{"id":21067922,"date":"2023-12-28T09:49:08","date_gmt":"2023-12-28T08:49:08","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21067922"},"modified":"2023-12-28T09:49:54","modified_gmt":"2023-12-28T08:49:54","slug":"fizicari-osmislili-eksperiment-za-pretvaranje-svjetlosti-u-materiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/fizicari-osmislili-eksperiment-za-pretvaranje-svjetlosti-u-materiju\/","title":{"rendered":"Fizi\u010dari osmislili eksperiment za pretvaranje svjetlosti u materiju"},"content":{"rendered":"\n<p>Tim fizi\u010dara sa Sveu\u010dili\u0161ta Osaka i UC San Diego ostvario je zna\u010dajan napredak u primjeni Einsteinove poznate jednad\u017ebe E = mc^2, koja povezuje energiju (E) i masu (m) s brzinom svjetlosti (c). Njihova istra\u017eivanja koriste lasersku tehnologiju za induciranje sudara fotona, \u0161to bi teorijski moglo dovesti do stvaranja materije, posebno parova elektrona i pozitrona. Pozitroni su fascinantni jer predstavljaju anti\u010destice elektrona, a u ovom kontekstu, mogli bi se ubrzati kori\u0161tenjem elektri\u010dnog polja lasera za proizvodnju snopa pozitrona. <\/p>\n\n\n\n<p>Ovo otkri\u0107e ima dalekose\u017ene implikacije. Ne samo da pru\u017ea uvid u fundamentalne odnose izme\u0111u energije i mase, \u0161to je klju\u010dno za razumijevanje temeljnih na\u010dela fizike, ve\u0107 otvara i vrata za inovativne eksperimentalne pristupe u kvantnoj fizici. Mogu\u0107nost <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/cinjenice-o-svjetlosti\/\" data-type=\"link\" data-id=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/cinjenice-o-svjetlosti\/\">stvaranja materije iz svjetlosti<\/a> predstavlja revolucionaran koncept koji bi mogao imati razli\u010dite primjene, od temeljnih istra\u017eivanja u fizici \u010destica do potencijalnih tehnolo\u0161kih inovacija. <a href=\"https:\/\/journals.aps.org\/prl\/abstract\/10.1103\/PhysRevLett.131.065102\" data-type=\"link\" data-id=\"https:\/\/journals.aps.org\/prl\/abstract\/10.1103\/PhysRevLett.131.065102\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Objava njihovih rezultata<\/a> u \u010dasopisu Physical Review Letters dodatno nagla\u0161ava va\u017enost i ugled ovog istra\u017eivanja. <\/p>\n\n\n\n<p>Ova studija ne samo da doprinosi teoretskom razumijevanju, ve\u0107 tako\u0111er nagla\u0161ava prakti\u010dne aspekte Einsteinove jednad\u017ebe, demonstriraju\u0107i mogu\u0107nosti koje se otvaraju kada se teoretska fizika primjenjuje u stvarnom, eksperimentalnom okru\u017eenju. Uz to, istra\u017eivanje poti\u010de razvoj i unapre\u0111enje laserske tehnologije, \u0161to je klju\u010dno za napredak u mnogim znanstvenim i industrijskim podru\u010djima. Istra\u017eiva\u010dki timovi koji rade na ovakvim projektima ne samo da doprinose znanstvenoj zajednici, ve\u0107 i postavljaju temelje za budu\u0107e inovacije koje bi mogle transformirati kako razumijemo svemir, tako i na\u010din na koji koristimo tehnologiju u na\u0161im svakodnevnim \u017eivotima.<\/p>\n\n\n\n<p>Alexey Arefiev, fizi\u010dar s UC San Diego i suautor istaknutog istra\u017eivanja, izrazio je svoj optimizam vezan za prakti\u010dnu primjenu njihovog prijedloga u stvarnom svijetu. U izjavi za Sveu\u010dili\u0161te u Osaki, Arefiev je naglasio da je njihov koncept eksperimentalno izvediv, koriste\u0107i se trenutno dostupnim intenzitetima lasera. Kori\u0161tenjem simulacija, tim je testirao razne eksperimentalne postavke i identificirao jednu posebno obe\u0107avaju\u0107u, koja koristi foton-fotonski kolajder. Taj kolajder primjenjuje Breit-Wheelerov proces, uni\u0161tavaju\u0107i gama-zrake za stvaranje parova elektron-pozitron.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo istra\u017eivanje ima zna\u010dajan doprinos ne samo u podru\u010dju fizike \u010destica, ve\u0107 i u astrofizici. Zanimljivo je kako se povezuje s drugim istra\u017eivanjima, poput onog iz 2021. godine, koje sugerira da bi jezgre neutronskih zvijezda, ekstremno guste strukture nastale u kasnim fazama \u017eivota zvijezda, mogle biti mjesta sli\u010dnih fenomena. U tim uvjetima, gdje se zvijezde ra\u0111aju i umiru, mogla bi se odvijati pretvorba \u010destica tamne tvari u fotone, pru\u017eaju\u0107i uvid u neke od najdubljih misterija svemira.