![\"Thomas](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/02\/edison.jpg\")
Thomas Edison rodio se u Milanu, Ohio, SAD. Bio je sedmo i posljednje dijete Samuela i Nancy Edison. Njegove rane godine bile su obilje\u017eene \u010destim selidbama, dok je njegova obitelj jedva spajala kraj s krajem. Unato\u010d tome, bio je radoznalo dijete koje je voljelo nalaziti se okru\u017eeno raznim strojevima i eksperimentirati s novim idejama.<\/p>\n\n\n\n
U dobi od 12 godina, Edison je po\u010deo prodavati novine u vlakovima i brzo je razvio strast za \u010ditanjem. Postao je gotovo opsjednut \u010ditanjem knjiga o raznim temama, uklju\u010duju\u0107i znanost i tehnologiju, a do svoje 15. godine sam je nau\u010dio nekoliko jezika. 1862. godine, Edison se preselio u Boston i po\u010deo raditi kao telegrafist. Brzo je stekao reputaciju svojim inovativnim idejama i ubrzo ga je zaposlio Western Union u New Yorku.<\/p>\n\n\n\n
Tu se Edison odlu\u010dio usredoto\u010diti na vlastite izume i dobio je svoj prvi patent 1869. godine za elektri\u010dni stroj za glasanje. 1876. godine, Thomas Edison je osnovao Edison Electric Light Company, a sljede\u0107e godine predstavio je izum prakti\u010dne elektri\u010dne \u017earulje sa \u017earnom niti. Ovaj izum napravio je pravu revoluciju u svijetu, a Edison je postao jedan od najuspje\u0161nijih i najbogatijih izumitelja svih vremena. <\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er je bio dobar pisac i pametan poslovni \u010dovjek, a to dokazuje \u010dinjenica da je imao vi\u0161e od 1000 patenata za razne izume. Edisona se smatra jednim neumornim radnikom koji je \u010ditav \u017eivot posvetio svom poslu. Preminuo je 18. listopada 1931. u dobi od 84 godine.<\/p>\n\n\n\n
“Moja \u017earulja je kona\u010dno savr\u0161ena”<\/h2>\n\n\n\n![\"\u017earulja\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/02\/zarulja.jpg\")
Foto: Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\nIzum elektri\u010dne \u017earulje imao je dubok utjecaj na svijet i promijenio je na\u010din na koji ljudi \u017eive i rade. Prije izuma \u017earulje ljudi su se za osvjetljenje oslanjali na svije\u0107e i plinska svjetla, ali \u017earulja sa \u017earnom niti pru\u017eala je pouzdaniji, u\u010dinkovitiji i sigurniji izvor svjetlosti. Mnogi poku\u0161avaju osporiti Edisona koji je patentirao elektri\u010dnu \u017earulju ovog tipa, a razlog tome je \u010dinjenica da je ona postojala i prije nego \u0161to je se Thomas Edison dotaknuo.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, prije Edisona, \u017earulje su bile izuzetno kratkog \u017eivotnog vijeka, \u0161to ih je \u010dinilo prakti\u010dki neiskoristivima i bilo je jasno da im treba neki na\u010din pobolj\u0161anja. Edison je bio taj koji je prvi uspio demonstrirati \u017earulju koja je radila bez prestanka rekordnih 14 i pol sati. Uz to, bila je jeftinija i ekonomi\u010dnija od ostalih.<\/p>\n\n\n\n
Edison se pobrinuo da svijet sazna kako je on taj koji je usavr\u0161io \u017earulju hvale\u0107i se u New York Timesu rije\u010dima: “Moja \u017earulja je kona\u010dno savr\u0161ena”. Mnogi su se znanstvenici morali slo\u017eiti s time jer Edisonova \u017earulja doista je bila superiornija od svih ostalih, tako da se i danas najve\u0107e zasluge za nju pripisuju upravo Edisonu.<\/p>\n\n\n\n
