{"id":21067733,"date":"2023-10-23T08:13:01","date_gmt":"2023-10-23T06:13:01","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21067733"},"modified":"2023-10-23T08:16:31","modified_gmt":"2023-10-23T06:16:31","slug":"kitovi-ubojice-uce-zastrasujuca-nova-ponasanja-postaju-li-pametniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kitovi-ubojice-uce-zastrasujuca-nova-ponasanja-postaju-li-pametniji\/","title":{"rendered":"Kitovi ubojice u\u010de zastra\u0161uju\u0107a nova pona\u0161anja. Postaju li pametniji?"},"content":{"rendered":"\n

U o\u017eujku 2019. godine, prizor iz jugozapadnog dijela Australije \u0161okirao je svjetsku javnost. Dvanaest kitova ubojica odlu\u010dno je napalo jednog od najve\u0107ih stanovnika na\u0161eg planeta – odraslog plavog kita. Dok su kitovi ubojice nemilosrdno trgali komade mesa iz njegovih bokova, nemo\u0107ni plavi kit<\/a> se borio sve dok sat vremena kasnije nije podlegao. Ovo nije bilo samo prvi dokumentirani slu\u010daj gdje su kitovi ubojice napali plavog kita, ve\u0107 i uvod u niz sli\u010dnih doga\u0111aja.<\/p>\n\n\n\n

Nedugo nakon tog doga\u0111aja, svjedo\u010dili smo izvje\u0161tajima o kitovima ubojicama koji su s nevjerojatnom precizno\u0161\u0107u otimali mlade kitove, a \u010dak su i morski psi postali njihove mete, s posebnim interesom za njihove jetre. Jo\u0161 neobi\u010dnije, blizu obala \u0160panjolske i Portugala, kitovi ubojice po\u010deli su agresivno reagirati na brodove, poku\u0161aju\u0107i ih potopiti.<\/p>\n\n\n\n

Ovi doga\u0111aji ukazuju na nevjerojatnu inteligenciju i prilagodljivost ovih grabe\u017eljivaca. “Ove \u017eivotinje posjeduju izuzetno kompleksne i visoko razvijene mo\u017edane strukture,” isti\u010de Deborah Giles, stru\u010dnjakinja za kitove ubojice s Sveu\u010dili\u0161ta u Washingtonu i iz neprofitne organizacije Wild Orca<\/a>. “Neki dijelovi njihovog mozga, koji su povezani s emocijama i sje\u0107anjem, \u010dak su napredniji od onih u ljudskom mozgu.”<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, postavlja se pitanje: postaju li kitovi ubojice sve pametniji i adaptiraju li se br\u017ee? Josh McInnes<\/a>, morski ekolog s Sveu\u010dili\u0161ta u Britanskoj Kolumbiji, smatra da iako se anatomija mozga kitova ubojica vjerojatno nije promijenila, njihova sposobnost brzog u\u010denja omogu\u0107uje im da kao skupina postanu “pametniji”. Ova sposobnost omogu\u0107ava im i preno\u0161enje znanja i tehnika me\u0111u \u010dlanovima grupe.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo je da se neka od ovih “novih” pona\u0161anja mo\u017eda nisu prvi puta pojavila u nedavnoj pro\u0161losti. Mogu\u0107e je da su to starija pona\u0161anja koja ljudi tek sada primje\u0107uju i dokumentiraju.<\/p>\n\n\n\n

Uzroci ovakvih promjena u pona\u0161anju mogli bi biti brojni. Pove\u0107ana interakcija s ljudima kroz ribolov<\/a> i brodski promet mo\u017eda je potaknula kitove da adaptiraju i usvoje nove taktike.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od zapanjuju\u0107ih primjera njihove prilagodljivosti je promjena u na\u010dinu lova. Nakon poznatog incidenta iz 2019. godine, kitovi ubojice bili su uklju\u010deni u sli\u010dne napade na mlade kitove. Ove strategije se, kako navodi Robert Pitman, morski ekolog s Sveu\u010dili\u0161ta Oregon, prenose s generacije na generaciju.<\/p>\n\n\n\n

Neki od ovih agresivnih oblika pona\u0161anja mogu se \u010diniti novima, no postoji vjerojatnost da su to zapravo tradicionalne taktike koje su dugo bile prisutne. Na primjer, prilikom napada na plave kitove, zabilje\u017eeno je kako kitovi ubojice posebno ciljaju jezik plavog kita.<\/p>\n\n\n\n

Ne smijemo zaboraviti da kitovi ubojice nisu samo vrhunski lovci. Oni tako\u0111er koriste svoju inteligenciju za igru i druge socijalne interakcije. No, kako se uvjeti u oceanskim ekosustavima mijenjaju, uglavnom zbog ljudske aktivnosti, kitovi ubojice moraju se brzo prilagoditi.<\/p>\n\n\n\n

