tvari i organskog otpada, smanjenje faktora stresa i pove\u0107anje za\u0161tite morskih ekosustava pomo\u0107i \u0107e smanjiti gubitak kisika<\/a> kao i negativnih posljedica tog gubitka. Ovu pojavu treba prepoznati kao jednu od glavnih prijetnji morskim ekosustavima i uklju\u010diti je u budu\u0107e strategije upravljanja planetarnim zdravljem me\u0111uvladinih tijela i okvira na visokoj razini, naglasio je Europski odbora za istra\u017eivanja mora (European Marine Bord, EMB) povodom objave dokumenta Future Science Brief on Ocean Oxygen u kojima su iznijeli uzroke i posljedice ove pojave te preporuke za upravljanje, istra\u017eivanje i pra\u0107enje oceana u budu\u0107nosti. U izradi je pod koordinacijom EMB-a sudjelovao i Institut Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB). <\/p>\n\n\n\n
Od nastanka \u017eivota na Zemlji, ocean je osiguravao ve\u0107inu kisika u atmosferi. Ocean proizvodi oko 50 posto Zemljinog kisika. To zna\u010di da svaki drugi udisaj cijelog \u017eivota na Zemlji dolazi od kisika iz Oceana.<\/p>\n\n\n\n
Svjedoci smo sve ve\u0107eg gubitka kisika u oceanima. Ova pojava naziva se deoksigenacija oceana. Uzrok sve ve\u0107oj deoksigenaciji je globalno zatopljenje uzrokovano djelovanjem ljudi te donos hranjivih tvari s kopna.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvena istra\u017eivanja predvi\u0111aju da \u0107e se gubitak kisika nastaviti kako se globalno zatopljenje bude nastavljalo. Posljedice gubitka kisika u oceanu su velike, dovode do smanjenja bioraznolikosti, promjena u razmno\u017eavanju i raznolikosti vrsta, smanjenja ribolovnih resursa, te u pojedinim slu\u010dajevima uzrokuju masovna izumiranja vrsta, kao \u0161to je to slu\u010daj s koraljnim grebenima. Povrh toga, niska razina kisika poti\u010de stvaranje stakleni\u010dkih plinova i toksi\u010dnih spojeva te pogor\u0161ava kvalitetu vode, \u0161to negativno utje\u010de na morske ekosustave kao i na dostupnost morskih resursa lokalnim zajednicama i gospodarstvu.<\/p>\n\n\n\n
”Unato\u010d svim ovim evidentnim \u010dinjenicama, zabrinjavaju\u0107e je \u0161to jo\u0161 uvijek nije dovoljno razvijena svijesti o globalnoj prijetnji gubitka kisika u oceanu. Naime, dok se zakiseljavanje oceana i pove\u0107anje temperature morske vode \u010desto isti\u010du kao va\u017ene i \u0161tetne pojave, moramo biti svjesni da gubitak kisika u oceanu predstavlja jednako ozbiljnu prijetnju,” obja\u0161njava dr. sc. Irena Ciglene\u010dki-Ju\u0161i\u0107, voditeljica Laboratorij za fiziku mora i kemiju vodenih sustava na IRB-u te \u010dlanica radne skupine EMB-a koja je objavila ovaj va\u017eni dokument. <\/p>\n\n\n\n
Dr. Ciglene\u010dki-Ju\u0161i\u0107 pozvana je u radnu skupinu na osnovu dugoro\u010dnih istra\u017eivanja Rogozni\u010dkog jezera kao i sjevernog Jadrana. Naime, dr. Ciglene\u010dki-Ju\u0161i\u0107 vodi tim znanstvenika koji ve\u0107 preko tri desetlje\u0107a istra\u017euje prirodni fenomen Rogozni\u010dkog jezera, poznat pod nazivom Zmajevo oko. Upravo je ovo jezero sustav koji na jadranskoj obali najvi\u0161e pati od gubitka kisika.<\/p>\n\n\n\n