Rat struja<\/h2>\n\n\n\n
Rat struja<\/a> bio je naziv svojevrsne bitke izme\u0111u dva konkurentska elektri\u010dna sustava u kasnom 19. stolje\u0107u: istosmjerne struje (DC), koju je zagovarao Thomas Edison, i izmjeni\u010dne struje (AC), koju su podr\u017eavali Nikola Tesla<\/a> i George Westinghouse.<\/p>\n\n\n\nDva su sustava koristila razli\u010dite vrste elektri\u010dne struje za napajanje rasvjete i drugih elektri\u010dnih ure\u0111aja, a bitka izme\u0111u njih bila je jedna od prvih i najva\u017enijih bitaka za tehnolo\u0161ke standarde u povijesti. U to je vrijeme Edison bio jedan od najpoznatijih i najutjecajnijih izumitelja na svijetu, a imao je sna\u017ean financijski interes u promicanju istosmjernih sustava. Vjerovao je da je izmjeni\u010dna struja preopasna za kori\u0161tenje u domovima i tvrtkama te je pokrenuo kampanju za odnose s javno\u0161\u0107u za \u0161irenje la\u017enih i \u010desto opasnih informacija o izmjeni\u010dnoj struji u poku\u0161aju da je diskreditira.<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d tim naporima, izmjeni\u010dna struja je na kraju postaje dominantan elektri\u010dni sustav, uglavnom zahvaljuju\u0107i svojoj sposobnosti prijenosa elektri\u010dne energije na velike udaljenosti te ni\u017eoj cijeni. Rat struja zavr\u0161io je kasnih 1890-ih, kada je izmjeni\u010dna struja postala standard za prijenos i distribuciju elektri\u010dne energije, a taj standard traje do danas.<\/p>\n\n\n\n
Rat struja bio je klju\u010dni trenutak u povijesti elektri\u010dne energije i imao je trajan utjecaj na razvoj tehnologije i elektroindustrije, a pokazao je mo\u0107 marketinga i odnosa s javno\u0161\u0107u u oblikovanju javnog mi\u0161ljenja.<\/p>\n\n\n\n
Thomas Edison je usavr\u0161io neke od izuma<\/h2>\n\n\n\n![\"Edison\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/02\/edison1.jpg\")
Foto: Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\nRazlog za\u0161to mnogi Edisona smatraju ve\u0107im biznismenom od izumitelja je \u010dinjenica da su neki od njegovih najve\u0107ih izuma zapravo bile njegove unaprije\u0111ene i novije ina\u010dice ve\u0107 prethodno izumljenih stvari.<\/p>\n\n\n\n
Naravno, to ne umanjuje \u010dinjenicu da je Thomas Edison bio izuzetno inteligentan i snala\u017eljiv \u010dovjek te da je bila potrebna velika razina znanja kako bi se to postiglo. Recimo koji su, osim \u017earulje, neki od zna\u010dajnijih izuma koji se nerijetko pripisuju njemu, a on ih je zapravo usavr\u0161io.<\/p>\n\n\n\n
Telegraf<\/h3>\n\n\n\n
Iako je izum telegrafa Samuela Morsea 1830-ih i 1840-ih po prvi put omogu\u0107io komunikaciju na velikim udaljenostima, ure\u0111aj je imao svojih nedostataka. Operater je morao slu\u0161ati dolazne to\u010dke i crtice u Morseovom kodu, \u0161to je usporavalo poruke na brzinu od 25 do 40 rije\u010di u minuti. Britanski sustav za automatski ispis koda tintom na papiru postigao bi najvi\u0161e 120 rije\u010di u minuti. <\/p>\n\n\n\n
Izme\u0111u 1870. i 1874., Thomas Edison je razvio daleko bolji sustav, u kojem je telegrafski prijemnik koristio metalnu iglu za ozna\u010davanje kemijski tretiranog papira, a koji se zatim mogao provu\u0107i kroz ure\u0111aj nalik pisa\u0107em stroju. Mogao je zabilje\u017eiti do 1000 rije\u010di u minuti, \u0161to je omogu\u0107ilo brzo slanje dugih poruka.<\/p>\n\n\n\n
