{"id":21066989,"date":"2023-04-27T14:59:15","date_gmt":"2023-04-27T12:59:15","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21066989"},"modified":"2023-04-27T14:59:16","modified_gmt":"2023-04-27T12:59:16","slug":"sto-su-aerosolne-rakete-i-cemu-sluze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-su-aerosolne-rakete-i-cemu-sluze\/","title":{"rendered":"\u0160to su aerosolne rakete i \u010demu slu\u017ee? 5 bitnih \u010dinjenica"},"content":{"rendered":"\n

Aerosolne rakete, termobari\u010dne bombe, vakuumske bombe<\/strong> \u2013 tri razli\u010dita imena, jedno zastra\u0161uju\u0107e oru\u017eje. Je li \u010dovjek uistinu stvorio oru\u017eje koje mo\u017ee pretvoriti ljudsko tijelo u prah?<\/p>\n\n\n\n

Svatko tko prati trenutna svjetska doga\u0111anja, uklju\u010duju\u0107i rusku invaziju na Ukrajinu, vjerojatno je svjestan koliko je malo potrebno da takva vrsta rata eskalira u ne\u0161to mnogo ve\u0107e i opasnije za \u010dovje\u010danstvo.<\/p>\n\n\n\n

Na\u017ealost, politi\u010dari i mo\u0107nici diljem svijeta jo\u0161 uvijek \u017eude za vi\u0161e mo\u0107i, utjecaja i bogatstva nego \u0161to im je uistinu potrebno pa je ratna ma\u0161inerija svake godine sve ve\u0107a i ja\u010da, bez obzira o kojoj je sili rije\u010d.<\/p>\n\n\n\n

Jedno od oru\u017eja koje mo\u017ee imati veliki utjecaj na tijek rata i promijeniti odnose snaga na rati\u0161tu su gore spomenute aerosolne rakete. One su iznimno razorne i u\u010dinkovite, ali vrlo upitne za kori\u0161tenje upravo zbog svoje velike razorne snage. <\/p>\n\n\n\n

\u0160to su aerosolne rakete i kako rade? 5 \u010dinjenica<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Aerosolne rakete, tako\u0111er poznate i kao vakuumske ili termobari\u010dne rakete ili bombe, napravljene su tako da u sebi nose spremnik za gorivo u kojem se nalaze dva odvojena eksplozivna punjenja.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\"aerosolne
FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Punjenja u spremniku su odvojena ciljano: kako se ne bi aktivirala zajedno ve\u0107 jedno nakon drugoga i zbog toga se nazivaju i dvostupanjskim streljivom. Upravo ih ovo svojstvo \u010dini vrlo opasnima.<\/p>\n\n\n\n

1. Aerosolne rakete koriste dvije eksplozije za postizanje ja\u010deg efekta.<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Nakon \u0161to se odredi cilj, tj. meta za raketu, ona se lansira u tom pravcu. Kada aerosolna raketa padne na svoj cilj dolazi do prve eksplozije prilikom koje se aktivira prvo eksplozivno punjenje. <\/p>\n\n\n\n

Prvo eksplozivno punjenje distribuira aerosol koji se sastoji od goriva na bazi ugljika, sitnih metalnih \u010destica i dodatnog finog materijala, \u0161to ovaj oblak \u010dini iznimno zapaljivim. <\/p>\n\n\n\n

Nakon toga dolazi do aktivacije sekundarnog tj. drugog eksplozivnog punjenja koji zapaljuje taj aerosolni oblak i stvara razornu vatrenu kuglu koju prati jaki udarni val i vakuum. <\/p>\n\n\n\n

To zna\u010di da druga eksplozija stvara vakuum koji usisava sav okolni kisik pa ova vatrena kugla mo\u017ee prodrijeti u sve gra\u0111evine, uklju\u010duju\u0107i i bunkere, ako nisu u potpunosti zatvoreni \u0161to ju \u010dini iznimno opasnim oru\u017ejem.<\/p>\n\n\n\n

2. Aerosolne rakete pogubno djeluju na ljude.<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Ljudi koji se na\u0111u u oblaku eksplozije aerosolne rakete ubijeni su udarnim valom, koji uni\u0161tava plu\u0107a, stvara opekline, a kemijski proizvodi ovih goriva vrlo su otrovni pa smrt nastaje i udisanjem ovih otrovnih plinova.<\/p>\n\n\n\n

