{"id":21066980,"date":"2023-02-26T00:19:14","date_gmt":"2023-02-25T23:19:14","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21066980"},"modified":"2023-04-21T19:11:29","modified_gmt":"2023-04-21T17:11:29","slug":"placebo-efekt-cinjenice-koje-trebate-znati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/placebo-efekt-cinjenice-koje-trebate-znati\/","title":{"rendered":"\u0160to je placebo efekt? 20 \u010dinjenica koje trebate znati"},"content":{"rendered":"\n

Ljudski um mo\u0107an je alat koji ponekad u\u010dini ne\u0161to za \u0161to smo mislili da je nemogu\u0107e. Ako mu se pru\u017ei prilika, \u010dak mo\u017ee iscijeliti fizi\u010dke simptome unato\u010d tome \u0161to ne primate stvarni tretman. Ovo zovemo placebo u\u010dinak i on se ve\u0107 tisu\u0107lje\u0107ima uspje\u0161no koristi, iako u pro\u0161losti nije bio dobro obja\u0161njen i nije nosio ovaj naziv.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je placebo efekt?<\/h2>\n\n\n\n

Danas je znanost uspjela razotkriti o kakvom se mehanizmu zapravo radi i utvr\u0111ena je u\u010dinkovitost placebo u\u010dinka u lije\u010denju osobe. Naime, placebo efekt vi\u0161e je od jednostavnog pozitivnog razmi\u0161ljanja ili pukog vjerovanja u ne\u0161to, ve\u0107 se zaista radi o efektu gdje va\u0161 mozak i tijelo rade zajedno kako bi olak\u0161ali va\u0161e tegobe. U nastavku \u0107ete nau\u010diti ne\u0161to vi\u0161e o mehanizmu.<\/p>\n\n\n\n

\"placebo\"
FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Naravno, placebo efekt ne mo\u017ee izlije\u010diti va\u0161 dijabetes ili smanjiti tumor te postoji granica njegova djelovanja. Nikako ne treba vjerovati da je svemogu\u0107 i da mo\u017ee zamijeniti modernu medicinu koja je nastala s razlogom. On mo\u017ee imati u\u010dinak samo na simptome koje stvara mozak. Primjerice, osoba \u0107e manje osje\u0107ati bol ili ne\u0107e vi\u0161e osje\u0107ati trnce. Dakle, on nije lijek, no poma\u017ee nam da se osje\u0107amo bolje. Upravo zbog toga naj\u010de\u0161\u0107e ga povezujemo s nesanicom<\/a>, umorom, mu\u010dninom.<\/p>\n\n\n\n

Donosimo dvadeset \u010dinjenica koje trebate znati o placebo efektu i njegovim u\u010dincima. Nakon ovog \u010dlanka, napokon \u0107ete razumjeti o \u010demu se zapravo radi.<\/p>\n\n\n\n

20 \u010dinjenica koje trebate znati o Placebo efektu<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

1. Placebo je svaka nedjelotvorna tvar, postupak ili zahvat koji nema specifi\u010dan u\u010dinak na lije\u010denje stanja zbog kojeg se primjenjuje. Ipak, placebo efekt pozitivno djeluje na umanjenje simptoma, a ovu pojavu zovemo placebo efekt. Dakle, ovaj tretman nema farmakolo\u0161ku u\u010dinkovitost<\/strong>, ali ima psiholo\u0161ku u\u010dinkovitost. Najjednostavniji primjer placebo u\u010dinka jest uzimanje \u0161e\u0107erne pilule bez ikakvih aktivnih sastojaka koje rezultira u umanjenju simptoma osobe. Ovo posebno dobro funkcionira kod djece.<\/p>\n\n\n\n

2. Placebo na latinskom dolazi od rije\u010di \u201eplacere<\/em>\u201c iliti \u201eplacebo<\/em>\u201c koja u direktnom prijevodu zna\u010di ugoditi. Dakle, placebo efekt rezultira u zadovoljavaju\u0107em efektu s pozitivnim u\u010dinkom na osobu.<\/p>\n\n\n\n