Telefonski oda\u0161ilja\u010d<\/h3>\n\n\n\n
Alexander Graham Bell bio je taj koji je patentirao telefon 1876. godine. Me\u0111utim, Thomas Edison je uz svoj talent za nadogradnju tu\u0111ih inovacija prona\u0161ao na\u010din kako pobolj\u0161ati Bellov oda\u0161ilja\u010d koji je bio ograni\u010den u tome koliko telefoni mogu biti udaljeni. Edison je do\u0161ao na ideju kori\u0161tenja baterije za pru\u017eanje struje na telefonskoj liniji i za kontrolu njezine snage kori\u0161tenjem ugljika za mijenjanje otpora.<\/p>\n\n\n\n
Dok je razvijao svoj telefonski oda\u0161ilja\u010d, Edison je dobio ideju o stvaranju stroja koji bi mogao snimati i reproducirati telefonske poruke. Ta ga je ideja navela na razmi\u0161ljanje o snimanju glasova, ali i glazbe te drugih zvukova.<\/p>\n\n\n\n
Krajem 1877. anga\u017eirao je strojara da izradi ure\u0111aj, a Thomas Edison je na njemu snimio dje\u010dju pjesmicu “Mary Had a Little Lamb”<\/a>. Sljede\u0107e godine dobio je patent za dizajn.<\/p>\n\n\n\n
Izum elektri\u010dne \u017earulje imao je dubok utjecaj na svijet i promijenio je na\u010din na koji ljudi \u017eive i rade. Prije izuma \u017earulje ljudi su se za osvjetljenje oslanjali na svije\u0107e i plinska svjetla, ali \u017earulja sa \u017earnom niti pru\u017eala je pouzdaniji, u\u010dinkovitiji i sigurniji izvor svjetlosti. Mnogi poku\u0161avaju osporiti Edisona koji je patentirao elektri\u010dnu \u017earulju ovog tipa, a razlog tome je \u010dinjenica da je ona postojala i prije nego \u0161to je se Thomas Edison dotaknuo.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, prije Edisona, \u017earulje su bile izuzetno kratkog \u017eivotnog vijeka, \u0161to ih je \u010dinilo prakti\u010dki neiskoristivima i bilo je jasno da im treba neki na\u010din pobolj\u0161anja. Edison je bio taj koji je prvi uspio demonstrirati \u017earulju koja je radila bez prestanka rekordnih 14 i pol sati. Uz to, bila je jeftinija i ekonomi\u010dnija od ostalih.<\/p>\n\n\n\n
Edison se pobrinuo da svijet sazna kako je on taj koji je usavr\u0161io \u017earulju hvale\u0107i se u New York Timesu rije\u010dima: “Moja \u017earulja je kona\u010dno savr\u0161ena”. Mnogi su se znanstvenici morali slo\u017eiti s time jer Edisonova \u017earulja doista je bila superiornija od svih ostalih, tako da se i danas najve\u0107e zasluge za nju pripisuju upravo Edisonu.<\/p>\n\n\n\n
Rat struja<\/h2>\n\n\n\n
Rat struja<\/a> bio je naziv svojevrsne bitke izme\u0111u dva konkurentska elektri\u010dna sustava u kasnom 19. stolje\u0107u: istosmjerne struje (DC), koju je zagovarao Thomas Edison, i izmjeni\u010dne struje (AC), koju su podr\u017eavali Nikola Tesla<\/a> i George Westinghouse.<\/p>\n\n\n\n Dva su sustava koristila razli\u010dite vrste elektri\u010dne struje za napajanje rasvjete i drugih elektri\u010dnih ure\u0111aja, a bitka izme\u0111u njih bila je jedna od prvih i najva\u017enijih bitaka za tehnolo\u0161ke standarde u povijesti. U to je vrijeme Edison bio jedan od najpoznatijih i najutjecajnijih izumitelja na svijetu, a imao je sna\u017ean financijski interes u promicanju istosmjernih sustava. Vjerovao je da je izmjeni\u010dna struja preopasna za kori\u0161tenje u domovima i tvrtkama te je pokrenuo kampanju za odnose s javno\u0161\u0107u za \u0161irenje la\u017enih i \u010desto opasnih informacija o izmjeni\u010dnoj struji u poku\u0161aju da je diskreditira.