3. Aerosolne rakete uzrokuju mnogo ve\u0107u \u0161tetu nego konvencionalne rakete.<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

S obzirom na to da aerosolne rakete imaju znatno dulji udarni val nego uobi\u010dajene rakete one na ovaj na\u010din izazivaju mnogo ve\u0107u \u0161tetu. Uni\u0161tavaju gra\u0111evine svih tipova, \u010dak i one za\u0161ti\u0107enije poput bunkera, te istovremeno ozlje\u0111uju ili ubijaju velik broj ljudi, ovisno o tome kolika je njihova udaljenost od inicijalnog mjesta pada aerosolne rakete.<\/p>\n\n\n\n

4. Aerosolne rakete se \u010desto koriste za uni\u0161tavanje bunkera i podzemnih tunela.<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Ove aerosolne bombe mogu se koristiti u razne svrhe zbog \u010dega se i proizvode u raznim veli\u010dinama, ovisno o cilju i planiranoj \u0161teti. Dakle, planski se grade na na\u010din da uni\u0161tavaju sve oko sebe unutar nekog dijametra i onda se koriste na mjestima gdje mogu biti prakti\u010dne. Da, zaista ponekad mogu biti prakti\u010dne!<\/p>\n\n\n\n

Vrlo \u010desto se koriste u uni\u0161tavanju obrambenih polo\u017eaja jer imaju sposobnost napraviti \u0161tetu i unutar bunkera ili nekog druge jako za\u0161ti\u0107ene gradnje ili kompleksa tunela, \u0161to je vrlo \u010dest na\u010din na koji ih koristi ruska vojska u trenutnoj okupaciji Ukrajine.<\/p>\n\n\n\n

5. Aerosolne rakete su isto \u0161to\u00a0 i aerosolne bombe.<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto ponekad se koristi naziv aerosolne rakete, a ponekad aerosolne bombe. Razlog tome je \u010dinjenica da se ovo oru\u017eje mo\u017ee koristiti na dva na\u010dina: mo\u017ee se lansirati iz termobari\u010dnih raketnih baca\u010da smje\u0161tenim na vojnim vozilima i ru\u010dnim baca\u010dima, ali se mo\u017ee i ispustiti kao bomba iz vojnog aviona. Napravljena \u0161teta je jednako katastrofalna u oba slu\u010daja.<\/p>\n\n\n\n

Aerosolne rakete i njihovo kori\u0161tenje kroz povijest<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Njema\u010dka je oduvijek bila dr\u017eava koja je prednja\u010dila u stvaranju svih vrsta oru\u017eja na europskom tlu, pa se tako prvi poku\u0161aji kori\u0161tenja aerosolnih raketa ve\u017eu upravo uz nju. Sigurni smo da razumijete koliko je ovo otkri\u0107e bilo \u0161okantno prvi put kad su se aerosolne rakete krenule koristiti \u2013 tijek ratovanja tada se u potpunosti mijenja.<\/p>\n\n\n\n

1. svjetski rat<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Jedno od prvih kori\u0161tenja ovog opasnog oru\u017eja dogodio se ve\u0107 po\u010detkom 20. stolje\u0107a, i to u 1. svjetskom ratu kada su Nijemci na rati\u0161tima po\u010deli koristiti granate koje su se bazirale na goru\u0107em materijalu koji je gorio polako, ali intenzivno, rade\u0107i ve\u0107u \u0161tetu gorenjem u trajanju od 120 sekundi.<\/p>\n\n\n\n

\"prvi
FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

2. svjetski rat<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Nakon toga Njema\u010dka je i dalje ulagala u naoru\u017eanje, a ponajvi\u0161e za vrijeme 2. svjetskog rata kada je njema\u010dka nacisti\u010dka armija poznata kao Wehrmacht poku\u0161ala stvoriti vakuumsku bombu, i zato se upravo Mario Zippermayr, poznati austrijski fizi\u010dar i nacist \u010desto spominje kao izumitelj aerosolne bombe. <\/p>\n\n\n\n

