klimatske promjene<\/a> uzrokovale promjene u re\u017eimu padalina \u0161to, izme\u0111u ostaloga, uklju\u010duje i sve \u010de\u0161\u0107u pojavu obilnih ki\u0161a koje dovode do buji\u010dnih poplava. Velika koli\u010dina ki\u0161e koja na poljoprivredne povr\u0161ine padne u kratkome roku, \u010desto nakon du\u017eih su\u0161a, mo\u017ee dovesti do poplava na ovim povr\u0161inama, koje mogu direktno utjecati na uzgoj hrane, neposredno djeluju\u0107i na promjene u funkcioniranju i strukturi mikroorganizama u tlu te na promjene u fiziologiji i morfologiji biljke.<\/p>\n\n\n\nU skladu s time, na projektu PERSPIRE okupio se multidisciplinarni tim znanstvenika s IRB-a, Agronomskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Sveu\u010dili\u0161ta J. J. Strossmayer iz Osijeka kako bi istra\u017eili kako poplave, kao posljedice ekstremnih oborina, djeluje na zdravlje ekosustava tla, odnosno na pozitivnu interakciju koja se evolucijski razvila izme\u0111u mikroorganizama u tlu te biljke doma\u0107ina.<\/p>\n\n\n\n
”Rezultati projekta su pokazali da dugotrajne i ekstremne poplave dovode do naglih ponavljaju\u0107ih aktivnosti u tlu koje uzrokuju promjene na razini strukture i aktivnosti ukupne mikrobne zajednice, bilo da je rije\u010d o bakterijskoj zajednici ili zajednici gljiva, ali i na razini korisnih mikroorganizama koje biljci trebaju kako bi ostvarila uspje\u0161an prirast i rast. Tako\u0111er, na\u0161i rezultati pokazali su da ove promjene utje\u010du na morfologiju i na fiziologiju same biljke,” obja\u0161njava dr. sc. Svili\u010di\u0107 Petri\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Stoga je jedan od ciljeva istra\u017eivanja ovog multidiciplinarskog tima znanstvenika bio detektirati i karakterizirati mikroorganizme koji obavljaju svoje funkcije u tlu unato\u010d ovakvim okoli\u0161nim uvjetima, koje su uzrokovale dugotrajne poplave, a kako bih ih se potencijalno u budu\u0107nosti iskoristilo kao bio-cjepivo za oporavak i pomo\u0107 kulturama nakon poplavnih incidenata.<\/p>\n\n\n\n
”Predlo\u017eili smo jedanaest razli\u010ditih sojeva bakterija koji imaju potencijal za razvoj bio-cjepiva za biljke u budu\u0107nosti. U daljnjim istra\u017eivanjima ovi se sojevi moraju testirati kao pojedina\u010dne ili kao mje\u0161ovite kulture kako bi mogli utvrditi koje specifi\u010dne kulture je potrebno dodati u tlo kako bi pomogli biljci u odre\u0111enom stadiju njezinog razvoja,” navodi dr. Svili\u010di\u0107 Petri\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Na temelju svih mjerenja i ispitivanja, istra\u017eiva\u010di su izradili prijedlog mjera kako bi pomogli poljoprivrednicima u podru\u010djima pogo\u0111enim klimatskim promjenama, kao kona\u010dnim korisnicima mjera, u borbi protiv klimatskih promjena.<\/p>\n\n\n\n
Doga\u0111aju su prisustvovali istaknuti znanstvenici, partneri projekta, predstavnici ministarstava i suradni\u010dkih institucija te mediji.<\/p>\n\n\n\n
Uz dr. Ines Svili\u010di\u0107 Petri\u0107, rezultate istra\u017eivanja predstavili su Helena Senko, mag. ing. agr. i Anastazija Hu\u0111, mag. bio s IRB-a te izv. prof. dr. sc. Marko Petek s Agronomskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Stru\u010dna predavanja odr\u017eale su dr.sc. Ines Pohajda i Zorana-Ana Cetini\u0107Frankos iz Ministarstva poljoprivrede.<\/p>\n\n\n\n
”Dana\u0161nje predstavljanje rezultata projekta PERSPIRE potvr\u0111uje zna\u010dajan korak naprijed u razumijevanju i suo\u010davanju s posljedicama klimatskih promjena na poljoprivredu,” zaklju\u010dili su sudionici.<\/p>\n\n\n\n
Izvor: IRB<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Rezultati istra\u017eivanje u sklopu projekta PERSPIRE, punog naziva “Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama”, koje je danas predstavio projektni tim na Institutu Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB), pokazali su da dugotrajne poplave mijenjaju strukturu i aktivnosti mikrobne zajednice te utje\u010du na rast i prirast biljaka. Stoga su znanstvenici danas predstavili potencijalne bakterijske sojeve koje su […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067608,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16343],"tags":[22961,17282,17770,18174,23153,17287],"class_list":["post-21067607","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bakterije-i-virusi","tag-institut-ruder-boskovic","tag-irb","tag-klima-2","tag-klimatske-promjene","tag-mikroorganizmi","tag-poljoprivreda"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067607","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21067607"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067607\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067610,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067607\/revisions\/21067610"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067608"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21067607"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21067607"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21067607"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}