{"id":21067744,"date":"2023-10-25T13:14:30","date_gmt":"2023-10-25T11:14:30","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21067744"},"modified":"2023-10-25T13:15:14","modified_gmt":"2023-10-25T11:15:14","slug":"znanstvenici-upozoravaju-zemljini-vitalni-znakovi-gori-su-nego-u-bilo-kojem-trenutku-ljudske-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znanstvenici-upozoravaju-zemljini-vitalni-znakovi-gori-su-nego-u-bilo-kojem-trenutku-ljudske-povijesti\/","title":{"rendered":"Znanstvenici upozoravaju: Zemljini “vitalni znakovi” gori su nego u bilo kojem trenutku ljudske povijesti"},"content":{"rendered":"\n

\u201eZemljini vitalni indikatori\u201c pogor\u0161ali su se vi\u0161e nego ikad tijekom ljudske povijesti, upozorava globalna skupina znanstvenika, sugeriraju\u0107i da je \u017eivot na planeti ugro\u017een.<\/p>\n\n\n\n

U njihovom izvje\u0161taju navodi se da su 20 od 35 klju\u010dnih indikatora zdravlja planete, koje koriste kao mjere klimatskih promjena<\/a>, dosegnuli rekordne vrijednosti. Osim stakleni\u010dkih plinova, globalnih temperatura i rastu\u0107ih razina mora, me\u0111u indikatorima se nalazi i populacija ljudi i stoke.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom 2023. oboreni su brojni klimatski rekordi s impresivnom razlikom, uklju\u010duju\u0107i globalne temperature na kopnu i u oceanima te smanjenje ledenih povr\u0161ina na Antarktiku, navode znanstvenici. Srpanj je zabilje\u017een kao mjesec s najvi\u0161om povr\u0161inskom temperaturom u posljednjih 100.000 godina.<\/p>\n\n\n\n

Posebno se isti\u010de izrazito katastrofalna sezona \u0161umskih po\u017eara u Kanadi, koja je rezultirala povijesnim ispu\u0161tanjem CO2. Koli\u010dina ispu\u0161tenog CO2 ekvivalentna je godi\u0161njoj proizvodnji Japana, jedne od najve\u0107ih svjetskih ekonomija po ispu\u0161tanju stakleni\u010dkih plinova. Istra\u017eiva\u010di smatraju da ova razina \u0161umske razgradnje mo\u017ee signalizirati prelazak na novi, intenzivniji model po\u017eara.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010di zagovaraju transformaciju globalne ekonomije koja \u0107e se vi\u0161e fokusirati na dobrobit ljudi, smanjuju\u0107i prekomjernu potro\u0161nju i emisije iz bogatih zemalja. Navode da je top 10% najbogatijih zemalja odgovorno za gotovo polovicu svjetskih emisija 2019.<\/p>\n\n\n\n

Dr. Christopher Wolf sa Sveu\u010dili\u0161ta Oregon State iz SAD-a i vode\u0107i autor izvje\u0161\u0107a isti\u010de: \u201eBez mjera koje \u0107e se rje\u0161avati temeljnim problemom neodr\u017eive potro\u0161nje, kre\u0107emo prema mogu\u0107em kolapsu prirodnih i dru\u0161tveno-ekonomskih sistema, gdje \u0107e nas poga\u0111ati ekstremne vru\u0107ine, nesta\u0161ica hrane i pitke vode.<\/p>\n\n\n\n

“Do 2100., izme\u0111u 3 i 6 milijardi ljudi moglo bi \u017eivjeti u uvjetima koji nisu prikladni za \u017eivot, suo\u010davaju\u0107i se s ekstremnim vru\u0107inama, manjkom hrane i vi\u0161im smrtnostima.”<\/p>\n\n\n\n