3. Placebo efekt je ja\u010di \u0161to je tableta uvjerljivija. Dakle, \u0161to je placebo vizualno sli\u010dniji pravim pilulama, to \u0107e u\u010dinak biti djelotvorniji. Zbog toga mnogo parametra utje\u010de na placebo u\u010dinak: boja, veli\u010dina, oblik tablete, njihova cijena, da li se radi o injekciji ili mo\u017eda \u010dak operativnom zahvatu. Sve ovo utje\u010de na krajnji ishod i zbog toga se u istra\u017eivanjima uvijek garantira da \u0107e placebo pilula izgledati apsolutno isto kao i pilula sa stvarnim u\u010dinkom<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

4. Jedan od na\u010dina djelovanja placebo efekta jest promjena percepcije. Osoba nesvjesno promijeni tuma\u010denje svojih simptoma jer o\u010dekuje da \u0107e se osje\u0107ati bolje. Tako primjerice bol koju je prije percipirala kao o\u0161tru, sada percipira kao neugodne trnce. Bitno je da i u placebo tretmanu budemo u kontaktu s lije\u010dnikom koji \u0107e mo\u0107i protuma\u010diti sve promjene.<\/p>\n\n\n\n

5. Placebo smanjuje tjeskobu u osoba koje ga uzimaju. Ovo se doga\u0111a jer postoji odre\u0111eno o\u010dekivanje da \u0107e unesen lijek pomo\u0107i u njihovom stanju, a tjeskoba je jedan od tjelesnih poreme\u0107aja koji nastaje i nestaje u mozgu. Manje stresa rezultira u manjoj proizvodnji odre\u0111enih hormona, primjerice adrenalina i kortizola, \u0161to direktno utje\u010de na na\u0161e fizi\u010dko stanje.<\/p>\n\n\n\n

\"placebo
FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

6. Osobe koje imaju dobar odnos sa svojim lije\u010dnikom, odnosno postoji obostrano povjerenje, bolje \u0107e reagirati na placebo. Dakle, ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e la\u017ene pilule djelovati na ove osobe ako pacijent ima pozitivnu sliku o svojem lije\u010dniku i vjeruje da \u0107e tretman koji mu lije\u010dnik daje zaista pomo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

7. Placebo mo\u017ee potaknuti na\u0161 mozak da stvara razne kemikalije koje djeluju na na\u0161e tijelo kao prirodan lijek. Tako se u borbi protiv bolova mogu po\u010deti izlu\u010divati endorfini unato\u010d tome \u0161to nismo unijeli ne\u0161to \u0161to \u0107e zaista pokrenuti njihovo izlu\u010divanje fizi\u010dki.<\/p>\n\n\n\n

8. Osobe koje su op\u0107enito u \u017eivotu skeptici puno lo\u0161ije reagiraju na placebo, iako ne znaju da su unijeli la\u017enu tabletu. Dakle, potreban je pozitivan stav osobe kako bi placebo bio u\u010dinkovit. Zbog toga placebo ponekad funkcionira bolje kod ljudi koji nisu kroni\u010dni bolesnici jer su kroni\u010dni bolesnici \u010desto uvjereni da njihova stanja vi\u0161e nisu izlje\u010diva.<\/p>\n\n\n\n

9. Placebo se ve\u0107 dugo vremena koristi u raznim klini\u010dkim ispitivanjima i bitan je tijekom istra\u017eivanja i razvitka novih lijekova. U\u010dinkovitost lijeka testira se tako da dio ljudi u klini\u010dkom ispitivanju dobije stvaran lijek, a dio njih placebo (ta skupina ljudi je takozvana \u201ekontrolna skupina\u201c). Tu se naj\u010de\u0161\u0107e radi o tableti od \u0161e\u0107era. Ispitanici obi\u010dno ne znaju da su podijeljene i placebo tablete, a ni istra\u017eiva\u010di ne smiju znati tko je dobio \u0161to. Ovo zovemo takozvanim \u201edvostruko slijepim studijama\u201c.<\/p>\n\n\n\n

10. Ako je uo\u010den placebo efekt, to ne zna\u010di da je osoba bila umi\u0161ljeni bolesnik. Stanje uma igra veliku ulogu u tijeku bolesti i smanjenje stresa mo\u017ee pridonijeti pozitivnom ishodu na temelju hormonalnih promjena i smanjenju upale u tijelu.<\/p>\n\n\n\n

