{"id":21067762,"date":"2023-10-30T16:51:18","date_gmt":"2023-10-30T15:51:18","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21067762"},"modified":"2023-10-30T16:51:39","modified_gmt":"2023-10-30T15:51:39","slug":"najveca-simulacija-svemira-do-sada-mogla-bi-otkriti-tajne-naseg-postanka-evo-o-cemu-se-radi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/najveca-simulacija-svemira-do-sada-mogla-bi-otkriti-tajne-naseg-postanka-evo-o-cemu-se-radi\/","title":{"rendered":"Najve\u0107a simulacija svemira do sada mogla bi otkriti tajne na\u0161eg postanka: Evo o \u010demu se radi!"},"content":{"rendered":"\n<p>Najopse\u017enija simulacija svemira koja je dosad napravljena mogla bi nam pru\u017eiti klju\u010dne odgovore o tome kako je sve po\u010delo i kako smo se na\u0161li ovdje gdje jesmo.<\/p>\n\n\n\n<p>Zamislite ovu situaciju: ljudska vrsta, poput mrava na golemoj planeti, juri kroz svemir, kru\u017ei oko zvijezde, koja kru\u017ei oko supermasivne crne rupe, sve unutar galakti\u010dkog skupa. No, postavlja se pitanje &#8211; kako je na\u0161a planeta nastala? Kako je nastala zvijezda koja nam daje svjetlost? \u0160to je s <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/crna-rupa-sudarila-se-s-misterioznim-objektom\/\" data-type=\"link\" data-id=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/crna-rupa-sudarila-se-s-misterioznim-objektom\/\">crnom rupom<\/a> koja mo\u0107no vlada centrom na\u0161e galaksije? I kako su se sve te galaksije na\u0161le upravo tamo gdje jesu?<\/p>\n\n\n\n<p>Svemir, s neshvatljivo ogromnim prostranstvima, razvio se iz stanja koje je bilo bli\u017ee ni\u0161tavilu nego i\u010demu \u0161to mo\u017eemo zamisliti, a sve se to dogodilo prije milijardi godina. Ova misterija o porijeklu i razvoju svemira jedno je od najintrigantnijih pitanja koja su se ikad postavila.<\/p>\n\n\n\n<p>U potrazi za odgovorima na ova pitanja, astronomi su pokrenuli dosad najambiciozniji projekt svoje vrste: ra\u010dunalnu simulaciju cijelog poznatog svemira. Projekt nosi naziv FLAMINGO simulacije, \u0161to je skra\u0107enica za &#8220;Full-hydro Large-scale structure simulations with All-sky Mapping for the Interpretation of Next Generation Observations&#8221;. Ove sofisticirane simulacije izvode se na mo\u0107nom superkompjuteru u DiRAC istra\u017eiva\u010dkom centru u Ujedinjenom Kraljevstvu.<\/p>\n\n\n\n<p>Simulacije FLAMINGO su nevjerojatno zahtjevne i slo\u017eene. Cilj im je simulirati evoluciju svih poznatih elemenata svemira, od poznate materije poput zvijezda i galaksija do tajanstvenih pojava kao \u0161to su tamna materija, koja stvara dodatnu gravitacijsku silu, i tamna energija, koja igra klju\u010dnu ulogu u ubrzavanju \u0161irenja svemira.<\/p>\n\n\n\n<p>Da bi se shvatila ogromnost ovog projekta, treba napomenuti da najopse\u017enija simulacija uklju\u010duje \u010dak 300 milijardi \u010destica koje imaju masu sli\u010dnu maloj galaksiji. Sve to smje\u0161teno je unutar ogromnog kubi\u010dnog prostora \u010diji su rubovi duga\u010dki \u010dak 10 milijardi svjetlosnih godina.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Kako bismo izveli ovu slo\u017eenu simulaciju, na\u0161 tim je razvio inovativni softverski kod pod imenom SWIFT. Ovaj kod je dizajniran da optimizirano rasporedi ra\u010dunalne zadatke preko impresivnih 30 tisu\u0107a procesorskih jezgri,&#8221; isti\u010de Matthieu Schaller, ugledni astronom sa Sveu\u010dili\u0161ta u Leidenu.<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u0161i po\u010detni nalazi vezani za ovu simulaciju podijeljeni su u tri znanstvena rada. Prvi se fokusira na metodologiju koju smo koristili, drugi detaljno predstavlja same simulacije, dok tre\u0107i rad nudi uvide u kompleksnu strukturu svemira kroz prizmu hladne tamne materije.<\/p>\n\n\n\n<p>Tre\u0107i rad posebno poku\u0161ava razjasniti fenomen poznat kao <a href=\"https:\/\/pirsa.org\/23050129\" data-type=\"link\" data-id=\"https:\/\/pirsa.org\/23050129\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">sigma 8 ili S8 napetost<\/a>. Ova napetost proizlazi iz mjerenja svemira temeljenog na kozmi\u010dkoj mikrovalnoj pozadini &#8211; to je suptilna mikrovalna radijacija koja potje\u010de iz vremena neposredno nakon Velikog praska. Prema analizi ove radijacije, \u010dinilo se da bi svemir u ovom trenutku trebao biti \u010dvr\u0161\u0107e zgusnut.