{"id":21067913,"date":"2023-12-26T11:18:17","date_gmt":"2023-12-26T10:18:17","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21067913"},"modified":"2023-12-26T11:19:12","modified_gmt":"2023-12-26T10:19:12","slug":"10-najvecih-znanstvenih-prica-2023-godine-po-izboru-znanstvenika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/10-najvecih-znanstvenih-prica-2023-godine-po-izboru-znanstvenika\/","title":{"rendered":"10 najve\u0107ih znanstvenih pri\u010da 2023. godine \u2013 po izboru znanstvenika"},"content":{"rendered":"\n

Od uvida u na\u0161e ljudsko podrijetlo i otkri\u0107a na Mjesecu do procvata umjetne inteligencije i zastra\u0161uju\u0107ih novih razvoja klime, pro\u0161la je godina bila puna znanstvene drame.<\/p>\n\n\n\n

1. Indijski lunarni modul je stigao na tamnu stranu Mjeseca<\/h2>\n\n\n\n

Dok su zapadni milijarderi slali rakete u svemir koje su \u010desto propadale, indijski znanstvenici su ostvarili povijesni uspjeh s misijom Chandrayaan-3, koja je bila prva u dosezanju ju\u017enog pola Mjeseca, podru\u010dja bogatog potencijalnim rezervoarima smrznute vode. Lansirana u srpnju 2023. za 75 milijuna dolara, ova misija je pokazala da je Indija zna\u010dajan igra\u010d u svemirskim istra\u017eivanjima s tro\u0161kovima znatno ni\u017eim od drugih zemalja. Unato\u010d tome \u0161to se Chandrayaan-3 nije probudio nakon lunarne no\u0107i, misija je uspjela detektirati sumpor i dokazati da je lunarno tlo dobar izolator, \u0161to ukazuje na mogu\u0107nost nove ere pristupa\u010dnijih svemirskih istra\u017eivanja. U istom mjesecu, Kina je tako\u0111er postigla napredak lansiranjem prve svjetske metanske rakete, sugeriraju\u0107i ekolo\u0161ki prihvatljiviji pristup svemirskim putovanjima. Haley Gomez<\/p>\n\n\n\n

Haley Gomez je profesorica astrofizike na Sveu\u010dili\u0161tu u Cardiffu.<\/p>\n\n\n\n

2. AI kona\u010dno postaje prava umjetna inteligencija<\/h2>\n\n\n\n

Godina 2023. ozna\u010dava prekretnicu u tehnologiji, s AI-om koji postaje mainstream<\/a>, posebno zahvaljuju\u0107i ChatGPT-u i sli\u010dnim velikim jezi\u010dnim modelima. Ovi AI sistemi, koji su postali viralni u 2023. nakon objave krajem 2022., impresionirali su korisnike svojom naprednom te\u010dno\u0161\u0107u i \u0161irokim znanjem. Usprkos po\u010detnoj podcjenjivosti tehnolo\u0161ke industrije, ChatGPT je postao lider na tr\u017ei\u0161tu generativne AI tehnologije. Njegov uspjeh le\u017ei u pristupa\u010dnosti i sofisticiranosti, pru\u017eaju\u0107i korisnicima osje\u0107aj interakcije s naprednom AI tehnologijom koja se doima kao da je iza\u0161la iz znanstveno-fantasti\u010dnog filma. Ovaj trend ne ozna\u010dava samo trenutnu popularnost AI-a, ve\u0107 predstavlja po\u010detak zna\u010dajnog napretka u ovoj tehnologiji. Michael Wooldridge<\/p>\n\n\n\n

Michael Wooldridge je profesor informatike na Sveu\u010dili\u0161tu Oxford.<\/p>\n\n\n

