{"id":21067039,"date":"2023-03-14T22:54:17","date_gmt":"2023-03-14T21:54:17","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21067039"},"modified":"2023-03-15T12:39:57","modified_gmt":"2023-03-15T11:39:57","slug":"sto-to-kemija-fitoplankton-za-zrak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-to-kemija-fitoplankton-za-zrak\/","title":{"rendered":"\u0160to to ‘kemija’ fitoplankton za zrak?"},"content":{"rendered":"\n

Novo istra\u017eivanje koje su provele znanstvenice Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB) dr. sc. Sanja Frka Milosavljevi\u0107 i dr. sc. Abra Penezi\u0107 u suradnji s kolegama sa Sveu\u010dili\u0161ta u Lyonu ukazalo je na zna\u010daj organske tvari koju proizvodi fitoplankton u stvaranju hlapivih organskih spojeva. Ovo istra\u017eivanje po prvi puta je dokazalo da je prisutnost biogenog lipidnog materijala fitoplanktonskog podrijetla na granici faza mora i atmosfere dovoljna za stvaranje hlapivih organskih spojeva. Rad je objavljen u uglednom multidisciplinarnom \u010dasopisu Chemosphere<\/em><\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Hlapivi organski spojevi su tvari koje lako isparavaju na sobnoj temperaturi i mogu se na\u0107i u brojnim uobi\u010dajenim proizvodima, kao \u0161to su boje, sredstva za \u010di\u0161\u0107enje i osvje\u017eiva\u010di zraka. Tako\u0111er ih prirodno proizvode biljke, \u017eivotinje i ljudi. Ovi spojevi mogu doprinijeti one\u010di\u0161\u0107enju zraka, a mogu uzrokovati i neke zdravstvene probleme. Neki hlapivi organski spojevi mogu reagirati s drugim zaga\u0111iva\u010dima u atmosferi stvaraju\u0107i \u0161tetne sekundarne zaga\u0111iva\u010de.<\/p>\n\n\n\n

Proizvodnja hlapljivih organskih spojeva<\/h2>\n\n\n\n

Prekrivaju\u0107i oko sedamdeset posto Zemljine povr\u0161ine, oceani predstavljaju jedan od najve\u0107ih prirodnih izvora atmosferskih lebde\u0107ih \u010destica. Op\u0107enito, morske \u010destice raspr\u0161uju zra\u010denje koje emitiraju Sunce i Zemlja i doprinose u\u010dinku hla\u0111enja, ali i posreduju u procesima stvaranja oblaka te odre\u0111uju njihova svojstva. Takozvani primarni aerosol morskog spreja nastaje mehani\u010dki, djelovanjem vjetra uslijed pucanja mjehuri\u0107a zraka na morskoj povr\u0161ini.<\/p>\n\n\n\n

Mora i oceani predstavljaju i va\u017ean izvor hlapivih organskih spojeva koji se raznim fizikalno-kemijskim procesima mogu transformirati u atmosferi te slu\u017eiti kao prekursori u nastajanju lebde\u0107ih \u010destica. Poznato je da se hlapivi organski spojevi osloba\u0111aju uslijed biolo\u0161ke aktivnosti organizama u moru<\/a>, ali nova saznanja ukazuju da oni mogu nastati i abioti\u010dkim procesima odnosno uslijed fotokemije organske tvari prisutne na morskoj povr\u0161ini.<\/p>\n\n\n\n

U ovom su radu znanstvenici po prvi puta ispitivali fotokemijske transformacije organskog materijala dijatomeje Chaetoceros pseudocurvisetus<\/em> na granici faza voda-zrak.<\/p>\n\n\n\n

Pritom su identificirali i kvantificirali brojne nezasi\u0107ene i zasi\u0107ene oksigenirane hlapive spojeve, uklju\u010duju\u0107i izopren, dok su, istovremeno, pratili promjenu povr\u0161inske aktivnosti vodene faze promatranog sustava u fotokemijskom reaktoru.<\/p>\n\n\n\n

”Najve\u0107i tok hlapivih spojeva, u odnosu na koli\u010dinu analizirane organske tvari, zamijetili smo uslijed izlaganja biogene lipidne frakcije simuliranom Sun\u010devom zra\u010denju. Hlapive produkte fotokemijske transformacije biogenog lipidnog materijala dalje smo usmjeravali u komoru za simulaciju atmosferskih uvjeta gdje su bili izlo\u017eeni djelovanju ozona kao sna\u017enog atmosferskog oksidansa, a \u0161to je promptno uzrokovalo stvaranje novih atmosferskih \u010destica, veli\u010dine promjera do oko 25 mikrometara”, obja\u0161njava dr. sc. Sanja Frka Milosavljevi\u0107 <\/strong>iz Laboratorija za biogeokemiju mora i atmosfere Zavoda za istra\u017eivanje mora i okoli\u0161a IRB-a, te dodaje kako ovaj rad po prvi puta dokazuje kako je za abioti\u010dko stvaranje hlapivih organskih spojeva dovoljna i klju\u010dna prisutnost upravo biogenog lipidnog materijala fitoplanktonskog porijekla na granici faza more-atmosfera.<\/p>\n\n\n\n

”Obzirom da se lipidi, kao uobi\u010dajene prirodne povr\u0161inski aktivne tvari, spontano akumuliraju na granicama faza voda-zrak, oni se mogu smatrati sveprisutnima na granicama faza u okoli\u0161u kao \u0161to su, primjerice, povr\u0161ine rijeka, jezera, oceana, \u010destica aerosola i kapljica oblaka. Stoga se fotoinducirana abioti\u010dka proizvodnja hlapivih organskih spojeva iz lipidnog materijala mo\u017ee smatrati globalnom pojavom koja utje\u010de na procese izmjene izme\u0111u oceana i atmosfere kao i na kemiju atmosfere u globalnim razmjerima”, zaklju\u010duje dr. sc. Abra Penezi\u0107 iz Laboratorija za fizi\u010dku kemiju tragova Zavoda za istra\u017eivanje mora i okoli\u0161a IRB-a.<\/p>\n\n\n\n

Rad je nastao u suradnji sa znanstvenicima sa Sveu\u010dili\u0161ta u Lyonu, a proveden je u sklopu Hrvatsko-Francuskog bilateralnog projekta COGITO, projekta EUROCHAMP-2020 te projekta Hrvatske zaklade za znanost (IP-2018-01-3105).<\/p>\n\n\n\n

Izvor: IRB<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Novo istra\u017eivanje koje su provele znanstvenice Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB) dr. sc. Sanja Frka Milosavljevi\u0107 i dr. sc. Abra Penezi\u0107 u suradnji s kolegama sa Sveu\u010dili\u0161ta u Lyonu ukazalo je na zna\u010daj organske tvari koju proizvodi fitoplankton u stvaranju hlapivih organskih spojeva. Ovo istra\u017eivanje po prvi puta je dokazalo da je prisutnost biogenog lipidnog materijala […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067040,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[23376,22961,22024,16789],"class_list":["post-21067039","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-fitoplankton","tag-institut-ruder-boskovic","tag-znanstvenici","tag-zrak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067039","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21067039"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067039\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067042,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067039\/revisions\/21067042"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067040"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21067039"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21067039"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21067039"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}