11. Istra\u017eivanja ukazuju na to da izme\u0111u 35 i 40 posto osoba s depresijom, anksiozno\u0161\u0107u, astmom i povi\u0161enim krvnim tlakom pozitivno odgovara na placebo u\u010dinak. Otprilike 20% njih osje\u0107aju znatno smanjenje simptoma, posebice oni sa psihi\u010dkim bolestima jer su one pod velikim utjecajem na\u0161eg uma. O tome je vi\u0161e pisao Johann Hari u svojoj knjizi Lost Connections<\/a><\/em>, gdje je imao priliku razgovarati s mnogim stru\u010dnjacima diljem svijeta.<\/p>\n\n\n\n

12. Nocebo efekt \u010desto je spominjan u kontekstu placebo efekta. Naime, ovaj efekt podrazumijeva nastanak negativnih simptoma (bol, mu\u010dnina) nakon uzimanja placeba. Ono \u0161to se doga\u0111a jest da osoba zapravo o\u010dekuje neke nuspojave od lijeka kojeg uzima i to se zaista doga\u0111a, unato\u010d tome \u0161to osoba uop\u0107e nije primila lijek. Dakle, placebo u nekim slu\u010dajevima mo\u017ee biti dvosjekli ma\u010d, ali je opet dokaz kako ljudska psiha igra veliku ulogu u zdravlju.<\/p>\n\n\n\n

\"placebo
FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

13. Ljudi nisu jedini organizmi koji pozitivno odgovaraju na placebo. Naime, istra\u017eivanja su pokazala da i drugi visoko razvijeni organizmi pokazuju placebo efekt. Najzna\u010dajnija je bila studija koja je pokazala u\u010dinak placeba na lije\u010denje epilepsije kod pasa. \u010cini se da vrste koje su nam relativno sli\u010dne \u0161to se ti\u010de hormonalnih mehanizama reagiraju na placebo kao i mi.<\/p>\n\n\n\n

14. Placebo efekt postoji \u010dak i kada osobe znaju da im je dana la\u017ena tableta. Ovo zovemo \u201eotvorenim placebom\u201c. Dugo se vremena vjerovalo da osobe ne smiju znati kako uzimaju placebo, no novo istra\u017eivanje pokazuje da nije potrebno sakrivati placebo da bi u\u010dinak bio pozitivan. Ipak, ne znamo dosta o razlici u djelotvornosti ova dva pristupa pa je sigurnije osobi pre\u0161utjeti da uzima placebo i to je ono \u0161to ve\u0107ina znanstvenika i dalje radi kako bi pravilno promatrali placebo efekt.<\/p>\n\n\n\n

15. Prvi zabilje\u017eeni placebo upotrebljen je ve\u0107 u 18. stolje\u0107u kada je britanski lije\u010dnik prodavao skupe metalne \u0161ipke za koje je tvrdio da \u201eizvla\u010de\u201c bolesti iz tijela. Ove \u0161ipke ubrzo su postale popularne zbog njihova pozitivna u\u010dinka, no par godina kasnije drugi engleski lije\u010dnik pokazao je da se isti u\u010dinak dobiva i \u201etretmanom\u201c drvenom \u0161ipkom i da se, dakle, radi o placebu. Radilo se o velikoj kontroverzi koja je pokrenula lavinu sli\u010dnih razmi\u0161ljanja kod drugih doktora.<\/p>\n\n\n\n

16. Placebo u\u010dinak pokazao se djelotvornim \u010dak i na plodnost. Naime, napravljena je studija gdje se polovici \u017eena s policisti\u010dnim jajnicima dao placebo, a drugoj polovici lijekovi za neplodnost. Rezultat je bio vrlo sli\u010dan u oba slu\u010daja. Od \u017eena koje su dobile placebo, pet ih je zatrudnjelo, a od \u017eena koje su uzimale lijekove, zatrudnjelo ih je sedam. Vjeruje se da je razlog za u\u010dinkovitost veliko smanjenje stresa kod \u017eena koje su vjerovale da \u0107e im lijek pomo\u0107i zatrudnjeti. Stres je direktno povezan s ovulacijom i hormonalnim zdravljem.<\/p>\n\n\n\n

