<\/strong>Njegova socijalna filozofija temeljila se na principu ren, \u0161to zna\u010di ljubav prema drugima, a ostvaruje se primjenom zlatnog pravila: “Ne \u010dini drugima ono \u0161to ne \u017eeli\u0161 da se tebi \u010dini.”<\/p>\n\n\n\n
Sokrat (oko 469. \u2013 399. pr. Kr.)<\/h2>\n\n\n\n
Sokrat, gr\u010dki filozof, smatra se osniva\u010dem zapadne filozofije. Po\u0161to nije ostavio pisane radove, o njegovom \u017eivotu i djelu svjedo\u010de zapisi njegovih u\u010denika Platona i Ksenofonta. Njegova “sokratska metoda” postavila je temelje zapadne logike i filozofije, promoviraju\u0107i ideju da istinu mo\u017eemo otkriti kroz razgovor i ispitivanje.<\/p>\n\n\n\n
Vode\u0107i princip Platon, u\u010denik Sokrata i u\u010ditelj Aristotela, bio je gr\u010dki filozof poznat po svojem racionalnom pristupu u potrazi za znanjem. Osnovao je Akademiju u Ateni, jednu od prvih visokoobrazovnih ustanova na Zapadu.<\/p>\n\n\n\n Vode\u0107i princip Aristotel, jedan od najve\u0107ih mislilaca u povijesti, u\u010dio je kod Platona te kasnije postao u\u010ditelj Aleksandra Velikog. Razvijao je znanje bazirano na empirijskim opa\u017eanjima i podacima, suprotno Platonovom aprioristi\u010dkom pristupu.<\/p>\n\n\n\n Vode\u0107i princip Dante Alighieri, srednjovjekovni talijanski pjesnik i moralni filozof, poznat je kao otac modernog talijanskog jezika. Njegovo najpoznatije djelo je “Bo\u017eanstvena komedija”, epska poema koja opisuje tri razine kr\u0161\u0107anskog zagrobnog \u017eivota: \u010distili\u0161te, raj i pakao. Ova trilogija je bogata u\u010denjima, analizom suvremenih problema i inovativnom upotrebom jezika i slika.<\/p>\n\n\n Vode\u0107i princip Blaise Pascal, francuski matemati\u010dar, fizi\u010dar i religijski filozof, postavio je temelje moderne teorije vjerojatnosti. Njegov rad pro\u0161irio je razumijevanje matematike i fizike, te je istra\u017eivao i religijske teme.<\/p>\n\n\n\n Vode\u0107i princip John Locke, engleski filozof i prosvjetiteljski mislilac, poznat je kao otac klasi\u010dnog liberalizma. Njegov rad na podru\u010dju politi\u010dke filozofije i teorije znanja imao je veliki utjecaj na razvoj modernih demokratskih ideja.<\/p>\n\n\n\n Vode\u0107i princip Fran\u00e7ois-Marie Arouet, poznatiji kao Voltaire, bio je jedan od najistaknutijih pisaca francuskog prosvjetiteljstva. Autor je brojnih pisama, knjiga, pamfleta, eseja i drama, ve\u0107inom usmjerenih na kritiku religije i politike. Njegovo najpoznatije djelo je “Candide”, satiri\u010dni roman koji kritizira filozofski optimizam tvrdnjom da su sve katastrofe i ljudske patnje dio dobronamjernog kozmi\u010dkog plana.<\/p>\n\n\n Vode\u0107i princip Immanuel Kant, njema\u010dki filozof, fokusirao se na metafiziku, prou\u010davanje temeljne prirode stvarnosti. Njegovo klju\u010dno djelo, “Kritika \u010distog uma”, istra\u017euje granice i opseg metafizike, kombiniraju\u0107i razum s iskustvom izvan tradicionalne filozofije.<\/p>\n\n\n\n Vode\u0107i princip Mary Wollstonecraft, engleska spisateljica i intelektualka, bila je jedna od prvih feministica. Zalagala se za ravnopravnost spolova, tvrde\u0107i da i mu\u0161karci i \u017eene zaslu\u017euju jednak tretman i obrazovanje. Njeno najpoznatije djelo, “Opravdanje prava \u017eena”, smatra se jednom od prvih feministi\u010dkih rasprava.<\/p>\n\n\n\n Vode\u0107i princip Ayn Rand, rusko-ameri\u010dka spisateljica i filozofkinja, zagovarala je individualizam nasuprot kolektivizmu. Njena filozofija objektivizma, koju je opisala kao “koncept \u010dovjeka kao herojskog bi\u0107a”, vidljiva je u njezinom romanu “Atlas Shrugged”. Nagla\u0161avala je va\u017enost osobne sre\u0107e, produktivnosti i razuma.<\/p>\n\n\n\n Vode\u0107i princip Simone de Beauvoir, francuska spisateljica i filozofkinja, bila je klju\u010dna figura u razvoju modernog feminizma. Njeno najistaknutije djelo, “Drugi spol”, analizira tretman \u017eena kroz povijest i opresiju koju su trpjele.