Ako je \u017eivot ikada postojao na Marsu, ovi drevni vodeni putovi mogli bi sadr\u017eavati i vi\u0161e nego vrijedne informacije. Rover je identificirao teksture stijena s malim valovima, sli\u010dnim osu\u0161enim tragovima guma, u sloju stijena na planini Sharp zvanom Marker Band.<\/p>\n\n\n\n
Marker Band je nastao tijekom jedne su\u0161nije klime od onih koje su vladale na podru\u010djima koja je Curiosity prethodno istra\u017eivao. Poznato je da Mars ima ledene plo\u010de i ledene kape na svojim polovima, a udari meteorita otkrili su podzemni led. Me\u0111utim, teku\u0107a voda nije bila prisutna na planetu milijardama godina, barem koliko zasad znamo. Mars ima, mo\u017ee se tako nazvati, tanku atmosferu i hladan je, zbog \u010dega se voda smrzava na povr\u0161ini, \u0161to navodi znanstvenike da vjeruju kako je ve\u0107ina drevne vode s planeta izgubljena u svemiru.<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d nekolicini poku\u0161aja, Curiosity nije uspio uzeti uzorak s tvrdog Marker Banda, ali jo\u0161 uvijek ga o\u010dekuju drugi uzbudljivi zadaci ako ne uspije uzeti uzorak iz mek\u0161e stijene. Marsova dolina Gediz Vallis sadr\u017ei niz stjenovitih krhotina za koje znanstvenici vjeruju da su ih tamo odnijela drevna klizi\u0161ta \u0161to bi mogao biti idu\u0107i korak ovog rovera u svojoj misiji. Te krhotine znanstvenicima omogu\u0107uju pristup stijenama s planine Sharp koje bi ina\u010de bile nedostupne. Prou\u010davaju\u0107i ove stijene, znanstvenici mogu dobiti uvid u ina\u010de nedoku\u010dive pri\u010de iz pro\u0161losti Marsa.<\/p>\n\n\n
![\"curiosity\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/02\/curiosity.jpg\")
Vi\u0161e o Curiosityju<\/h2>\n\n\n\n
Rover Curiosity je veli\u010dine automobila, a dizajniran je za istra\u017eivanje kratera Gale na Marsu i tra\u017eenje znakova pro\u0161lih ili sada\u0161njih nastanjivih okru\u017eenja. Njegovo ime u prijevodu na hrvatski jezik zna\u010di “znati\u017eelja”, \u0161to mo\u017eda i najbolje opisuje njegovu ulogu i zadatak.<\/p>\n\n\n\n
Lansirala ga je NASA u studenom 2011. godine, a uspje\u0161no je sletio na Mars u kolovozu idu\u0107e godine. Curiosity je opremljen nizom znanstvenih instrumenata koji mu omogu\u0107uju prou\u010davanje Marsove povr\u0161ine i atmosfere, uklju\u010duju\u0107i laser za isparavanje stijena i bu\u0161ilicu za prikupljanje uzoraka tla i stijena za analizu. Neka od njegovih klju\u010dnih otkri\u0107a su: <\/p>\n\n\n\n
- \n
- Dokazi o drevnoj rijeci koja te\u010de na Marsu: Curiosity je prona\u0161ao zaobljene kamen\u010di\u0107e u koritu Marsovog potoka, \u0161to ukazuje da je planet nekada imao rije\u010dni sustav.<\/li>\n\n\n\n
- Organske molekule: Curiosity je otkrio slo\u017eene organske molekule u uzorcima Marsovog tla, koje bi mogle biti potencijalni izvor hrane za mikroorganizme.<\/li>\n\n\n\n
- Metan u atmosferi: Curiosity je otkrio zna\u010dajne skokove postotka metana u atmosferi Marsa, \u0161to bi moglo ukazivati \u200b\u200bna prisutnost aktivnog mikrobnog \u017eivota ili geolo\u0161kih procesa.<\/li>\n\n\n\n
- Uvjeti pogodni za \u017eivot: Nalazi Curiosityja pokazali su da je Mars u pro\u0161losti imao pogodnije okru\u017eenje za \u017eivot, s prisutno\u0161\u0107u teku\u0107e vode i debljim slojevima atmosfere. <\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Curiosity nastavlja raditi i istra\u017eivati \u200b\u200bMarsovu povr\u0161inu, a njegovi su nalazi pru\u017eili vrijedne informacije za budu\u0107e misije na Mars i potragu za \u017eivotom izvan Zemlje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
NASA-in rover Curiosity prije nekoliko je dana do\u0161ao do nepobitnog dokaza da je neko\u0107 postojala voda na Marsu. Taj je dokaz do\u0161ao u obliku tekstura stijena oblikovanih valovima. Naime, kao \u0161to znamo, voda svojim utjecajem mo\u017ee oblikovati stijene tijekom godina, a upravo je njezin utjecaj bio o\u010dit na stijenama koje je Curiosity prona\u0161ao. Ti su […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066870,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323],"tags":[16692,18516,16490,16470,18006,16608],"class_list":["post-21066865","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","tag-curiosity","tag-istrazivanje","tag-mars","tag-nasa","tag-svemir-2","tag-voda"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066865","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21066865"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066865\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066872,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066865\/revisions\/21066872"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066870"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21066865"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21066865"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21066865"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}