{"id":21067075,"date":"2023-03-23T21:47:32","date_gmt":"2023-03-23T20:47:32","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21067075"},"modified":"2023-03-25T01:00:11","modified_gmt":"2023-03-25T00:00:11","slug":"alati-za-prilagodbu-metoda-kontrole-populacije-komaraca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/alati-za-prilagodbu-metoda-kontrole-populacije-komaraca\/","title":{"rendered":"Predstavljeni alati za prilagodbu metoda kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"\n

Komarci su najsmrtonosnije \u017eivotinje na Zemlji jer, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zaraze koje oni prenose odgovorne su za do 2 milijuna smrti godi\u0161nje. Zbog promjene klime, na podru\u010dju Hrvatske bilje\u017ei se porast populacija invazivnih, ali i pojedinih autohtonih vrsta. U sklopu projekta CADAPT<\/a> znanstvenici s Odjela za biologiju Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u suradnji sa znanstvenicima s Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB) razvili su aplikaciju za optimizaciju kontrole populacije komaraca u Hrvatskoj, koju su predstavili javnosti i medijima na tribini u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

Aplikacija obuhva\u0107a prediktivni model koji prati razvoj jedinki komaraca kao funkcije okoli\u0161nih uvjeta u prostoru, a matemati\u010dki model dinamike populacije komaraca omogu\u0107uje predvi\u0111anje brojnosti akvati\u010dkih razvojnih stadija (jaja\u0161ca, li\u010dinke i kukuljice) i odraslih jedinki komaraca u svakom kvadrantu prostorne mre\u017ee za svaki dan u godini.<\/p>\n\n\n\n

Razvijeni model kori\u0161ten je za izradu ra\u010dunalnih simulacija utjecaja klimatskih promjena na dinamiku populacija komaraca, te predvi\u0111anje ishoda i optimizaciju primjene mjera kontrole populacija komaraca. Tako\u0111er, u sklopu projekta znanstvenici su proveli istra\u017eivanje razvijenosti svijesti o potrebi za prilagodbu klimatskim promjenama i uspostavili kontakte s jedinicama lokalne samouprave i zavodima za javno zdravstvo.<\/p>\n\n\n\n

”Aplikacija koju smo razvili, a koja je dostupna putem web su\u010delja, prognozira \u0161to \u0107e se doga\u0111ati s populacijom komaraca i optimizira metode njihovog tretiranja, da se uz \u0161to manju koli\u010dinu sredstava postigne \u0161to bolji rezultat”, obja\u0161njava prof. dr. sc. Branimir K. Hackenberger<\/strong>, koordinator projekta s Odjela za biologiju Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.<\/p>\n\n\n\n

”U kontroli populacije komaraca i njihovom tretmanu odabir pravog trenutka je klju\u010dan. Za sada se lokalne zajednice snalaze svaka za sebe na nestandardizirani na\u010din, \u0161to mo\u017ee dovesti do ve\u0107ih tro\u0161kova tretmana i manje uspje\u0161nosti. U ovoj aplikaciji mo\u017eete ozna\u010diti odre\u0111eno podru\u010dje, primjerice Osijeka, izabrati vrijeme i sredstvo kojim \u0107ete tretirati komarce, a model vam onda predvi\u0111a koliko \u0107ete biti uspje\u0161ni”, obja\u0161njava dr. sc. Tin Klanj\u0161\u010dek<\/strong>, voditelj istra\u017eiva\u010dkog tima na IRB-a, koji na IRB-u okuplja znanstvenike iz Laboratorija za informatiku i modeliranje okoli\u0161a i Laboratorija za akvakulturu i patologiju akvati\u010dkih organizama.<\/p>\n\n\n\n

U Osijeku problem komaraca<\/a> postoji ve\u0107 niz godina i do sada je bio ograni\u010den uglavnom na isto\u010dnu Hrvatsku, ali u zadnjih 15 do 20 godina pro\u0161irio se i na otoke, pogotovo na Kvarneru, ali i na Dalmaciju.  U pristupu ovom problemu ovaj projekt nudi alat koji omogu\u0107ava cjelovit i dugoro\u010dan pristup koji treba dalje razvijati, navode znanstvenici.<\/p>\n\n\n\n

Velik doprinos projektu dali su upravo mladi istra\u017eiva\u010di doktorandi Tamara \u0110er\u0111<\/strong>, Domagoj Hackenberger<\/strong> i Bruno \u0106aleta<\/strong> s Odjela za biologiju, kao i dr. sc. Sun\u010dana Ge\u010dek<\/strong> i dr.sc. Jasminka Klanj\u0161\u010dek<\/strong> s IRB-a. Povrh zapo\u0161ljavanja mladih ljudi, u sklopu projekta nabavljena je ra\u010dunalna oprema nu\u017ena za izradu matemati\u010dkih modela i simulacija, bespilotna letjelica multikopterskog tipa, te hiperspektralne kamere potrebne za terenski rad.<\/p>\n\n\n\n

Projekt CADAPT, punog naziva ‘Prilagodba mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama u Hrvatskoj’, financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija OPKK 2014 \u2013 2020 u sklopu kojeg je osigurano 85% sredstava, te uz potporu Fonda za za\u0161titu okoli\u0161a i energetsku u\u010dinkovitost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Komarci su najsmrtonosnije \u017eivotinje na Zemlji jer, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zaraze koje oni prenose odgovorne su za do 2 milijuna smrti godi\u0161nje. Zbog promjene klime, na podru\u010dju Hrvatske bilje\u017ei se porast populacija invazivnih, ali i pojedinih autohtonih vrsta. U sklopu projekta CADAPT znanstvenici s Odjela za biologiju Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u suradnji […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067076,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17770,18174,18366,23380],"class_list":["post-21067075","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-klima-2","tag-klimatske-promjene","tag-komarci","tag-metode"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067075","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21067075"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067075\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067078,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067075\/revisions\/21067078"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067076"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21067075"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21067075"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21067075"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}