{"id":21066995,"date":"2023-03-03T15:46:38","date_gmt":"2023-03-03T14:46:38","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21066995"},"modified":"2023-03-03T15:50:54","modified_gmt":"2023-03-03T14:50:54","slug":"supernova-koju-istrazuju-u-nasa-i-opisana-je-prije-450-godina-u-hamletu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/supernova-koju-istrazuju-u-nasa-i-opisana-je-prije-450-godina-u-hamletu\/","title":{"rendered":"Supernova koju istra\u017euju u NASA-i opisana je prije 450 godina u Hamletu?"},"content":{"rendered":"\n

Skupina znanstvenika do\u0161la je do novih saznanja u istra\u017eivanju supernove Tycho koja se dogodila prije vi\u0161e od 450 godina i bila je vidljiva golim okom ljudima na Zemlji jo\u0161 1572. godine. <\/p>\n\n\n\n

Udarni val od eksplozije jo\u0161 uvijek se \u0161iri svemirom, \u0161to zna\u010di da se \u010dak i sada mo\u017ee promatrati sa Zemlje. Tim koji ga prou\u010dava je koristio NASA-in Imaging X-ray Polarimetry Explorer <\/em>(IXPE) za prou\u010davanje polariziranih X-zraka iz ostataka supernove, a istra\u017eiva\u010di su svoja otkri\u0107a objavili u \u010dasopisu The Astrophysical Journal<\/a>. <\/p>\n\n\n\n

Energija koju bi na\u0161e Sunce emitiralo 10 milijardi godina<\/h2>\n\n\n\n

Eksplozija supernove nazvane Tycho oslobodila je toliku koli\u010dinu energije koju bi na\u0161e Sunce emitiralo tijekom 10 milijardi godina, stoji u priop\u0107enju NASA-e. Eksplozija je izbacila \u010destice u svemir brzinom blizu svjetlosti, a istra\u017eiva\u010di su koristili IXPE kako bi otkrili geometriju magnetskih polja blizu Tychovog udarnog vala. <\/p>\n\n\n\n

Razumijevanje geometrije magnetskog polja omogu\u0107uje znanstvenicima da se pozabave nekim od najve\u0107ih pitanja u astrofizici, poput onoga kako Tycho i drugi objekti ubrzavaju \u010destice bli\u017ee brzini svjetlosti nego najmo\u0107niji akceleratori \u010destica na Zemlji.<\/p>\n\n\n

\n
\"Sunce\"
Foto: Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Supernova opisana u Hamletu?<\/h2>\n\n\n\n

Rekli smo da se supernova dogodila 1572. godine, a mnogima to ne zna\u010di previ\u0161e jer je to bilo prije 450 godina. No, u NASA-i su se dotaknuli jedne zanimljive poveznice izme\u0111u tog doga\u0111aja i Hamleta, djela Williama Shakespeara.<\/p>\n\n\n\n

Naime, supernova je bila vidljiva golim okom sa Zemlje te je, kako navode, bila vidljivija \u010dak i od Venere. Teorija koju su predlo\u017eili istra\u017eiva\u010di s Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Southwest Texas ka\u017ee da je zvijezda spomenuta u 1. \u010dinu, 1. sceni Hamleta bila supernova ili zvijezda u eksploziji, a gotovo sigurno ju je vidio Shakespeare, tada osmogodi\u0161nji \u0161kolarac.<\/p>\n\n\n

\n
\"Hamlet\"
Foto: Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

\u010clanovi fakulteta Don Olson i Russell Doescher s Odsjeka za fiziku i Marilynn Olson s Odsjeka za engleski jezik, objavili su svoje istra\u017eivanje u \u010dasopisu Sky and Telescope. Dijalog izme\u0111u vojnika u prvoj sceni drame, za koju se vjeruje da je napisana 1600. godine, opisuje sjajnu zvijezdu i njen polo\u017eaj na nebu u jako hladnoj no\u0107i. Koriste\u0107i klimatske i vremenske reference u predstavi, trio istra\u017eiva\u010da utvrdio je da se scena u danskom dvorcu Elsinore odigrala u studenom.<\/p>\n\n\n\n

Prate\u0107i opis polo\u017eaja zvijezde koji je dao lik pod imenom Bernardo, zaklju\u010dili su da je zvijezda vjerojatno u zvije\u017e\u0111u Kasiopeje. Me\u0111utim, nijedna od zvijezda u tom zvije\u017e\u0111u nije posebno sjajna ili vrijedna pa\u017enje. Sjajna zvijezda iznenada se pojavila u studenom, to\u010dno u mjesecu u kojem bi njezin polo\u017eaj odgovarao Bernardovom opisu.<\/p>\n\n\n\n

\n

Pro\u0161le no\u0107i samo,
kad je ona ista zvijezda \u0161to je zapadno od pola
minula svojom stazom da obasja onaj dio neba
gdje sada gori…<\/p>\nBernardo, Hamlet<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

Supernova je gorjela \u010dak 16 mjeseci prije nego \u0161to je nestala iz vida. Takozvana “nova zvijezda” bila je izvor duboke nelagode me\u0111u op\u0107om populacijom, koja je to vidjela kao znak da se naizgled nepromjenjiva nebesa, zapravo, mijenjaju. Ta nelagoda i zaokupljenost stvarima koje idu po zlu teme su koje se ponavljaju u Hamletu.<\/p>\n\n\n\n

Shakespeare je poznavao astronoma po kojem supernova nosi ime<\/h2>\n\n\n
\n
\"Shakespeare\"
Foto: Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

O zvijezdi su na\u0161iroko raspravljali i pisali najugledniji astronomi i kroni\u010dari tog vremena. Jednom mladom danskom znanstveniku, Tychu Braheu, tada 26-godi\u0161njaku, supernova je bila inspiracija za cjelo\u017eivotno prou\u010davanje astronomije, a kao \u0161to se mo\u017ee zaklju\u010diti, dobila je ime upravo po njemu.<\/p>\n\n\n\n

Iako je nepoznato je li Shakespeare ikada sreo Brahea, u Hamletu postoje dokazi da je dramati\u010dar znao za njega i njegovo djelo. Najpoznatiji Braheov portret kreiran je 1590. godine, a prikazuje istaknutog znanstvenika okru\u017eenog grbovima svojih predaka. Dva od obiteljskih imena na slici su Rosenkrans i Guldensteren, zapanjuju\u0107e sli\u010dna imenima dva lika u Hamletu, Rosencrantz i Guildenstern.<\/p>\n\n\n\n

Iako ne postoji neki fizi\u010dki dokaz za bilo koju od tvrdnji koje smo naveli, poprili\u010dno je zanimljivo vidjeti na\u010din na koji sve ima smisla i na koji bi moglo biti povezano.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Skupina znanstvenika do\u0161la je do novih saznanja u istra\u017eivanju supernove Tycho koja se dogodila prije vi\u0161e od 450 godina i bila je vidljiva golim okom ljudima na Zemlji jo\u0161 1572. godine. Udarni val od eksplozije jo\u0161 uvijek se \u0161iri svemirom, \u0161to zna\u010di da se \u010dak i sada mo\u017ee promatrati sa Zemlje. Tim koji ga prou\u010dava […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066996,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323,16360],"tags":[23373,16470,16495,18006,23372,23371],"class_list":["post-21066995","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","category-zvijezde-i-sunce","tag-hamlet","tag-nasa","tag-supernova","tag-svemir-2","tag-tycho","tag-william-shakespeare"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066995","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21066995"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066995\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067003,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21066995\/revisions\/21067003"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066996"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21066995"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21066995"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21066995"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}