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo istra\u017eivanje otvara vrata za nove pristupe u razumijevanju i istra\u017eivanju svemira, pru\u017eaju\u0107i priliku da se slo\u017eeni kosmi\u010dki procesi istra\u017ee i u laboratorijskim uvjetima. Ovakav napredak u eksperimentalnoj fizici i astrofizici ne samo da pove\u0107ava na\u0161e razumijevanje svemira, ve\u0107 i pokazuje kako teoretski koncepti mogu biti primijenjeni u prakti\u010dnim, stvarnim eksperimentima.<\/p>\n\n\n\n<p>Pulsari, koji su u biti brzo rotiraju\u0107e neutronske zvijezde, predstavljaju jedno od najintrigantnijih podru\u010dja u astrofizici. Svojim iznimnim svojstvima, kao \u0161to su sposobnost rotiranja tisu\u0107e puta u sekundi i emisija gama zraka, te posjedovanjem nekih od najja\u010dih magnetskih polja u svemiru, pulsari su prema NASA-i idealni kandidati za prou\u010davanje fenomena kao \u0161to je <a href=\"https:\/\/www.nasa.gov\/universe\/pulsar-in-a-box-reveals-surprising-picture-of-a-neutron-stars-surroundings\/\" data-type=\"link\" data-id=\"https:\/\/www.nasa.gov\/universe\/pulsar-in-a-box-reveals-surprising-picture-of-a-neutron-stars-surroundings\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">generiranje materije iz svjetlosti<\/a>. Visokoenergetsko okru\u017eenje pulsara pru\u017ea jedinstvenu priliku za istra\u017eivanje ekstremnih uvjeta koji vladaju u svemiru.<\/p>\n\n\n\n<p>Pulsari su tako\u0111er izuzetno vrijedni u kontekstu mjerenja gravitacijskih valova. Nedavna istra\u017eivanja koja su se bavila pulsarskim vremenskim nizovima dala su naslutiti prvi uvid u pozadinu gravitacijskih valova, \u0161to predstavlja kontinuirani \u0161um gravitacijskih valova koji suptilno mijenjaju prostor-vrijeme. Ovakva otkri\u0107a doprinose na\u0161em dubljem razumijevanju svemira i njegovih temeljnih zakona.<\/p>\n\n\n\n<p>Unato\u010d izazovima u izravnom promatranju unutra\u0161njosti pulsara, fizi\u010dari mogu stvoriti simulacije u laboratorijskim uvjetima kako bi bolje razumjeli ove zagonetne objekte. Vja\u010deslav Lukin, programski direktor Nacionalne zaklade za znanost, istaknuo je va\u017enost istra\u017eivanja pulsara u laboratorijskom okru\u017eenju za otkrivanje tajni svemira. Napredak u razvoju sna\u017enih laserskih postrojenja dodatno poja\u010dava potencijal budu\u0107ih istra\u017eivanja u ovoj oblasti.<\/p>\n\n\n\n<p>Eksperimenti s pulsarima i sli\u010dnim astrofizi\u010dkim fenomenima omogu\u0107uju nam da bolje shvatimo slo\u017eenu prirodu svemira i njegov sastav. Provode\u0107i takve eksperimente, znanstvenici mogu pribli\u017eiti neke od najudaljenijih i najmisterioznijih aspekata svemira na\u0161em razumijevanju, otvaraju\u0107i nove horizonte u na\u0161em traganju za znanjem o svemiru. Ovo istra\u017eiva\u010dko podru\u010dje stoga predstavlja klju\u010dni sljede\u0107i korak u razvoju astrofizike i fundamentalne fizike.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tim fizi\u010dara sa Sveu\u010dili\u0161ta Osaka i UC San Diego ostvario je zna\u010dajan napredak u primjeni Einsteinove poznate jednad\u017ebe E = mc^2, koja povezuje energiju (E) i masu (m) s brzinom svjetlosti (c). Njihova istra\u017eivanja koriste lasersku tehnologiju za induciranje sudara fotona, \u0161to bi teorijski moglo dovesti do stvaranja materije, posebno parova elektrona i pozitrona. Pozitroni [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067923,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16358],"tags":[16461,17371,16470,17055],"class_list":["post-21067922","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astrofizika","tag-einstein","tag-materija","tag-nasa","tag-svjetlost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067922","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21067922"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067922\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067924,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067922\/revisions\/21067924"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067923"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21067922"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21067922"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21067922"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}