<\/p>\n\n\n\n Vode\u0107i princip Pojam “filozofija” dolazi od gr\u010dke rije\u010di “philosophia”, \u0161to zna\u010di “ljubav prema mudrosti”. Ovu rije\u010d prvi su upotrijebili predsokratovci poput Pitagore u 6. stolje\u0107u prije Krista. Starogr\u010dki filozofi imali su klju\u010dnu ulogu u oblikovanju temelja suvremenog svijeta, istra\u017euju\u0107i smisao \u017eivota i kreiraju\u0107i sustave misli koji su zabilje\u017eeni u knjigama, rukopisima, pismima, dramama i drugim medijima. \u0160to […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067910,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[23542,18221],"class_list":["post-21067906","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-filozofi","tag-filozofija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067906","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21067906"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067906\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067909,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067906\/revisions\/21067909"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067910"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21067906"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21067906"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21067906"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
<\/strong>Sokrat je smatrao da filozofija treba te\u017eiti prakti\u010dnim rezultatima za dobrobit dru\u0161tva, nagla\u0161avaju\u0107i va\u017enost znanja za bolje rasu\u0111ivanje i dono\u0161enje odluka koje vode pravoj sre\u0107i.<\/p>\n\n\n\nPlaton (oko 428. \u2013 348. pr. Kr.)<\/h2>\n\n\n\n
<\/strong>Platon je istra\u017eivao teme pravde, ljepote i jednakosti, te se bavio pitanjima estetike, politike, jezika i kozmologije \u2013 znanosti o porijeklu i razvoju svemira.<\/p>\n\n\n\nAristotel (384. \u2013 322. pr. Kr.)<\/h2>\n\n\n\n
<\/strong>Aristotelovo znanje obuhva\u0107alo je sva podru\u010dja znanosti i umjetnosti, promi\u010du\u0107i aristotelovsku silogistiku \u2013 vjerovanje da se logi\u010dki zaklju\u010dci mogu izvesti kroz deduktivno razmi\u0161ljanje na temelju dviju ili vi\u0161e pretpostavki za koje se smatra da su istinite.<\/p>\n\n\n\nDante Alighieri (1265. \u2013 1321.)<\/h2>\n\n\n\n
![\"Dante](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/12\/dante.jpg\")
<\/strong>Danteova filozofija uklju\u010divala je rasprave o moralnoj filozofiji i politi\u010dkoj misli, a kroz svoje djelo je izra\u017eavao sna\u017ene retori\u010dke stavove.<\/p>\n\n\n\nBlaise Pascal (1623. \u2013 1662.)<\/h2>\n\n\n\n
<\/strong>Pascal je 1657. godine pod pseudonimom Louis de Montalte objavio seriju pisama “Les Provinciales”, koja su branila jansenisti\u010dku teologiju nasuprot jezuitskoj. Njegova filozofija uklju\u010divala je ideju da se Bog mo\u017ee do\u017eivjeti kroz srce, a ne samo kroz razum, \u010dime se razlikovao od suvremenog francuskog filozofa Ren\u00e9a Descartesa.<\/p>\n\n\n\nJohn Locke (1632. \u2013 1704.)<\/h2>\n\n\n\n
<\/strong>Locke je tvrdio da se ideje stje\u010du kroz iskustvo svijeta, te je predstavio ideje o prirodi ljudskog uma i na\u010dinu na koji stje\u010demo znanje u svom djelu “Esej o ljudskom razumijevanju”. Njegove ideje su utjecale na mnoge kasnije filozofe, uklju\u010duju\u0107i Voltairea i Rousseaua.<\/p>\n\n\n\nVoltaire (1694. \u2013 1778.)<\/h2>\n\n\n\n
![\"Filozof](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/12\/voltaire.jpg\")
<\/strong>Voltaireov skepticizam prema vladi i crkvi izazvao je kontroverze, no on je ostao napredan mislilac u pogledu gra\u0111anskih prava, zala\u017eu\u0107i se za slobodu vjere, govora i prava na po\u0161teno su\u0111enje.<\/p>\n\n\n\nImmanuel Kant (1724. \u2013 1804.)<\/h2>\n\n\n\n
<\/strong>Kant, kao prosvjetiteljski mislilac, postavio je pitanje: “\u0160to mo\u017eemo znati?” Zagovarao je da mo\u017eemo imati znanje samo o onome \u0161to je iskusivo, dok su mnoga duboka metafizi\u010dka pitanja izvan dosega na\u0161eg znanja.<\/p>\n\n\n\nMary Wollstonecraft (1759. \u2013 1797.)<\/h2>\n\n\n\n
<\/strong>Wollstonecraft je tvrdila da \u017eene zaslu\u017euju ista osnovna prava kao mu\u0161karci i da bi trebale imati obrazovanje uskla\u0111eno s njihovom dru\u0161tvenom ulogom.<\/p>\n\n\n\nAyn Rand (1905. \u2013 1982.)<\/h2>\n\n\n\n
<\/strong>Rand je bila zagovornica objektivizma, stavljaju\u0107i naglasak na individualizam, za\u0161titu prava pojedinca i ograni\u010denu ulogu vlade.<\/p>\n\n\n\nSimone de Beauvoir (1908. \u2013 1986.)<\/h2>\n\n\n\n
<\/strong>De Beauvoir je u svojim djelima spajala egzistencijalisti\u010dke teme s povijesnim materijalizmom Karla Marxa i idealizmom Immanuela Kanta, istra\u017euju\u0107i uvjete \u017eivota \u017eena i njihovu potla\u010denost u dru\u0161tvu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"