{"id":21067802,"date":"2023-11-17T08:57:07","date_gmt":"2023-11-17T07:57:07","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21067802"},"modified":"2023-11-17T09:28:36","modified_gmt":"2023-11-17T08:28:36","slug":"znanstvenici-upozoravaju-dolazi-do-porasta-razine-mora-od-12-metara-uz-globalno-zagrijavanje-od-2-stupnja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znanstvenici-upozoravaju-dolazi-do-porasta-razine-mora-od-12-metara-uz-globalno-zagrijavanje-od-2-stupnja\/","title":{"rendered":"Znanstvenici upozoravaju: Dolazi do porasta razine mora od 12 metara uz globalno zagrijavanje od 2 stupnja"},"content":{"rendered":"\n

Istaknuti znanstvenici upozoravaju da globalno otapanje leda napreduje br\u017ee od predvi\u0111anja, pozivaju\u0107i svjetske lidere da poja\u010daju svoje napore u borbi protiv klimatskih promjena<\/a> kako bi se izbjeglo drasti\u010dno podizanje razine mora.<\/p>\n\n\n\n

U nedavno objavljenom izvje\u0161taju Me\u0111unarodne inicijative za klimu i kriosferu, koja okuplja stru\u010dnjake i istra\u017eiva\u010de, apelira se na svjetske vo\u0111e da uzmu u obzir ova upozorenja na predstoje\u0107oj konferenciji Ujedinjenih naroda o klimi, COP28. Izvje\u0161taj nagla\u0161ava da bi stabilizacija globalne prosje\u010dne temperature na 2 stupnja Celzija iznad predindustrijske razine mogla dovesti do porasta razine mora ve\u0107eg od 40 stopa, \u0161to bi trajalo stolje\u0107ima i temeljito promijenilo globalna dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Nestabilnost ledenih pokrova i polica predstavlja veliku neizvjesnost u klimatolo\u0161kim istra\u017eivanjima. Me\u0111utim, najnovija istra\u017eivanja ukazuju na to da su kriti\u010dne to\u010dke promjena bli\u017ee nego \u0161to se prethodno mislilo, te da je prostor za emisije ugljika na Zemlji manji od o\u010dekivanog.<\/p>\n\n\n\n

Rob DeConto, direktor \u0160kole za Zemlju i odr\u017eivost na Sveu\u010dili\u0161tu Massachusetts Amherst i jedan od autora izvje\u0161taja, izjavio je: “Mo\u017eemo dose\u0107i ove kriti\u010dne temperaturne pragove ranije nego \u0161to smo to pretpostavljali prije nekoliko godina. Pragovi za neke procese koji uzrokuju brzo topljenje leda mogu biti ni\u017ei nego \u0161to smo nedavno smatrali.”<\/p>\n\n\n\n

DeConto tako\u0111er upozorava da bi, bez hitne promjene u klimatskim politikama, ovi faktori mogli dovesti do brzina porasta razine mora koje su izvan mogu\u0107nosti prilagodbe ljudi.<\/p>\n\n\n\n

Izvje\u0161taj tako\u0111er isti\u010de da bi porast globalnih temperatura od 2 stupnja Celzija mogao prisiliti mnoge da napuste obalne zajednice. Julie Brigham-Grette, profesorica geoznanosti na Sveu\u010dili\u0161tu Massachusetts Amherst i jedna od autorica izvje\u0161taja, napominje: “Odluke koje se donose sada rezultiraju premje\u0161tanjem milijuna ljudi.”<\/p>\n\n\n

\n
\"Klimatske
Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

U izradi ovog izvje\u0161taja sudjelovalo je vi\u0161e od 60 znanstvenika, od kojih su mnogi priznati stru\u010dnjaci u svojim podru\u010djima, a neki su radili i na prethodnim izvje\u0161tajima Me\u0111uvladinog panela o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda, vode\u0107e svjetske organizacije za procjenu klimatskih kriza.<\/p>\n\n\n\n

U svom izvje\u0161taju iz 2021. godine, Me\u0111uvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) procijenio je da bi se razina mora mogla podi\u0107i izme\u0111u 0,9 i 3,3 stope (0,28 do 1,01 metra) do kraja stolje\u0107a. Me\u0111utim, ove procjene nisu u potpunosti uzele u obzir nedoumice oko ledenih pokrova, koje su postale predmet intenzivnijih istra\u017eivanja u nedavnoj pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n