Prof. William Ripple, kolega sa istog sveu\u010dili\u0161ta, dodao je: “Na\u0161 planet je u krizi. Statisti\u010dki podaci ukazuju na zabrinjavaju\u0107e promjene klime i katastrofe. Nismo zabilje\u017eili zna\u010dajan napredak u borbi protiv klimatskih promjena.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNa\u0161a je odgovornost informirati javnost o klimatskoj krizi i predlagati politi\u010dke mjere. Znanstvenici i akademske institucije du\u017eni su upozoriti ljude na potencijalne egzistencijalne prijetnje i preuzeti vodstvo u djelovanju.”<\/p>\n\n\n

\n
\"Po\u017ear\"
Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Ova analiza, objavljena u \u010dasopisu Bioscience<\/a>, nadopunjuje izvje\u0161taj iz 2019. koji je podr\u017ealo preko 15.000 znanstvenika.<\/p>\n\n\n\n

\u201eGodinama znanstvenici upozoravaju na budu\u0107nost koju karakteriziraju ekstremne klimatske promjene zbog ljudskog utjecaja\u201c, pi\u0161e u izvje\u0161\u0107u. \u201eNa\u017ealost, vremena vi\u0161e nema\u2026 guramo na\u0161 planet prema nestabilnosti.”<\/p>\n\n\n\n

Prof. Tim Lenton iz Ujedinjenog Kraljevstva upozorava: \u201eOvi ekstremni klimatski rekordi su alarmantni sami po sebi, a mogli bi i potaknuti promjene koje bi nanijele nepopravljivu \u0161tetu, pogor\u0161avaju\u0107i klimatske promjene.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNajbolja \u0161ansa za sprje\u010davanje niza klimatskih promjena je fokusiranje na pozitivne promjene u na\u0161im dru\u0161tvima i ekonomijama kako bismo osigurali brzi i pravedni tranziciju prema odr\u017eivom na\u010dinu \u017eivota.”<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici su izrazili svoju zabrinutost zbog intenzivnosti ekstremnih vremenskih uvjeta u 2023., s naglaskom na te\u0161ke poplave u Aziji, ekstremne temperature u SAD-u i smrtonosne oluje na Mediteranu.<\/p>\n\n\n\n

Izvje\u0161\u0107e navodi kako je do rujna zabilje\u017eeno 38 dana s temperaturama koje su bile 1,5\u00b0C vi\u0161e od predindustrijskih vrijednosti, \u0161to je globalni cilj za suzbijanje klimatskih promjena. Do ove godine, takvi dani bili su rijetki.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u preporu\u010denim politikama znanstvenika su ukidanje potpora fosilnim gorivima, za\u0161tita \u0161uma, prelazak na biljnu prehranu u bogatijim zemljama i obustava novih projekata na ugljen te postupno ukidanje nafte i plina.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici dodaju: \u201eMoramo se fokusirati na sveobuhvatnu klimatsku krizu, ne samo kao na ekolo\u0161ki problem, ve\u0107 kao na sustavnu prijetnju na\u0161em opstanku. Globalno zagrijavanje je samo dio \u0161ire ekolo\u0161ke krize koja uklju\u010duje i gubitak bioraznolikosti, degradaciju zemlje i slatkovodnih resursa.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eZemljini vitalni indikatori\u201c pogor\u0161ali su se vi\u0161e nego ikad tijekom ljudske povijesti, upozorava globalna skupina znanstvenika, sugeriraju\u0107i da je \u017eivot na planeti ugro\u017een. U njihovom izvje\u0161taju navodi se da su 20 od 35 klju\u010dnih indikatora zdravlja planete, koje koriste kao mjere klimatskih promjena, dosegnuli rekordne vrijednosti. Osim stakleni\u010dkih plinova, globalnih temperatura i rastu\u0107ih razina mora, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067745,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16374],"tags":[18174,18888,18333,22024],"class_list":["post-21067744","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija-i-geologija","tag-klimatske-promjene","tag-planet","tag-zemlja","tag-znanstvenici"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067744","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21067744"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067744\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067747,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067744\/revisions\/21067747"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067745"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21067744"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21067744"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21067744"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}