“Na primjeru Rogozni\u010dkog jezera kojeg istra\u017eujemo zadnjih trideset godina, nau\u010dili smo puno o biogeokemijskim procesima kao i o deoksigenaciji u moru. Rogozni\u010dko jezero se smatra ekstremnim, visoko eutrofnim morskim sustavom koji je pod stalnim utjecajem meteorolo\u0161kih i oceanografskih prilika Jadrana, ali i turisti\u010dkih aktivnosti poput skakanja, plivanja ili ronjenja. Utjecaj tih prilika, zbog malog volumena i izoliranosti jezera, nekoliko je puta izra\u017eeniji nego u ostatku Jadrana, te se stoga razmi\u0161lja i o vi\u0161em stupnju za\u0161tite jezera. <\/p>\n\n\n\n
Glavna karakteristika jezera je sezonsko uslojavanje vodenih slojeva na gornji sloj bogat kisikom, srednji sloj, koji je zbog ljubi\u010dastih sumpornih bakterija obojen u ljubi\u010dasto, te pridneni sloj bez kisika, kojeg karakterizira potpuni mrak i visoke koncentracije toksi\u010dnog amonijaka i sulfida. <\/p>\n\n\n\n
Povremeno, no sada sve \u010de\u0161\u0107e, dolazi do izmje\u0161avanja ovih slojeva s potpunim gubitkom kisika u jezeru, \u0161to dovodi do drasti\u010dnih promjena kako u boji jezera tako i funkcioniranju ovog ekosustava.<\/p>\n\n\n\n
Rogozni\u010dko jezero je prirodni laboratorij<\/h2>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/06\/zmajevo-oko-1200x569.jpg\")
Foto: Privatna arhiva<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\nZbog svega navedenog, Rogozni\u010dko jezero se smatra prirodnim laboratorijem (tzv. mikrokozmos) za pra\u0107enje promjena u okoli\u0161u, a u novije vrijeme pokazalo se idealnim i za pra\u0107enje transporta i donosa pustinjske pra\u0161ine iz Sahare na podru\u010dje srednjeg Jadrana, ” obja\u0161njava dr. sc. Irena Ciglene\u010dki-Ju\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Do sada je na temu Rogozni\u010dkog jezera publicirano vi\u0161e od trideset znanstvenih radova, desetak diplomskih, nekoliko magistarskih te \u0161est doktorskih radova (tri su trenutno u fazi izrade), \u0161to potvr\u0111uje \u0161iroki znanstveni interes iskazan za ovaj jedinstveni morski sustav jadranske obale.<\/p>\n\n\n\n
Dugoro\u010dni rezultati istra\u017eivanja ovog prirodnog fenomena do kojih su do\u0161li znanstvenici Zavoda za istra\u017eivanje mora i okoli\u0161a IRB-a u suradnji s kolegama s Biolo\u0161kog odsjeka Prirodoslovnomatemati\u010dkog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, opisani su i nedavno objavljeni u dva znanstvena rada u uglednim znanstvenim \u010dasopisima: Science of the Total Environment (IF:10,754) i Marine Pollution Bulletin (IF:7,001) koji spadaju u 10 posto najboljih \u010dasopisa iz podru\u010dja istra\u017eivanja okoli\u0161a i vodenih sustava. Tre\u0107a publikacija na temu deoksigenacije u jezeru je upravo u zavr\u0161noj fazi recenzije.<\/p>\n\n\n\n
Institut Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 \u010dlan je Europskog odbora za istra\u017eivanja mora od 2013. godine. Od svog osnivanja 1995. EMB djeluje kao platforma za promicanje poja\u010dane suradnje znanstvenika i istra\u017eiva\u010da u podru\u010dju znanosti o moru na europskoj razini. S vremenom se EMB nametnula kao dinami\u010dna, inovativna i kreativna organizacije koja uz pomo\u0107 svojih \u010dlanova i kroz suradnju sa \u0161irom znanstvenom zajednicom aktivno radi na unaprje\u0111enju europske politi\u010dke agende u podru\u010dju istra\u017eivanje mora te danas igra va\u017enu ulogu u promicanju va\u017enost znanosti i tehnologije u odr\u017eivom razvoju i upravljanju morima i oceanima.<\/p>\n\n\n\n