Sve vi\u0161e studija ukazuje na to da je topljenje ledenih pokrova ozbiljniji problem nego \u0161to je IPCC prethodno zaklju\u010dio. Prema novom izvje\u0161taju Me\u0111unarodne inicijative za klimu i kriosferu (ICCI), gotovo cjelokupna Grenland, ve\u0107i dio Zapadne Antarktike, kao i ranjivi dijelovi Isto\u010dne Antarktike mogli bi biti izlo\u017eeni dugotrajnom i neizbje\u017enom porastu razine mora pri globalnom zagrijavanju od 2\u00b0C, \u010dak i ako se temperature zraka kasnije smanje.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, izvje\u0161taj ICCI isti\u010de rizike smanjenja mase planinskih gle\u010dera koji utje\u010du na hidroenergetske resurse i pitku vodu, pove\u0107anje izdvajanja metana iz permafrosta koji mo\u017ee poja\u010dati globalno zagrijavanje, te zakiseljavanje polarnih voda koje ugro\u017eava \u017eivotinje poput krila i raka.<\/p>\n\n\n\n

Iako su svjetski \u010delnici 2015. godine dogovorili ograni\u010denje globalnog zagrijavanja na znatno ispod 2\u00b0C, te\u017enja prema 1,5\u00b0C, mnoge zemlje se suo\u010davaju s izazovima u smanjenju upotrebe fosilnih goriva. UN-ov izvje\u0161taj iz 2022. godine<\/a> ukazuje da je planet na putu zagrijavanja za oko 2,8\u00b0C iznad predindustrijskih razina do 2100. godine. Nedavno je i Program Ujedinjenih naroda za okoli\u0161 izvijestio da planovi svjetskih vo\u0111a za proizvodnju fosilnih goriva dvostruko prema\u0161uju koli\u010dine potrebne za odr\u017eavanje temperature ispod 1,5\u00b0C.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici su ove godine zabilje\u017eili brojne alarmantne pokazatelje povezane sa svjetskim ledom. Primjerice, antarkti\u010dki morski led dostigao je najni\u017ee zabilje\u017eene razine od po\u010detka mjerenja 1979. godine. \u0160vicarski gle\u010deri izgubili su oko 10% svoje mase u posljednje dvije godine, dok je Grenland do\u017eivio drugo najve\u0107e povr\u0161insko topljenje u povijesti. Novija istra\u017eivanja sugeriraju da bi kolaps Zapadnoantarkti\u010dkog ledenog pokrova mogao biti neizbje\u017ean, a gle\u010deri na Grenlandu tope se pet puta br\u017ee nego prije dvadeset godina. Tako\u0111er, utvr\u0111eno je da je preostali uglji\u010dni prora\u010dun za ograni\u010denje zagrijavanja znatno manji nego \u0161to se prije mislilo, s globalnim temperaturama koje bi mogle dose\u0107i 1,5\u00b0C iznad predindustrijskih razina u roku od \u0161est godina.<\/p>\n\n\n\n

Autori ICCI izvje\u0161taja se nadaju da \u0107e njihovi nalazi utjecati na pregovore na COP28, klimatskim raspravama me\u0111u svjetskim \u010delnicima koje \u0107e se odr\u017eati u Dubaiju od 30. studenog do 12. prosinca.<\/p>\n\n\n\n

Brigham-Grette je istaknula: \u201eDana\u0161nji pred\u0161kolci suo\u010davaju se s vrlo razli\u010ditom budu\u0107no\u0161\u0107u\u201c, dodaju\u0107i da je problem u \u201eselektivnom slu\u0161anju politi\u010dara\u201c. DeConto dodaje: \u201eIako su neke promjene ve\u0107 u tijeku, prave katastrofalne posljedice gubitka krija mogu se izbje\u0107i trenutnim smanjenjem emisija ugljika.\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Istaknuti znanstvenici upozoravaju da globalno otapanje leda napreduje br\u017ee od predvi\u0111anja, pozivaju\u0107i svjetske lidere da poja\u010daju svoje napore u borbi protiv klimatskih promjena kako bi se izbjeglo drasti\u010dno podizanje razine mora. U nedavno objavljenom izvje\u0161taju Me\u0111unarodne inicijative za klimu i kriosferu, koja okuplja stru\u010dnjake i istra\u017eiva\u010de, apelira se na svjetske vo\u0111e da uzmu u obzir […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067804,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[17770,18174,23337,20749],"class_list":["post-21067802","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","tag-klima-2","tag-klimatske-promjene","tag-poplave","tag-porast-razine-mora"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067802","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21067802"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067802\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067807,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067802\/revisions\/21067807"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067804"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21067802"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21067802"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21067802"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}