Razvoj ovog oru\u017eja bio je dio projekta \u201eVje\u0161ti\u010dji kotao\u201c (Hexenkessel) stoga je dr. Zippermayr imao vlastiti laboratorij i mogu\u0107nost izrade ovog oru\u017eja. Tada je uspio proizvesti bombu koja je funkcionirala sli\u010dno na istom principu kao aerosolne rakete, ali nije poznato je li ona kori\u0161tena u stvarnom ratovanju. <\/p>\n\n\n\n

Poznato je da su njegovi pokusi koje je provodio na terenu 1943. i 1944. bili uspje\u0161ni, s time da se radijus \u0161tete koju su uzrokovali valovi bombe koja se sastojala od velike koli\u010dine mje\u0161avine ugljene pra\u0161ine i teku\u0107eg kisika pove\u0107ao na gotovo 5 kilometara nakon dodatnih modifikacija bombe.<\/p>\n\n\n\n

Na \u017ealost, nakon zavr\u0161etka 2. svjetskog rata njegova su istra\u017eivanja dospjela u ruke i ostalim svjetskim silama, uklju\u010duju\u0107i i Rusiju i SAD te su pomogla u pobolj\u0161anju oru\u017eja kod obje strane. <\/p>\n\n\n\n

Vijetnamski rat<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Ovaj tip oru\u017eja koristile su ameri\u010dke vojne snage tijekom Vijetnamskog rata, u obliku kazeta bombe koje su koristile kombinaciju zrak-eksploziv. Bez obzira na njihovu korisnost ameri\u010dke snage nisu \u010desto koristile ovo opasno oru\u017eje, \u010desto opisano kao najmo\u0107nije nenuklearno oru\u017eje na svijetu.<\/p>\n\n\n\n

Rat protiv Al-Qaida<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

SAD je aerosolne rakete koristio i u Afganistanu. U o\u017eujku 2002. godine aerosolna bomba te\u0161ka gotovo 1 tonu ba\u010dena je na kompleks pe\u0107ina i tunela u regiji Gardaz u Afganistanu. Amerikanci su vjerovali da su u ovom kompleksu uto\u010di\u0161te prona\u0161li mnogi \u010dlanovi teroristi\u010dke organizacije Al-Qaida i talibani.<\/p>\n\n\n\n

Drugi \u010de\u010denski rat <\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Rusija je aerosolne rakete koristila i tijekom sukoba s \u010ce\u010denskom republikom I\u010dkerijom 1999.godine. Rije\u010d je o vi\u0161ecijevnom raketnom lanseru poznatom kao TOS-1 na kojem se nalaze aerosolne rakete. Lanser mo\u017ee istovremeno ispaliti \u010dak 30 raketa, za \u0161to mu je potrebno najvi\u0161e 15 sekundi. Domet raketa je 6 kilometara. <\/p>\n\n\n\n

Rat u Ukrajini<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Po tvrdnjama ukrajinskih vlasti Rusija u borbama na ukrajinskom tlu koristi aerosolne rakete i termobari\u010dno oru\u017eje iako do sada kori\u0161tenje ovog oru\u017eja nije potvr\u0111eno iz neovisnih izvora. Tvrdnjama se pridru\u017euju i ameri\u010dka i britanska obavje\u0161tajna slu\u017eba. Tome u prilog idu i mnogobrojne slike s terena.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ukrajinski vojni vrh tvrdi da je ruska vojska koristila aerosolne rakete prilikom bombardiranja ukrajinskog skladi\u0161ta nafte u blizini Ohtirke 2022. godine, a godinu dana kasnije ukrajinska vojska je objavila snimku uni\u0161tavanja Suncopeka, ruskog raketnog baca\u010da TOS-1A koji se koristi za lansiranje aerosolne rakete.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Genevska konvencija zabranjuje kori\u0161tenje termobari\u010dkih oru\u017eja na mjestima koja su urbana, odnosno gdje postoji gusta naseljenost. Naravno, uvijek postoje situacije u kojima se navedena konvencija kr\u0161i te kao rezultat stradaju civili.<\/p>\n\n\n\n

