{"id":21067838,"date":"2023-12-01T15:29:18","date_gmt":"2023-12-01T14:29:18","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21067838"},"modified":"2023-12-01T16:03:02","modified_gmt":"2023-12-01T15:03:02","slug":"grobnica-aleksandra-velikog-jedan-od-najvecih-misterija-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/grobnica-aleksandra-velikog-jedan-od-najvecih-misterija-povijesti\/","title":{"rendered":"Grobnica Aleksandra Velikog: Jedan od najve\u0107ih misterija povijesti"},"content":{"rendered":"\n

Vi\u0161e od 2300 godina, grobnica Aleksandra Velikog<\/a> ostaje jedna od najve\u0107ih misterija za istra\u017eiva\u010de i povjesni\u010dare. Tijekom rimskog doba, neki povjesni\u010dari su zabilje\u017eili posjete rimskih careva grobu Aleksandra Velikog u Aleksandriji, \u0161to je oja\u010dalo vjerovanje da bi Aleksandar, kao gr\u010dki vojni genij i osvaja\u010d Azije, mogao biti pokopan u gradu koji nosi njegovo ime. Ipak, teorije o lokaciji njegove grobnice variraju, neke \u010dak dose\u017eu granice mita.<\/p>\n\n\n\n

Nedavno su se pojavili navodni dokazi koji ukazuju da bi grobnica mogla biti u oazi Siwa, blizu sveti\u0161ta posve\u0107enog egipatskom bogu Amonu, mjestu koje je Aleksandar posebno cijenio. Prvi ukop Aleksandra bio je u Memphisu, u Egiptu<\/a>, odakle je njegovo tijelo kasnije preneseno u Aleksandriju i postavljeno u kompleksu Serapeum, izgra\u0111enom od strane faraona Nectanba II. Ve\u0107ina smatra da je Aleksandrija kona\u010dno mjesto po\u010divali\u0161ta Aleksandrovog tijela.<\/p>\n\n\n\n

Brojni rimski carevi, uklju\u010duju\u0107i Julija Cezara, Kleopatru, Augusta, Kaligulu i Septimija Severa, posjetili su Aleksandrovu grobnicu, odaju\u0107i mu po\u010dast ili uzimaju\u0107i dragocjenosti. Tako\u0111er, tsunami u 356. godini poslije Krista potopio je dio Aleksandrije, \u0161to je moglo dovesti do toga da je grobnica sada pod morskom povr\u0161inom.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d op\u0107em uvjerenju da se grobnica nalazi u Aleksandriji, egipatsko Vrhovno vije\u0107e za antikvitete zabilje\u017eilo je brojne neuspje\u0161ne poku\u0161aje lociranja grobnice. Teorije se kre\u0107u od lokacije u sredi\u0161tu starog grada do drugih mjesta kao \u0161to je oaza Siwa.<\/p>\n\n\n\n

Posebno zanimljiva je venecijanska teorija koja sugerira da bi grobnica mogla biti u katedrali svetog Marka u Veneciji. Ova teorija smatra da su venecijanski trgovci mogli zamijeniti Aleksandrove ostatke s onima svetog Marka Evan\u0111eliste i prenijeti ih u Veneciju.<\/p>\n\n\n\n

Dr. Andrew Michael Chugg, autor knjige “Izgubljena grobnica Aleksandra Velikog”, razvija teoriju temeljenu na sarkofagu faraona Nectanba II, sugeriraju\u0107i da se Aleksandrova izvorna grobnica nalazila unutar kompleksa Serapeum u Memphisu, ukra\u0161ena skulpturama gr\u010dkih pjesnika i filozofa.<\/p>\n\n\n\n

Iznena\u0111uju\u0107e, otkri\u0107e dijela zida u temeljima Bazilike svetog Marka u Veneciji odgovara dimenzijama sarkofaga faraona Nectanba II, koji se \u010duva u Britanskom muzeju. Ovo bi moglo ukazivati na to da se Aleksandrova grobnica zapravo nalazi unutar grobnice Svetog Marka, skrivena ispod same bazilike.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da je Aleksandrovo tijelo nestalo oko 392. godine na\u0161e ere, a grobnica Svetog Marka se pojavila otprilike u isto vrijeme, postoji vjerovanje da su venecijanski trgovci mogli zamijeniti tijelo Aleksandra s onim od Svetog Marka.<\/p>\n\n\n\n

