Istra\u017eivanje koje su proveli znanstvenici s NASA Jet Propulsion Laboratorija u Pasadeni, SAD, a u kojem je sudjelovao i dr. sc. Ivica Vilibi\u0107 s Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB), otkriva da meteorolo\u0161ki tsunamiji ne utje\u010du samo na oceane, ve\u0107 ostavljaju trag i u Zemljinoj atmosferi, i to u obliku akusti\u010dno-te\u017einskih valova koje u atmosferu oda\u0161ilju meteorolo\u0161ki tsunamiji, uzrokuju\u0107i time poreme\u0107aje u gusto\u0107i elektrona. Ovaj fenomen mo\u017eemo opisati i kao ‘pjevanje mora’, a prvi puta je dokumentiran u ovoj studiji. Rezultati studije va\u017eni su za bolje razumijevanje jedinstvenog vremenskog fenomena, meteorolo\u0161kih tsunamija, te atmosferskih sustava Zemlje kao cjeline.<\/p>\n\n\n\n
”Zbog brzine propagacije ovakvih poreme\u0107aja ovu vrsta mjerenja nije mogu\u0107e koristiti u sustavima upozoravanja na meteorolo\u0161ke tsunamije. No, saznanje da meteorolo\u0161ki tsunamiji mogu uzrokovati nagle promjene u koli\u010dini elektrona zanimljivo je za obja\u0161njavanje i kvantificiranje upravo tih procesa, te na kraju mogu pridonijeti potpunijem obja\u0161njavanju tih oscilacija, znaju\u0107i da se takvi valovi slabijeg intenziteta, kao i infragravitacijski valovi, u\u010destalo pojavljuju u moru. Drugim rije\u010dima, izgleda da je ”pjevanje mora” u\u010destalije nego \u0161to je uvrije\u017eeno mi\u0161ljenje u znanstvenoj zajednici,” obja\u0161njava dr. Ivica Vilibi\u0107, jedan od autora na radu te znanstveni savjetnik u Laboratoriju za fiziku mora i kemiju vodenih sustava IRB-a.<\/p>\n\n\n\n
Rezultati su objavljeni u znanstvenom \u010dasopisu GPS Solutions<\/a>, a u istra\u017eivanju su po prvi puta izmjerene promjene u koli\u010dini elektrona u jonosferi nastale zbog vertikalnog prostiranja akusti\u010dkote\u017einskih valova uzrokovanih meteorolo\u0161kim tsunamijima. <\/p>\n\n\n\n Meteorolo\u0161ki tsunamiji su valovi tsunamija koji u moru nastaju kada izra\u017eeni putuju\u0107i poreme\u0107aji u tlaku zraka i vjetra rezonancijom stvaraju sna\u017ene valove u moru. Ti valovi mogu biti izra\u017eeni u nekim podru\u010djima, tako je u Jadranu najpoznatija poplava Vele Luke 1978. godine, kada je val perioda oko 20 minuta i visine preko 6 metara poplavio zna\u010dajan dio tog naselja. Meteorolo\u0161ki tsunamiji mogu stvarati valove i u drugim dijelovima Sredozemlja, te uz obale kontinentalnih \u0161elfova kao \u0161to je isto\u010dna obala Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n Upravo se tamo 13. lipnja 2013. godine bilje\u017eio meteorolo\u0161ki tsunami koji je zahvatio obalno podru\u010dje ispred New Jerseya, a valove u moru je stvorio tzv. ‘derecho’, odnosno vi\u0161e\u0107elijska brza oluja koja je putovala preko Velikih jezera pa sve do isto\u010dne obale SAD i dalje, ukupno vi\u0161e od tisu\u0107u kilometara. <\/p>\n\n\n\n ”Zanimljivo je primijetiti da je oluja koja je poharala unutra\u0161njost Hrvatske 19. srpnja 2023. godine imala sve odlike upravo uvakve vrste oluja: snagu, veliku brzinu, dugovje\u010dnost, \u0161tetu u pogo\u0111enom podru\u010dju. Taj ‘derecho’ je na svom prednjem dijelu bio karakteriziran sna\u017enim i naglim skokom u tlaku zraka, koji je i stvorio valova meteorolo\u0161kih tsunamija. Ti valovi su se odbili od ruba plitkog podru\u010dja \u0161elfa dvjestotinjak kilometara od obale i vra\u0107aju\u0107i se nazad uzrokovali nagle promjene razine mora uz obalu od preko jednog metra, pri tome uzrokuju\u0107i manju \u0161tetu i ranjavaju\u0107i vi\u0161e ronioca zahva\u0107enih valovima.<\/p>\n\n\n\n Dakle, kod meteorolo\u0161kih tsunamija vremenske neprilike u atmosferi stvaraju valove tsunamija u moru, \u0161to je i logi\u010dno, zar ne? No, prije ne\u0161to vi\u0161e od dvadeset godina pokazano je da i valovi dugih perioda u moru, kao \u0161to su tsunamiji, mogu stvarati valove u atmosferi, zapravo vrlo male, najvi\u0161e od nekoliko metara, koji se nakon toga mogu propagirati vertikalno u atmosferi (vidi sliku).<\/p>\n\n\n\n No, atmosfera s visinom postaje sve rje\u0111a, pa se ti valovi shodno tome pove\u0107avaju te dosi\u017eu visine od stotinjak i vi\u0161e kilometara, odnosno jonosferu, u kojoj se putem satelita i zemaljskih prijemnika mogu mjeriti nagle promjene koli\u010dine elektrona. Na ovaj na\u010din mogu\u0107e je detektirati potresom uzrokovane tsunamije u roku od nekoliko sati, \u0161to mo\u017ee biti primijenjivo u sustavima ranog upozoravanja na tsunamije u velikim oceanima,” obja\u0161njava dr. sc. Ivica Vilibi\u0107 te dodaje kako ovaj fenomen mo\u017eemo opisati i kao ‘pjevanje mora’ jer su valovi koji dose\u017eu jonosferu akusti\u010dko te\u017einski valovi, isti kao i valovi koji nastaju eksplozijom supervulkana<\/a> kao \u0161to je bila eksplozivna erupcija vulkana Hunga Tonga-Hunga Ha’apai u sije\u010dnju pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n Ta eksplozija je stvorila akusti\u010dko-te\u017einski udarni val koji je obi\u0161ao Zemlju vi\u0161e puta, tako\u0111er stvaraju\u0107i meteorolo\u0161ke tsunamije u svim svjetskim morima. No, sada znamo da ”more pjeva” i kad ga potaknu sna\u017eni procesi u atmosferi koji stvaraju meteorolo\u0161ke tsunamije. Nedavno objavljeni rad<\/a> u \u010dasopisu GPS Solutions dokumentira takvo ‘pjevanje’ koje je uzrokovao meteorolo\u0161ki tsunami i ‘derecho’ 13. lipnja 2013. godine.<\/p>\n\n\n\nKako ‘pjeva’ more?<\/h2>\n\n\n\n
Multidisciplinarno istra\u017eivanje<\/h2>\n\n\n\n