Kroz djelovanje stru\u010dnih radnih skupina, objavljivanje strate\u0161kih pregovara\u010dkih stajali\u0161ta i otvorenim forumima na kojima se okupljaju sudionici iz svijeta znanosti, politike i gospodarstva donose se va\u017ene smjernice u podru\u010dju istra\u017eivanja, tehnologija i inovacije od strate\u0161kog zna\u010daja za Europu.<\/p>\n\n\n\n
Zbog svega navedenog, Rogozni\u010dko jezero se smatra prirodnim laboratorijem (tzv. mikrokozmos) za pra\u0107enje promjena u okoli\u0161u, a u novije vrijeme pokazalo se idealnim i za pra\u0107enje transporta i donosa pustinjske pra\u0161ine iz Sahare na podru\u010dje srednjeg Jadrana, ” obja\u0161njava dr. sc. Irena Ciglene\u010dki-Ju\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Do sada je na temu Rogozni\u010dkog jezera publicirano vi\u0161e od trideset znanstvenih radova, desetak diplomskih, nekoliko magistarskih te \u0161est doktorskih radova (tri su trenutno u fazi izrade), \u0161to potvr\u0111uje \u0161iroki znanstveni interes iskazan za ovaj jedinstveni morski sustav jadranske obale.<\/p>\n\n\n\n
Dugoro\u010dni rezultati istra\u017eivanja ovog prirodnog fenomena do kojih su do\u0161li znanstvenici Zavoda za istra\u017eivanje mora i okoli\u0161a IRB-a u suradnji s kolegama s Biolo\u0161kog odsjeka Prirodoslovnomatemati\u010dkog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, opisani su i nedavno objavljeni u dva znanstvena rada u uglednim znanstvenim \u010dasopisima: Science of the Total Environment (IF:10,754) i Marine Pollution Bulletin (IF:7,001) koji spadaju u 10 posto najboljih \u010dasopisa iz podru\u010dja istra\u017eivanja okoli\u0161a i vodenih sustava. Tre\u0107a publikacija na temu deoksigenacije u jezeru je upravo u zavr\u0161noj fazi recenzije.<\/p>\n\n\n\n
Institut Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 \u010dlan je Europskog odbora za istra\u017eivanja mora od 2013. godine. Od svog osnivanja 1995. EMB djeluje kao platforma za promicanje poja\u010dane suradnje znanstvenika i istra\u017eiva\u010da u podru\u010dju znanosti o moru na europskoj razini. S vremenom se EMB nametnula kao dinami\u010dna, inovativna i kreativna organizacije koja uz pomo\u0107 svojih \u010dlanova i kroz suradnju sa \u0161irom znanstvenom zajednicom aktivno radi na unaprje\u0111enju europske politi\u010dke agende u podru\u010dju istra\u017eivanje mora te danas igra va\u017enu ulogu u promicanju va\u017enost znanosti i tehnologije u odr\u017eivom razvoju i upravljanju morima i oceanima.<\/p>\n\n\n\n
Kroz djelovanje stru\u010dnih radnih skupina, objavljivanje strate\u0161kih pregovara\u010dkih stajali\u0161ta i otvorenim forumima na kojima se okupljaju sudionici iz svijeta znanosti, politike i gospodarstva donose se va\u017ene smjernice u podru\u010dju istra\u017eivanja, tehnologija i inovacije od strate\u0161kog zna\u010daja za Europu.<\/p>\n\n\n\n