\u010cudniji doga\u0111aji su se svakako doga\u0111ali kroz povijest.<\/p>\n\n\n\n

Je li mogu\u0107e da je Aleksandar Veliki pokopan u Vergini?<\/h2>\n\n\n\n

Gr\u010dki arheolog Triantafyllos Papazois 1993. godine iznio je teoriju da je u kraljevskoj grobnici II u Vergini, u Gr\u010dkoj, zapravo pokopan Aleksandar Veliki, a ne Filip II Makedonski, dok bi njegov sin Aleksandar IV bio pokopan u grobnici III. Papazois je zaklju\u010dio da oklop, \u0161tit, kaciga i ma\u010d prona\u0111eni u grobnici II pripadaju Aleksandru Velikom, iako ova teorija nikada nije bila definitivno potvr\u0111ena.<\/p>\n\n\n\n

Misterij Amfipolske grobnice<\/h2>\n\n\n\n

Godine 2014., otkri\u0107e velike grobnice iz doba Aleksandra Velikog na brdu Kasta u Amfipolisu, u sjevernoj Gr\u010dkoj, potaknulo je nova naga\u0111anja o mjestu Aleksandrovog posljednjeg po\u010divali\u0161ta. Neki su pretpostavljali da je grobnica bila izgra\u0111ena za Aleksandra, ali nije kori\u0161tena jer je Ptolemej I. Soter odveo pogrebnu povorku na drugo mjesto. Postoje pretpostavke da je grobnica posve\u0107ena Aleksandrovom bliskom prijatelju Hefestionu, dok Andrew Chugg vjeruje da bi grobnica mogla pripadati Aleksandrovoj majci Olimpiji ili njegovoj supruzi Roxanni, s naglaskom na Olimpiji kao najvjerojatnijoj kandidatkinji.<\/p>\n\n\n\n

Pribli\u017eavanje grobu Aleksandra Velikog<\/h2>\n\n\n\n

Gr\u010dka arheologinja Calliope Limneos-Papakosta, ravnateljica Helenskog istra\u017eiva\u010dkog instituta aleksandrijske civilizacije, postavila si je za \u017eivotnu misiju prona\u0107i grobnicu Aleksandra Velikog. Njezin tim je proveo preko petnaest godina iskopavaju\u0107i u podru\u010dju vrtova Shallalat, u srcu Aleksandrije, gdje su iskopali preko deset metara (35 stopa) ispod dana\u0161nje razine grada u potrazi za tragovima Aleksandra Velikog.<\/p>\n\n\n\n

Otkrili su prve ceste izgra\u0111ene u gradu, kao i temelje ogromne javne zgrade duge preko 200 stopa, za koje vjeruju da su bile dio drevne kraljevske \u010detvrti. Tijekom iskopavanja, koristili su napredni sustav pumpi za isu\u0161ivanje podru\u010dja. Njihova upornost se isplatila otkri\u0107em ranohelenisti\u010dke statue koja nosi obilje\u017eja Aleksandra Velikog, vjerojatno rad velikog kipara Lizipa. Ovaj mramorni kip, koji prikazuje Aleksandra Velikog kao kopljano\u0161u, sada je izlo\u017een u Nacionalnom muzeju u Aleksandriji.<\/p>\n\n\n\n

Iako ovo otkri\u0107e pru\u017ea nadu da bi grobnica Aleksandra Velikog mogla biti blizu, jo\u0161 uvijek postoji mogu\u0107nost da \u0107e se veliki osvaja\u010d, za kojeg se vjeruje da je sin Zeusa, nastaviti skrivati u dubinama povijesti, ostaju\u0107i zauvijek enigma.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vi\u0161e od 2300 godina, grobnica Aleksandra Velikog ostaje jedna od najve\u0107ih misterija za istra\u017eiva\u010de i povjesni\u010dare. Tijekom rimskog doba, neki povjesni\u010dari su zabilje\u017eili posjete rimskih careva grobu Aleksandra Velikog u Aleksandriji, \u0161to je oja\u010dalo vjerovanje da bi Aleksandar, kao gr\u010dki vojni genij i osvaja\u010d Azije, mogao biti pokopan u gradu koji nosi njegovo ime. Ipak, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067841,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[23531,17126,16832],"class_list":["post-21067838","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-aleksanda-veliki","tag-grobnica","tag-povijest"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067838","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21067838"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067838\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067842,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067838\/revisions\/21067842"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067841"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21067838"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21067838"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21067838"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}