{"id":21067594,"date":"2023-08-30T12:44:05","date_gmt":"2023-08-30T10:44:05","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21067594"},"modified":"2023-08-30T12:44:06","modified_gmt":"2023-08-30T10:44:06","slug":"novi-rezultati-otkrivaju-potencijal-specificnih-stanicnih-proteina-za-preciznije-ciljanje-antitumorskih-terapija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/novi-rezultati-otkrivaju-potencijal-specificnih-stanicnih-proteina-za-preciznije-ciljanje-antitumorskih-terapija\/","title":{"rendered":"Novi rezultati otkrivaju potencijal specifi\u010dnih stani\u010dnih proteina za preciznije ciljanje antitumorskih terapija"},"content":{"rendered":"\n

Istra\u017euju\u0107i mehanizme otpornosti stanica melanoma na protutumorske lijekove, znanstvenice s Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB) predvo\u0111ene dr. sc. Andrejom Ambriovi\u0107 Ristov, u suradnji s kolegama sa Sveu\u010dili\u0161ta u Manchesteru, otkrile su novi stani\u010dni mehanizam koji pove\u0107ava osjetljivost stanica melanoma na terapiju i smanjuje sposobnost metastaziranja tumorskih stanica. Ovo istra\u017eivanje otkriva specifi\u010dne stani\u010dne proteine koji se mogu ciljati kako bi se pobolj\u0161ala u\u010dinkovitost antitumorske terapije i smanjila sposobnost stanica za metastaziranje. Rezultati istra\u017eivanja objavljeni su u uglednom znanstvenom \u010dasopisu\u00a0Cellular and Molecular Biology Letters<\/a>\u00a0(IF 8,3).<\/p>\n\n\n\n

”Unato\u010d stalnom razvoju pametnih lijekova, klasi\u010dni protutumorski lijekovi i dalje predstavljaju glavni na\u010din lije\u010denja tumora. Me\u0111utim, genetska nestabilnost tumora \u010desto rezultira razvojem otpornosti na terapiju, a jedan od mehanizama povezan je s pove\u0107anjem molekula integrina na povr\u0161ini tumorskih stanica. Integrini ne samo da poti\u010du otpornost na protutumorske lijekove, ve\u0107 i pove\u0107avaju pokretljivost tumorskih stanica, poti\u010du\u0107i metastaziranje. Stoga se integrini ve\u0107 dugi niz godina istra\u017euju kao potencijalne mete za terapiju tumora,” obja\u0161njava dr. sc.\u00a0Andreja Ambriovi\u0107 Ristov<\/strong>, voditeljica istra\u017eivanja i dopisna autorica na radu. \u00a0<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d ohrabruju\u0107im rezultatima predklini\u010dkih\u00a0in vitro<\/em>\u00a0istra\u017eivanja, lijekovi koji ciljaju integrine nisu se pokazali uspje\u0161nima u klini\u010dkom okru\u017eenju, \u0161to ukazuje na nedovoljno poznavanje mehanizama njihovog djelovanja i razvoja otpornosti.<\/p>\n\n\n\n

Otkri\u0107a i implikacije<\/h2>\n\n\n\n

Kako bi pobli\u017ee istra\u017eile ulogu integrina u stanicama melanoma<\/a>, znanstvenice iz\u00a0Laboratorija za stani\u010dnu biologiju i prijenos signala<\/a>, Marija Lon\u010dari\u0107 mag. ing. biotechn., dr. sc. Nikolina Stojanovi\u0107, dr. sc. Anja Rac Justament, dr. sc. Dragomira Majhen i studentica iz Belgije Kaatje Coopmans, pod vodstvom dr. sc. Andreje Ambriovi\u0107 Ristov, udru\u017eile su snage s profesorom dr. sc.\u00a0Martinom J. Humphriesom<\/strong>\u00a0i dr. sc.\u00a0Jonathanom D. Humphriesom<\/strong>\u00a0sa Sveu\u010dili\u0161ta u Manchesteru.<\/p>\n\n\n\n