Najpoznatija termobari\u010dka oru\u017eja na svijetu<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Majka svih bombi (MOAB)<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Najpoznatije ameri\u010dko oru\u017eje uklju\u010duje aerosolne rakete, ali MOAB je ve\u0107inom namijenjena za ispu\u0161tanje tj. lansiranje iz aviona, ne s tla. Razvijena je za rat u Iraku jo\u0161 2003. godine, ali je prvi puta upotrijebljena u borbi u travnju 2017. godine.<\/p>\n\n\n\n

MOAB je skra\u0107eni naziv za Massive Ordnance Air Blast Bomb, ali s obzirom na njenu snagu i reputaciju ubrzo je postala poznata kao Mother Of All Bombs<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Ova bomba je nazvana Majka svih bombi, a dizajnirana je posebno kako bi o\u0161tetila podzemne objekte i tunele. Upravo je zato kori\u0161tena u bombardiranju mre\u017ee tunela kojom upravlja Islamska dr\u017eava, u afganistanskoj isto\u010dnoj pokrajini Nangarhar. <\/p>\n\n\n\n

Duga\u010dka je \u010dak 9 metara, te\u0161ka gotovo 10 tona, a u sebi sadr\u017ei GPS streljivo koje detonira nekoliko trenutaka prije nego \u0161to bomba padne na tlo. <\/p>\n\n\n\n

Aerosolne rakete poput MOAB-a pada sa zrakoplova na paleti, a uz pomo\u0107 padobrana ona se mi\u010de u stranu pa raketa mo\u017ee skliznuti s nje, stabilizirati se u zraku i krenuti prema svom laserski navo\u0111enom cilju uz pomo\u0107 \u010detiri re\u0161etkaste peraje.<\/p>\n\n\n\n

MOAB prilikom pada uzrokuje iznimno sna\u017ean udarni val koji se \u0161iri gotovo 1,5 kilometra u svaku stranu. Ovaj udarni val nastaje eksplozijom kojeg uzrokuje preko 8 tona eksploziva (TNT). Ovaj udarni val i \u0161irok radijus eksplozije dodatno su pove\u0107ani kori\u0161tenjem aluminija prilikom gradnje ku\u0107i\u0161ta bombe.<\/p>\n\n\n\n

Otac svih bombi<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Kako ne bi zaostajao za SAD-om, njen naj\u017ee\u0161\u0107i protivnik i kriti\u010dar Rusija razvio je jo\u0161 ja\u010du bombu. Otac svih bombi, u Rusiji poznata pod imenom \u201eZrakoplovna vakuumska bomba povi\u0161ene snage\u201c trenutno je najve\u0107a neatomska bomba na svijetu.<\/p>\n\n\n\n

Ova termobari\u010dka bomba 4 puta je ja\u010da od ameri\u010dkog MOAB-a jer u sebi sadr\u017ei \u010dak 44 tone TNT eksploziva, iako je malo lak\u0161a i ima manji radijus udarnog vala od 300 metara od sredi\u0161ta eksplozije. <\/p>\n\n\n\n

Ovakve aerosolne rakete ili bombe imaju snagu malih nuklearnih bombi s tim da u ovom slu\u010daju ne postoji radioaktivno zra\u010denje kao kod nuklearki. Svakako se nije lo\u0161e informirati koje bi to zemlje mogle pre\u017eivjeti nuklearni rat<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Aerosolne rakete, termobari\u010dne bombe, vakuumske bombe \u2013 tri razli\u010dita imena, jedno zastra\u0161uju\u0107e oru\u017eje. Je li \u010dovjek uistinu stvorio oru\u017eje koje mo\u017ee pretvoriti ljudsko tijelo u prah? Svatko tko prati trenutna svjetska doga\u0111anja, uklju\u010duju\u0107i rusku invaziju na Ukrajinu, vjerojatno je svjestan koliko je malo potrebno da takva vrsta rata eskalira u ne\u0161to mnogo ve\u0107e i opasnije […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16328],"tags":[23366,23367,16955,23365],"class_list":["post-21066989","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika-i-kemija","tag-aerosolne-rakete","tag-bombe","tag-oruzje","tag-vakuumske-bombe"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066989","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21066989"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066989\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067189,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066989\/revisions\/21067189"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21066989"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21066989"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21066989"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}