\n
\"Umjetna
Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

3. Djevoj\u010dice rje\u0161avaju kompleksne matemati\u010dke probleme<\/h2>\n\n\n\n

U o\u017eujku su dvije tinejd\u017eerice iz New Orleansa, Calcea Johnson i Ne’Kiya Jackson, na regionalnom sastanku Ameri\u010dkog matemati\u010dkog dru\u0161tva predstavile novi dokaz za Pitagorin teorem koriste\u0107i trigonometriju. Njihov doprinos je zna\u010dajan jer je 1940. godine bilo tvrdnji da Pitagorin teorem ne mo\u017ee biti dokazan trigonometrijskim metodama. Johnson i Jackson su osporile tu pretpostavku kroz svoj “vafl kornet” dokaz, koriste\u0107i pravilo sinusa i beskona\u010dni geometrijski niz, iako njihov pristup ima ograni\u010denja pri odre\u0111enim kutovima. Njihov rad ne samo da pokazuje kreativnost i matemati\u010dku vje\u0161tinu, ve\u0107 i opovrgava predrasude o matemati\u010dkim sposobnostima djevojaka, koje su prethodno dovodile u pitanje komentari kao \u0161to su oni od Katharine Birbalsingh. Nira Chamberlain<\/p>\n\n\n\n

Nira Chamberlain OBE je predsjednica Matemati\u010dkog udru\u017eenja i gostuju\u0107a profesorica na Sveu\u010dili\u0161tu Loughborough.<\/p>\n\n\n\n

4. Uvidi o na\u0161em ranijem iseljavanju iz Afrike<\/h2>\n\n\n\n

Homo sapiens, ljudska vrsta, porijeklom je iz Afrike, gdje se ve\u0107ina na\u0161e evolucije dogodila tijekom zadnjih pola milijuna godina. Naseljavanje ostatka svijeta zapo\u010delo je kada je mali broj ljudi napustio Afriku u posljednjih 100.000 godina. Tradicionalno, na\u0161e razumijevanje ljudskog migracijskog puta temeljilo se na fosilima. Me\u0111utim, nedavna studija Sarah Tishkoff sa Sveu\u010dili\u0161ta Pennsylvania, koja se usmjerila na analizu DNK, otkrila je tragove DNK neandertalaca u modernim Afrikancima. Ovo sugerira da je Homo sapiens napustio Afriku nekoliko puta, po\u010dev\u0161i prije 250.000 godina, \u0161to je ranije nego \u0161to se prethodno mislilo. Ovo otkri\u0107e, koje proizlazi iz prou\u010davanja genoma afri\u010dkih ljudi – pristupa koji je ranije \u010desto bio zanemaren – omogu\u0107uje dublje razumijevanje na\u0161e kolektivne povijesti. Adam Rutherford<\/p>\n\n\n\n

Adam Rutherford je pisac, televizijski voditelj i predava\u010d genetike na Sveu\u010dili\u0161tu u Londonu.<\/p>\n\n\n\n

5. Najtoplija godina ikad zabilje\u017eena<\/h2>\n\n\n\n

Godina 2023. \u0107e biti zabilje\u017eena kao najtoplija godina u povijesti, prema\u0161uju\u0107i rekord iz 2016. godine. U\u010dinci globalnog zagrijavanja su sve vidljiviji, s katastrofalnim doga\u0111ajima poput poplava u Libiji koje su odnijele preko 10.000 \u017eivota, \u0161umskih po\u017eara u Gr\u010dkoj i Kanadi, te razornih tropskih ciklona u isto\u010dnoj Africi. Su\u0161e i ekstremne vru\u0107ine \u010dine neka podru\u010dja nepristupa\u010dnima za \u017eivot. Me\u0111utim, postoji napredak u rje\u0161avanju ovih problema, kao \u0161to je proizvodnja ve\u0107e koli\u010dine zelene energije u Ujedinjenom Kraljevstvu i upotreba AI tehnologije za naprednije klimatske prognoze. NASA-in satelit Swot tako\u0111er poma\u017ee u pra\u0107enju vodnih resursa na Zemlji, \u0161to bi moglo pomo\u0107i u prevenciji budu\u0107ih katastrofa. Kao \u0161to je naglasio King Charles na Cop28, va\u017eno je da postanemo svjesni i reagiramo na ove klimatske promjene prije nego \u0161to bude prekasno. Hannah Cloke<\/p>\n\n\n\n