Naime, na povr\u0161ini stanica nalazi se molekula integrin \u03b1V\u03b25 koja, nakon \u0161to se ve\u017ee za specifi\u010dne proteine prisutne u okolini stanice (tzv. izvanstani\u010dni matriks), inicira stvaranje multimolekularnih adhezija koje slu\u017ee za prihva\u0107anje stanice na taj okoli\u0161. Te adhezije se nazivaju fokalne adhezije i sastoje se od velikog broja razli\u010ditih proteina, njih 150 do 200, koji uskla\u0111eno povezuju izvanstani\u010dni okoli\u0161 s unutarstani\u010dnom citoskeletom, posebno aktinskim citoskeletom. Stvaranje adhezija ima klju\u010dnu ulogu u regulaciji velikog broja razli\u010ditih procesa unutar stanice i njima stanice ‘osje\u0107aju’ svoj okoli\u0161.<\/p>\n\n\n\n

U sredi\u0161tu fokalnih adhezija nalaze se adaptorni proteini – talini. Postoje dvije varijante talina, talin1 i talin2, a razlika u njihovoj funkciji nije jo\u0161 u potpunosti razja\u0161njena u znanstvenoj literaturi. Zanimljivo, upravo talini povezuju fokalne adhezije s jo\u0161 jednom multimolekularnom strukturom u blizini membrane stanica, poznatoj kao kortikalni kompleks za stabilizaciju mikrotubula. Ovaj proteinski kompleks ima funkciju preno\u0161enja mehani\u010dkih sila na drugi tip unutarstani\u010dnog citoskleta, mikrotubule, koji su tako\u0111er va\u017eni za regulaciju razli\u010ditih procesa u stanici.<\/p>\n\n\n\n

”Povezanost izme\u0111u fokalnih adhezija i kortikalnog kompleksa za stabilizaciju mikrotubula omogu\u0107ena je vezom talina i KANK proteina. U stanicama \u010dovjeka, KANK dolazi u \u010dak \u010detiri razli\u010dite varijante (KANK1-4), a o specifi\u010dnoj ulozi svakog od njih se jo\u0161 uvijek malo zna. Npr. za KANK1 i KANK2 je pokazano da su va\u017eni u uskla\u0111ivanju i koordinaciji dva va\u017ena dijela stani\u010dnog citoskleta, aktina i mikrotubula. Me\u0111utim, nije bilo jasno za koji se talin, talin1 ili talin2, ve\u017eu koji KANK proteini.<\/p>\n\n\n\n

U na\u0161em stani\u010dnom modelu, pokazali smo da se talin2 iz fokalne adhezije, ve\u017ee na KANK2 iz kortikalnog kompleksa za stabilizaciju mikrotubula, te ta veza djeluje kao posrednik izme\u0111u dva dijela citoskleta, aktina i mikrotubula, poma\u017eu\u0107i im da sura\u0111uju kako bi odr\u017eale strukturu i funkciju stanice,” obja\u0161njava doktorandica Marija Lon\u010dari\u0107<\/strong>, prva autorica na radu te dodaje kako ”Ciljanje bilo talina2 ili KANK2 pomo\u0107u siRNA (\u010dime se ovim proteinima smanjuje ekspresija tj. koli\u010dina u stanici) pove\u0107ava osjetljivost stanica na protutumorski lijek paklitaksel. Osim toga stanicama se takvom intervencijom smanjuje pokretljivost, \u0161to kad se radi o tumorskim stanicama zapravo zna\u010di smanjenje metastaziranja”, zaklju\u010duje Lon\u010dari\u0107.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Potencijal za preciznije ciljanje meta za terapiju tumora<\/h2>\n\n\n\n