<\/p>\n\n\n\n<p>S obzirom na izazov koji ova S8 napetost postavlja pred teorijom hladne tamne materije i predvi\u0111enim zgusnutostima, istra\u017eiva\u010di su se okrenuli projektu FLAMINGO u nadi da \u0107e on mo\u017eda pru\u017eiti klju\u010dne odgovore.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako jo\u0161 nismo uspjeli potpuno razumjeti i rije\u0161iti ovu napetost &#8211; \u0161to bi, bez sumnje, predstavljalo revolucionarni trenutak u kozmologiji &#8211; dobili smo dragocjene informacije o simulacijama. Uvidjeli smo da su za precizna predvi\u0111anja neophodni i obi\u010dna materija i neutrini.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Unato\u010d dominaciji tamne materije u gravitacijskim interakcijama, ne smijemo zanemariti doprinos obi\u010dne materije,&#8221; nagla\u0161ava Joop Schaye, voditelj istra\u017eiva\u010dkog tima i astronom sa Sveu\u010dili\u0161ta u Leidenu. &#8220;Upravo taj doprinos mo\u017ee biti klju\u010dan za razumijevanje razlika izme\u0111u teoretskih modela i stvarnih opa\u017eanja.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Simulacije koje uklju\u010duju obi\u010dnu materiju posebno su izazovne. Dok tamna materija s svemirom interagira primarno gravitacijski, obi\u010dna materija interagira na mnogo slo\u017eenije na\u010dine, uklju\u010duju\u0107i pritisak poput radijacijskog pritiska te galakti\u010dke vjetrove koji su kompleksni i izazovni za modeliranje. Ove interakcije zahtijevaju znatno vi\u0161e ra\u010dunalne snage, pa \u0107e odgovori o S8 napetosti putem FLAMINGA mo\u017eda morati pri\u010dekati.<\/p>\n\n\n\n<p>No, na\u0161 tim je proveo niz simulacija prate\u0107i formaciju svemira uzimaju\u0107i u obzir tamnu materiju, obi\u010dnu materiju i neutrine, prilago\u0111avaju\u0107i parametre kako bi se vidjelo kako oni utje\u010du na krajnje rezultate.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Da bismo kalibrirali u\u010dinak galakti\u010dkih vjetrova, koristili smo metode strojnog u\u010denja, uspore\u0111uju\u0107i rezultate razli\u010ditih simulacija s opa\u017eenim karakteristikama galaksija i raspodjelom plina unutar galakti\u010dkih skupina,&#8221; obja\u0161njava Roi Kugel, tako\u0111er astronom sa Sveu\u010dili\u0161ta u Leidenu.<\/p>\n\n\n\n<p>Podaci iz projekta FLAMINGO jo\u0161 uvijek nisu javno dostupni zbog njihove ogromne veli\u010dine koja se mjeri u petabajtima. Zainteresirane strane pozivamo da upute formalni upit glavnom autoru istra\u017eivanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najopse\u017enija simulacija svemira koja je dosad napravljena mogla bi nam pru\u017eiti klju\u010dne odgovore o tome kako je sve po\u010delo i kako smo se na\u0161li ovdje gdje jesmo. Zamislite ovu situaciju: ljudska vrsta, poput mrava na golemoj planeti, juri kroz svemir, kru\u017ei oko zvijezde, koja kru\u017ei oko supermasivne crne rupe, sve unutar galakti\u010dkog skupa. No, postavlja [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067763,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[18580,23510,17153,18006],"class_list":["post-21067762","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-evolucija","tag-postanak","tag-simulacija","tag-svemir-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067762","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21067762"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067762\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067764,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067762\/revisions\/21067764"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067763"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21067762"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21067762"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21067762"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}