Hannah Cloke OBE je profesorica hidrologije na Sveu\u010dili\u0161tu Reading.<\/p>\n\n\n

\n
\"Najtoplija
Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

6. Nova Crispr terapija za bolest srpastih stanica i beta-talasemiju<\/h2>\n\n\n\n

Ujedinjeno Kraljevstvo je uveo novu biotehnolo\u0161ku terapiju, Casgevy, koja koristi Crispr-Cas9 tehnologiju za ure\u0111ivanje genoma, za lije\u010denje bolesti srpastih stanica i beta-talasemije. Ove bolesti \u010de\u0161\u0107e poga\u0111aju ljude afri\u010dkog, mediteranskog, bliskoisto\u010dnog i ju\u017enoazijskog podrijetla. Terapija je pokazala obe\u0107avaju\u0107e rezultate u ubla\u017eavanju simptoma bolesti srpastih stanica i smanjenju potrebe za transfuzijama krvi u slu\u010daju talasemije. Me\u0111utim, postoje potencijalni rizici, uklju\u010duju\u0107i mogu\u0107nost nenamjernih genetskih promjena i visoke tro\u0161kove lije\u010denja. Ovo odobrenje predstavlja korak prema pravednijoj zdravstvenoj skrbi, unato\u010d potrebi za daljnjim istra\u017eivanjima i razmatranjem dugoro\u010dnih u\u010dinaka i sigurnosti terapije. Ann Phoenix<\/p>\n\n\n\n

Ann Phoenix je profesorica psihosocijalnih studija na Institutu za obrazovanje UCL.<\/p>\n\n\n\n

7. Kola\u010di i Wegovy<\/h2>\n\n\n\n

Suo\u010deni s problemom prehrane, svijet bilje\u017ei 650 milijuna pretilih odraslih osoba i 735 milijuna ljudi koji pate od gladi. Pretilost, koja postaje smrtonosnija od pothranjenosti, potaknula je razvoj lijekova kao \u0161to su agonisti GLP-1 receptora, uklju\u010duju\u0107i Wegovy<\/a>, koji smanjuju glukozu u krvi i pove\u0107avaju osje\u0107aj sitosti. U klini\u010dkim studijama, Wegovy je pokazao obe\u0107avaju\u0107e rezultate u smanjenju tjelesne te\u017eine i rizika od sr\u010danih bolesti. Me\u0111utim, terapija nosi rizike poput mu\u010dnine, glavobolja i potencijalnog razvoja raka \u0161titnja\u010de. Unato\u010d napretku u lije\u010denju pretilosti, globalni problem gladi ostaje nerije\u0161en. Ijeoma F Uchegbu<\/p>\n\n\n\n

Ijeoma F Uchegbu je profesor farmaceutske nanoznanosti na University College London.<\/p>\n\n\n

\n
\"Wegovy\"
Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

8. Tvrdnja o supravodi\u010du nailazi na otpor<\/h2>\n\n\n\n

Znanstvenici desetlje\u0107ima tra\u017ee supravodi\u010d sobne temperature, koji bi omogu\u0107io prijenos elektri\u010dne struje bez otpora. U srpnju, ju\u017enokorejski tim predvo\u0111en Sukbae Leejem i Ji-Hoon Kimom tvrdio je da su stvorili takav supravodi\u010d, LK-99, koji radi na sobnoj temperaturi i normalnom tlaku. Ovo bi moglo dovesti do zna\u010dajnih tehnolo\u0161kih napredaka poput efikasnijih kablova za napajanje i manjih MRI skenera.<\/p>\n\n\n\n

Objavili su svoje rezultate na arXivu, izazivaju\u0107i veliko uzbu\u0111enje i skepticizam u znanstvenoj zajednici. Me\u0111utim, do kraja kolovoza, drugi laboratoriji nisu uspjeli ponoviti njihove rezultate, dovode\u0107i u pitanje vjerodostojnost tvrdnji.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj slu\u010daj pokazuje va\u017enost opreza i detaljne karakterizacije materijala prije dono\u0161enja zaklju\u010daka. Iako LK-99 mo\u017eda nije supravodi\u010d sobne temperature, njegovo istra\u017eivanje otvara put za daljnje inovacije i potragu za pravim supravodi\u010dem sobne temperature. Saiful Islam<\/p>\n\n\n\n