17. Cijena tretmana utje\u010de na njegov u\u010dinak. Naime, utvr\u0111eno je da osobe koje plate vi\u0161e za svoj placebo pokazuju ve\u0107e smanjenje simptoma. Dakle, postojalo je ve\u0107e o\u010dekivanje kod osoba koje su primale \u201eskupi\u201c placebo, nego kod onih koji su uzimali \u201ejeftini\u201c placebo \u0161to je rezultiralo razli\u010ditim rezultatima. Svi mi imamo neka o\u010dekivanja \u0161to se ti\u010de toga koliko ne\u0161to mora ko\u0161tati da bi bilo djelotvorno.<\/p>\n\n\n\n

18. Postoje i takozvane placebo operacije. Osoba je pod anestezijom i lije\u010dnici je otvore i pretvaraju se da rade istu operaciju. U Finskoj izvo\u0111ena je jedna ovakva studija kod osoba s potrganim hrskavicama, i rezultat je bio da su se oba pacijenta oporavila. Naravno, ovo su prili\u010dno radikalne metode s kojima se ne\u0107e slo\u017eiti ba\u0161 svaki lije\u010dnik i istra\u017eiva\u010d pa se zbog toga placebo efekt najvi\u0161e promatra na lijekovima.<\/p>\n\n\n\n

19. Boja placebo tableta utje\u010de na njihov u\u010dinak. Naime, istra\u017eiva\u010di su primijetili da su \u017eute tablete naju\u010dinkovitije u lije\u010denju depresije, a crvene tablete imaju najlo\u0161ije rezultate zbog njihove povezanosti s negativnim osje\u0107ajima \u2013 crvena je, naime, boja upozorenja i opasnosti. Zelene pilule ubla\u017euju tjeskobu, a bijele tablete su se pokazale kao sigurna opcija zbog manjka boje.<\/p>\n\n\n\n

20. Dokazano je da uzimanje placebo tableta ve\u0107eg polumjera, kao i uzimanje dvije ili vi\u0161e tablete dnevno, daje u\u010dinkovitije rezultate jer bolesnik nesvjesno povezuje veli\u010dinu tableta i njihovu koli\u010dinu s njihovom u\u010dinkovito\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Placebo i eti\u010dke nedoumice<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Lije\u010dnici smatraju da uporaba placeba bez pacijentovog znanja negativno utje\u010de na njihov odnos. Ovo mo\u017ee rezultirati u tome da pacijent vi\u0161e nema povjerenja u lije\u010dnika te da je sav trud koji je prethodno unesen u taj odnos zapravo izgubljen. Smatra se da lije\u010dnici mogu koristiti placebo za dijagnozu ili za lije\u010denje samo ako je pacijent ovog svjestan<\/strong> i daje svoj pristanak. Ipak, lije\u010dnik ne\u0107e pacijentu re\u0107i to\u010dno kada zapo\u010dinje s placebo terapijom pa \u0107e korist samog tretmana tako biti ve\u0107a za pacijenta.<\/p>\n\n\n\n

Ako placebo ne funkcionira, uklanja se \u0161to prije kako se ne bi mije\u0161ali u\u010dinci placeba i drugih terapija. S druge strane, ako funkcionira, tu ulazimo u moralnu raspravu o tome treba li lije\u010dnik podijeliti s pacijentom da se radi o placebu i ho\u0107e li placebo tako postati manje efikasan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ljudski um mo\u0107an je alat koji ponekad u\u010dini ne\u0161to za \u0161to smo mislili da je nemogu\u0107e. Ako mu se pru\u017ei prilika, \u010dak mo\u017ee iscijeliti fizi\u010dke simptome unato\u010d tome \u0161to ne primate stvarni tretman. Ovo zovemo placebo u\u010dinak i on se ve\u0107 tisu\u0107lje\u0107ima uspje\u0161no koristi, iako u pro\u0161losti nije bio dobro obja\u0161njen i nije nosio ovaj […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[21971,23362,18039,23361,18517],"class_list":["post-21066980","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-cinjenice","tag-farmacija","tag-lijekovi","tag-placebo-efekt","tag-zdravlje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066980","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21066980"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066980\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067158,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066980\/revisions\/21067158"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21066980"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21066980"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21066980"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}