<\/p>\n\n\n\n Unato\u010d tim naporima, izmjeni\u010dna struja je na kraju postaje dominantan elektri\u010dni sustav, uglavnom zahvaljuju\u0107i svojoj sposobnosti prijenosa elektri\u010dne energije na velike udaljenosti te ni\u017eoj cijeni. Rat struja zavr\u0161io je kasnih 1890-ih, kada je izmjeni\u010dna struja postala standard za prijenos i distribuciju elektri\u010dne energije, a taj standard traje do danas.<\/p>\n\n\n\n Rat struja bio je klju\u010dni trenutak u povijesti elektri\u010dne energije i imao je trajan utjecaj na razvoj tehnologije i elektroindustrije, a pokazao je mo\u0107 marketinga i odnosa s javno\u0161\u0107u u oblikovanju javnog mi\u0161ljenja.<\/p>\n\n\n\n Razlog za\u0161to mnogi Edisona smatraju ve\u0107im biznismenom od izumitelja je \u010dinjenica da su neki od njegovih najve\u0107ih izuma zapravo bile njegove unaprije\u0111ene i novije ina\u010dice ve\u0107 prethodno izumljenih stvari.<\/p>\n\n\n\n Naravno, to ne umanjuje \u010dinjenicu da je Thomas Edison bio izuzetno inteligentan i snala\u017eljiv \u010dovjek te da je bila potrebna velika razina znanja kako bi se to postiglo. Recimo koji su, osim \u017earulje, neki od zna\u010dajnijih izuma koji se nerijetko pripisuju njemu, a on ih je zapravo usavr\u0161io.<\/p>\n\n\n\n Iako je izum telegrafa Samuela Morsea 1830-ih i 1840-ih po prvi put omogu\u0107io komunikaciju na velikim udaljenostima, ure\u0111aj je imao svojih nedostataka. Operater je morao slu\u0161ati dolazne to\u010dke i crtice u Morseovom kodu, \u0161to je usporavalo poruke na brzinu od 25 do 40 rije\u010di u minuti. Britanski sustav za automatski ispis koda tintom na papiru postigao bi najvi\u0161e 120 rije\u010di u minuti. <\/p>\n\n\n\n Izme\u0111u 1870. i 1874., Thomas Edison je razvio daleko bolji sustav, u kojem je telegrafski prijemnik koristio metalnu iglu za ozna\u010davanje kemijski tretiranog papira, a koji se zatim mogao provu\u0107i kroz ure\u0111aj nalik pisa\u0107em stroju. Mogao je zabilje\u017eiti do 1000 rije\u010di u minuti, \u0161to je omogu\u0107ilo brzo slanje dugih poruka.<\/p>\n\n\n\n Alexander Graham Bell bio je taj koji je patentirao telefon 1876. godine. Me\u0111utim, Thomas Edison je uz svoj talent za nadogradnju tu\u0111ih inovacija prona\u0161ao na\u010din kako pobolj\u0161ati Bellov oda\u0161ilja\u010d koji je bio ograni\u010den u tome koliko telefoni mogu biti udaljeni. Edison je do\u0161ao na ideju kori\u0161tenja baterije za pru\u017eanje struje na telefonskoj liniji i za kontrolu njezine snage kori\u0161tenjem ugljika za mijenjanje otpora.<\/p>\n\n\n\n Dok je razvijao svoj telefonski oda\u0161ilja\u010d, Edison je dobio ideju o stvaranju stroja koji bi mogao snimati i reproducirati telefonske poruke. Ta ga je ideja navela na razmi\u0161ljanje o snimanju glasova, ali i glazbe te drugih zvukova.<\/p>\n\n\n\n Krajem 1877. anga\u017eirao je strojara da izradi ure\u0111aj, a Thomas Edison je na njemu snimio dje\u010dju pjesmicu “Mary Had a Little Lamb”<\/a>. Sljede\u0107e godine dobio je patent za dizajn.<\/p>\n\n\n\nThomas Edison je usavr\u0161io neke od izuma<\/h2>\n\n\n
Telegraf<\/h3>\n\n\n\n
Telefonski oda\u0161ilja\u010d<\/h3>\n\n\n\n