Saiful Islam je profesor znanosti o materijalima na Sveu\u010dili\u0161tu Oxford.<\/p>\n\n\n\n

9. Smanjenje broja ptica povezano s herbicidima i pesticidima<\/h2>\n\n\n\n

Godina 2023. obilje\u017eila je negativne rekorde u ekologiji, s nagla\u0161enim globalnim zagrijavanjem i ubrzanim gubitkom divljih \u017eivotinja. Kriza bioraznolikosti, unato\u010d svojoj hitnosti, prima znatno manje medijske pa\u017enje u usporedbi s klimatskom krizom. Jedno od klju\u010dnih istra\u017eivanja ove godine usmjereno je na pad broja ptica u Europi, gdje je u posljednjih 40 godina zabilje\u017een pad od 550 milijuna ptica. Glavni uzrok ovog smanjenja, prema studiji koju vodi Stanislas Rigal, jest intenziviranje poljoprivrede, posebno pove\u0107ana upotreba pesticida i umjetnih gnojiva koji \u0161tete zdravlju ptica. Ovakva istra\u017eivanja su klju\u010dna za oblikovanje politi\u010dkih odluka i prioriteta, s nadom da \u0107e 2024. donijeti pozitivne promjene u o\u010duvanju bioraznolikosti. Joanna Bagniewska<\/p>\n\n\n\n

Joanna Bagniewska je znanstveni komunikator i vi\u0161i predava\u010d znanosti o okoli\u0161u na Sveu\u010dili\u0161tu Brunel.<\/p>\n\n\n\n

10. Nada za modele embrija temeljenim na mati\u010dnim stanicama<\/h2>\n\n\n\n

U lipnju su objavljeni radovi koji opisuju razvoj modela koji iz pluripotentnih mati\u010dnih stanica stvaraju strukture sli\u010dne ranim ljudskim embrijima. Ovo otkri\u0107e privuklo je zna\u010dajnu medijsku pa\u017enju zbog potencijala modela embrija baziranih na mati\u010dnim stanicama kao alternativu istra\u017eivanjima na stvarnim ljudskim embrijima. Ti modeli mogu pru\u017eiti uvide u ljudski razvoj i pomo\u0107i u rje\u0161avanju problema povezanih s uro\u0111enim bolestima, poba\u010dajem i neuspjesima u potpomognutoj oplodnji.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, trenutno su ovi modeli daleko od ekvivalenta pravim ljudskim embrijima, a njihova implantacija u maternicu smatra se neprimjerenom. Ve\u0107ina kultiviranih agregata ne uspijeva stvoriti strukture sli\u010dne embrijima, ukazuju\u0107i na potrebu za daljnjim pobolj\u0161anjem i istra\u017eivanjem kako bi modeli postali u\u010dinkovitiji i primjenjiviji u znanstvenim istra\u017eivanjima. Robin Lovell-Badge <\/p>\n\n\n\n

Robin Lovell-Badge je vi\u0161i voditelj grupe i voditelj Laboratorija za biologiju mati\u010dnih stanica i razvojnu genetiku na Institutu Francis Crick.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od uvida u na\u0161e ljudsko podrijetlo i otkri\u0107a na Mjesecu do procvata umjetne inteligencije i zastra\u0161uju\u0107ih novih razvoja klime, pro\u0161la je godina bila puna znanstvene drame. 1. Indijski lunarni modul je stigao na tamnu stranu Mjeseca Dok su zapadni milijarderi slali rakete u svemir koje su \u010desto propadale, indijski znanstvenici su ostvarili povijesni uspjeh s […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067914,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[21258,23381,17420],"class_list":["post-21067913","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-otkrica","tag-price","tag-znanost-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067913","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21067913"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067913\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067918,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067913\/revisions\/21067918"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067914"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21067913"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21067913"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21067913"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}