n\n<p>Zadnji doga\u0111aj ovakvog intenziteta je zabilje\u017een 1883. godine, kada je indonezijski vulkan Krakatau oslobodio jo\u0161 i vi\u0161e energije, uzrokuju\u0107i tsunami od kojeg je poginulo oko 37.000 ljudi, dok su se valovi tsunamija bilje\u017eili i na suprotnoj strani Zemlje.<\/p>\n\n\n\n<p>Tada\u0161nji instrumenti su, zbog svoje jednostavnosti, tek dijelom zabilje\u017eili taj val u atmosferi, kao i pripadaju\u0107e valove tsunamija u moru.<\/p>\n\n\n\n<p>Stoga se danas, nakon gotovo 140 godina, otvorila mogu\u0107nost sveobuhvatnog kvantificiranja ovog i drugih fenomena povezanih s eksplozivnim erupcijama vulkana, obzirom na postojanje mno\u0161tva mjernih platformi i ure\u0111aja koji su bilje\u017eili procese u cijelom stupnju atmosfere, od povr\u0161ine pa sve do ionosfere.<\/p>\n\n\n\n<p>Na ovaj doga\u0111aj znanstvena zajednica je reagirala izrazito uzbu\u0111eno i erupcija je do sada ve\u0107 dokumentirana u desecima &#8216;brzih&#8217; radova, uklju\u010duju\u0107i i vi\u0161e znanstvenih radova u \u010dasopisima Nature i Science.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8221;U na\u0161im istra\u017eivanja mi smo se usmjerili na dva klju\u010dna pitanja. Zanimalo nas je koliko visoki mogu biti valovi meteorolo\u0161kih tsunamija u moru u idealnim okolnostima i koliko su uvjeti za vrijeme eksplozivne erupcije vulkana Hunga Tonga Hunga Ha&#8217;apai bili blizu takvim uvjetima,&#8221; navodi dr. sc Cl\u00e9a Denamiel, voditeljica istra\u017eivanja iz Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava IRB-a.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8221;Uz pomo\u0107 naprednih globalnih modela atmosfere i mora, reproducirali smo sam doga\u0111aj i verificirali ga globalnim mjerenjima. Potom smo na\u010dinili studiju osjetljivosti, mijenjaju\u0107i brzinu udarnog vala koji je obilazio Zemlju,&#8221; navodi dr. sc. Ivica Vilibi\u0107, jedan od autora na radu s IRB-a. <\/p>\n\n\n\n<p>Pri tome je pokazano da, ako atmosferski val putuje brzinom od oko 210 metara u sekundi, ili ako vulkanska eksplozija stvori deset puta izra\u017eenije akusti\u010dko-te\u017einske udarne valove, valovi meteorolo\u0161kih tsunamija, stvoreni tim valom, mogu na pojedinim obalama dose\u0107i visinu od 10 metara, dok bi na 7 posto svih svjetskih obala visina dolaznog vala prelazila 1 metar.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8221;Poznato je da valovi tsunamija takve visine mogu uzrokovati \u0161tetu u obalnom podru\u010dju i ugroziti sigurnost plovidbe, te bi, kod ovakvog doga\u0111aja, \u0161teta u cijelom svijetu bila izrazito velika i zacijelo bila bi usporediva sa \u0161tetom kojeg izazivaju najja\u010di seizmi\u010dki tsunamiji,&#8221; obja\u0161njavaju autori rada.<\/p>\n\n\n\n<p>Autorski tim planira na\u010diniti sli\u010dne simulacije za druge potencijalne lokacije eksplozivnih supervulkana i tako kvantificirati ugrozu obalnih podru\u010dja s ciljem uspostave sustava ranog upozoravanja stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8221;S obzirom na to da je udarnom valu potrebno vi\u0161e od jednog dana da obi\u0111e Zemlju, ovakav sustav upozorenja je izvediv, te ga je mogu\u0107e implementirati u postoje\u0107e sustave ranog upozoravanja na dolazak seizmi\u010dkih i drugih vrsta tsunamija,&#8221; zaklju\u010dili su znanstvenici.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\"><em>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.irb.hr\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">IRB<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB), u suradnji s kolegama sa Sveu\u010dili\u0161ta u Hamburgu i Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, izradili su globalnu simulaciju akusti\u010dko-te\u017einskog vala u atmosferi i valova meteorolo\u0161kih tsunamija u moru koji mogu nastati kao posljedica sna\u017ene vulkanske erupcije. Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu &#8216;Bulletin of the American Meteorological Society&#8217; koji [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066542,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[23314,22961,17282,23316,23315,16819],"class_list":["post-21066541","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-eurpcija","tag-institut-ruder-boskovic","tag-irb","tag-meteoroloski-tsunami","tag-supervulkan","tag-vulkan"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066541","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21066541"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066541\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066543,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066541\/revisions\/21066543"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066542"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21066541"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21066541"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21066541"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}