”Dosada\u0161nja istra\u017eivanja na integrinima ukazala su na njihovu slo\u017eenost kao ciljnih molekula za terapiju tumora, zbog niza mehanizama koji omogu\u0107uju stanici da pre\u017eivi napad na integrine kao ciljne molekule. Na\u0161 cilj je prona\u0107i tzv. nizvodne molekule od integrina s pretpostavkom da \u0107e njihovo ciljanje dati jednozna\u010dniji odgovor te da \u0107e se u pacijenata pokazati kao bolje mete nego integrini. Mo\u017eda su upravo talin2 i KANK2 takve ciljne molekule”, zaklju\u010duju znanstvenice.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje je provedeno u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost\u00a0”Integrin \u03b1V\u03b25-povezane fokalne i retikularne adhezije u melanomu \u2013 AdMeFoRe”<\/a>\u00a0voditeljice dr. sc. Andreje Ambriovi\u0107 Ristov.<\/p>\n\n\n\n

Dodatno, rad je dio doktorske disertacije Marije Lon\u010dari\u0107, mag. ing. biotechn., dok je studentica iz Belgije Kaatje Coopmans, mag. biomed. sci. izradila svoj diplomski rad u sklopu ovog istra\u017eivanja.  <\/a><\/p>\n\n\n\n

Va\u017enost me\u0111unarodne suradnje i konferencije Adhere1<\/h2>\n\n\n\n

”Objava na\u0161eg rada izvrstan je uvod u nadolaze\u0107u me\u0111unarodnu konferenciju\u00a0Adhere1<\/a>\u00a0koju na\u0161a grupa organizira od 6. do 9. rujna u Zadru. Ova konferencija ozna\u010dava po\u010detak serije konferencija posve\u0107enih istra\u017eivanjima adhezije stanica, koji \u0107e se rotirati izme\u0111u Hrvatske, Gr\u010dke i Ujedinjenog Kraljevstva” nagla\u0161ava dr. sc. Ambriovi\u0107 Ristov kojoj su se u organizaciji pridru\u017eili dr. sc. Vassiliki Kostourou iz Centra za biomedicinske znanosti Al Fleming u Ateni, Gr\u010dka i prof. dr. sc. Ben Goult sa Sveu\u010dili\u0161ta u Kentu, Ujedinjeno Kraljevstvo.<\/p>\n\n\n\n

Konferenciju Adhere1 podr\u017eala je\u00a0Europska organizacija za molekularnu biologiju<\/a>\u00a0(EMBO) putem pokrivanja tro\u0161kova plenarnog predava\u010da i EMBO \u010dlana, prof. dr. sc. Reinharda Faesslera. Povrh toga konferenciju je podr\u017eala organizacija ‘The Company of Biologist’ koja je osigurala i nekoliko stipendija za doktorande i poslijedoktorande. IRB je putem anga\u017emana kolegice Ane Hant, certificirane stru\u010dnjakinje za organizaciju konferencija svakako prepoznat kao glavni organizator.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo je da njihov zlatni sponzor, Nikon, u Zadar donosi najnoviji model mikroskopa \u0161to svakako \u010dini konferenciju jo\u0161 atraktivnijom.<\/p>\n\n\n\n

”O\u010dekujemo da \u0107e konferencija biti plodno tlo za razmjenu ideja i poticanje daljnjeg napretka u istra\u017eivanju adhezije stanica \u0161to bi se moglo iskoristiti za razvoj novih terapija ne samo za tumore nego mo\u017eda i za neke druge bolesti” zaklju\u010dili su organizatori.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: IRB<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Istra\u017euju\u0107i mehanizme otpornosti stanica melanoma na protutumorske lijekove, znanstvenice s Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB) predvo\u0111ene dr. sc. Andrejom Ambriovi\u0107 Ristov, u suradnji s kolegama sa Sveu\u010dili\u0161ta u Manchesteru, otkrile su novi stani\u010dni mehanizam koji pove\u0107ava osjetljivost stanica melanoma na terapiju i smanjuje sposobnost metastaziranja tumorskih stanica. Ovo istra\u017eivanje otkriva specifi\u010dne stani\u010dne proteine koji se mogu […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067595,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[23471,17484,22961,17282],"class_list":["post-21067594","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-antitumorska-terapija","tag-biologija-2","tag-institut-ruder-boskovic","tag-irb"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067594","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21067594"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067594\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067596,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067594\/revisions\/21067596"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067595"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21067594"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21067594"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21067594"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}