Dok kitovi ubojice mo\u017eda nisu svjesni direktne uloge \u010dovjeka u promjenama njihovog stani\u0161ta, svakako su svjesni na\u0161e prisutnosti. Na sre\u0107u, kako McInnes napominje, oni jo\u0161 uvijek nemaju interesa da nas vide kao potencijalnu prijetnju ili plijen.<\/p>\n\n\n

\n
\"Orke\"
Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Zanimljivosti o orkama<\/h2>\n\n\n\n

Orke, poznate i kao kitovi ubojice (lat. Orcinus orca<\/em>), kao \u0161to mo\u017eemo primijetiti – nevjerojatne su i kompleksne \u017eivotinje koje izazivaju divljenje i znati\u017eelju mnogih. Evo nekih zanimljivosti o njima.<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Ime<\/strong>: Iako se zovu “kitovi ubojice”, orke zapravo pripadaju obitelji dupina. Imaju takvo ime jer su poznate po tome \u0161to love druge morske sisavce, uklju\u010duju\u0107i i druge kitove.<\/li>\n\n\n\n
  2. Komunikacija<\/strong>: Orke za komunikaciju koriste kompleksan sustav zvukova. Svaka grupa orki (ili \u010dopor) ima svoj “dijalekt”, odnosno specifi\u010dne zvuke koji se razlikuju od zvukova drugih \u010dopora.<\/li>\n\n\n\n
  3. Dru\u0161tvene \u017eivotinje<\/strong>: Orke \u017eive u matrilinarnim obiteljskim jedinicama, \u0161to zna\u010di da su grupe \u010desto centrirane oko starijih \u017eenskih jedinki. Ove obiteljske jedinke su izuzetno bliske i \u010desto provode cijeli \u017eivot zajedno.<\/li>\n\n\n\n
  4. Raznolika prehrana<\/strong>: Prehrana orki mo\u017ee se razlikovati ovisno o tome gdje \u017eive. Neki preferiraju ribu, dok drugi love morske sisavce poput tuljana, morskih lavova ili \u010dak drugih kitova.<\/li>\n\n\n\n
  5. Inteligencija<\/strong>: Orke su izuzetno inteligentne. Koriste slo\u017eene strategije lova, a u zato\u010deni\u0161tvu su pokazale sposobnost u\u010denja trikova i rje\u0161avanja problema.<\/li>\n\n\n\n
  6. Dug \u017eivotni vijek<\/strong>: U divljini, \u017eenske orke mogu \u017eivjeti do 80 ili \u010dak 90 godina, dok mu\u0161karci obi\u010dno \u017eive oko 50-60 godina.<\/li>\n\n\n\n
  7. Jezik<\/strong>: Zabilje\u017eeno je da orke ciljaju jezike drugih kitova prilikom lova. Vjeruje se da je to zbog visoke nutritivne vrijednosti jezika.<\/li>\n\n\n\n
  8. Velika brzina<\/strong>: Orke su jedni od najbr\u017eih morskih sisavaca, mogu plivati brzinom do 56 km\/h.<\/li>\n\n\n\n
  9. Kulturna raznolikost<\/strong>: Znanstvenici vjeruju da orke pokazuju oblike “kulture” s obzirom na razlike u pona\u0161anju, tehnikama lova i komunikaciji me\u0111u razli\u010ditim populacijama.<\/li>\n\n\n\n
  10. Prijetnje<\/strong>: Unato\u010d tome \u0161to su vrhunski grabe\u017eljivci, orke se suo\u010davaju s prijetnjama poput one\u010di\u0161\u0107enja, smanjenja plijena zbog prekomjernog ribolova, buke iz brodskog prometa i gubitka stani\u0161ta.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    Orke su nevjerojatne \u017eivotinje koje neprestano fasciniraju znanstvenike i ljubitelje prirode. Njihova inteligencija, dru\u0161tvena dinamika i slo\u017eeno pona\u0161anje \u010dine ih jednima od najzanimljivijih stanovnika na\u0161ih oceana.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    U o\u017eujku 2019. godine, prizor iz jugozapadnog dijela Australije \u0161okirao je svjetsku javnost. Dvanaest kitova ubojica odlu\u010dno je napalo jednog od najve\u0107ih stanovnika na\u0161eg planeta – odraslog plavog kita. Dok su kitovi ubojice nemilosrdno trgali komade mesa iz njegovih bokova, nemo\u0107ni plavi kit se borio sve dok sat vremena kasnije nije podlegao. Ovo nije bilo […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067734,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[18560,22408,16947,23503],"class_list":["post-21067733","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-ekologija","tag-kitovi-ubojice","tag-ocean","tag-plavi-kit"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067733","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21067733"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067733\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067737,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067733\/revisions\/21067737"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067734"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21067733"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21067733"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21067733"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}