{"id":21067925,"date":"2023-12-29T11:58:29","date_gmt":"2023-12-29T10:58:29","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21067925"},"modified":"2023-12-30T11:11:25","modified_gmt":"2023-12-30T10:11:25","slug":"drevna-crna-rupa-dovodi-u-pitanje-nase-razumijevanje-ranog-svemira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/drevna-crna-rupa-dovodi-u-pitanje-nase-razumijevanje-ranog-svemira\/","title":{"rendered":"Drevna crna rupa dovodi u pitanje na\u0161e razumijevanje ranog svemira"},"content":{"rendered":"\n

U samom srcu gotovo svake galaksije u kozmosu le\u017ei golemo \u010dudovi\u0161te: crna rupa, \u010dija je masa milijunima, pa \u010dak i milijardama puta ve\u0107a od mase na\u0161eg Sunca. Tajanstveno porijeklo<\/a> i vrijeme nastanka ovih ogromnih objekata jo\u0161 uvijek su nerije\u0161ene zagonetke u svijetu astrofizike.<\/p>\n\n\n\n

Nedavni \u010dlanak objavljen u \u010dasopisu Nature Astronomy<\/a> donio je izvje\u0161taje o fascinantnom otkri\u0107u drevne supermasivne crne rupe, koja je postojala vrlo rano u povijesti svemira. Iako su neki entuzijasti brzo zaklju\u010dili da ova otkri\u0107a opovrgavaju teoriju Velikog praska, takav stav je preuranjen i ne temelji se na \u010dvrstim dokazima. Me\u0111utim, neosporno je da postojanje supermasivnih crnih rupa iz daleke pro\u0161losti svemira poti\u010de astronome na preispitivanje i reviziju nekih postoje\u0107ih teorija i pretpostavki u astrofizici.<\/p>\n\n\n\n

Supermasivne crne rupe<\/h2>\n\n\n\n

Supermasivne crne rupe predstavljaju jednu od najve\u0107ih zagonetki u svemirskim istra\u017eivanjima. Dok obi\u010dne crne rupe, poznate kao crne rupe zvjezdane mase, nastaju kada masivna zvijezda potro\u0161i svoje gorivo i kolabira pod utjecajem vlastite gravitacije, supermasivne crne rupe<\/a> su znatno ve\u0107e i mnogo kompleksnije po svojoj prirodi.<\/p>\n\n\n\n

Crne rupe zvjezdane mase obi\u010dno imaju masu izme\u0111u 5 i 100 puta ve\u0107u od mase Sunca. Za razliku od njih, supermasivne crne rupe, koje se nalaze u sredi\u0161tima galaksija, dose\u017eu mnogo ve\u0107e mase. Primjerice, crna rupa u sredi\u0161tu na\u0161e galaksije, Mlije\u010dnog puta, poznata kao Sagittarius A*<\/a> (Sgr A*), ima masu oko 4,3 milijuna puta ve\u0107u od mase Sunca. No, \u010dak i ta masa blijedi u usporedbi s najmasivnijom poznatom crnom rupom, TON 618, smje\u0161tenom u sredi\u0161tu kvazara, \u010dija se masa procjenjuje na nevjerojatnih 66 milijardi solarnih masa.<\/p>\n\n\n\n

Pitanje kako su nastale ove kolosalne supermasivne crne rupe ostaje otvoreno i predmet je intenzivnog znanstvenog istra\u017eivanja. Jedna od teorija sugerira da su se supermasivne crne rupe formirale spajanjem manjih crnih rupa zvjezdane mase. Me\u0111utim, te\u0161ko je objasniti kako je u relativno kratkom vremenskom periodu od 13,8 milijardi godina, koliko traje postojanje svemira, do\u0161lo do dovoljnog broja spajanja da bi se formirale supermasivne crne rupe koje danas promatramo. Posebno je izazovno razumjeti formiranje takvih divovskih crnih rupa u ranoj fazi svemira, \u0161to dodatno produbljuje misterij njihova postanka.<\/p>\n\n\n

\n
\"Mlije\u010dna
Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

JWST vaga<\/h2>\n\n\n\n

Svemirski teleskop James Webb<\/a> (JWST) otvorio je nova vrata u razumijevanju svemira, omogu\u0107avaju\u0107i astronomima da promatraju drevne galaksije koje su postojale samo nekoliko stotina milijuna godina nakon Velikog praska. U jednom istaknutom istra\u017eivanju, znanstvenici su kombinirali promatranja JWST-a s podacima prikupljenim od Chandra X-ray Observatorija kako bi identificirali udaljenu galaksiju koja je sadr\u017eavala supermasivnu crnu rupu. Crne rupe emitiraju karakteristi\u010dne X-zrake dok apsorbiraju materiju iz svoje okoline, \u0161to se doga\u0111a zbog zagrijavanja te materije dok pada prema unutra\u0161njosti crne rupe.<\/p>\n\n\n\n

Astronomi su bili iznena\u0111eni kada su otkrili da masa supermasivne crne rupe u sredi\u0161tu te drevne galaksije otprilike odgovara ukupnoj masi zvijezda u toj galaksiji. Ovo je zna\u010dajno druga\u010dije u odnosu na situaciju s Mlije\u010dnim putem<\/a>, gdje supermasivna crna rupa<\/a> Sagittarius A* \u010dini samo oko 0,1 posto mase cijele galaksije.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj nalaz upu\u0107uje na to da takve drevne supermasivne crne rupe nisu mogle nastati procesom spajanja crnih rupa zvjezdane mase, \u0161to je dosad bila jedna od vode\u0107ih teorija. Umjesto toga, postojanje tako masivne crne rupe u tako ranoj fazi svemira implicira postojanje nekog drugog, dosad nepoznatog mehanizma njihovog nastanka. Tajna kako su se takve divovske crne rupe formirale relativno brzo nakon nastanka svemira predstavlja zna\u010dajan izazov i potencijalno novi pravac u astrofizi\u010dkim istra\u017eivanjima.<\/p>\n\n\n\n

Plinovite crne rupe<\/h2>\n\n\n\n

Sofisticirane simulacije pokazale su da bi u ranoj povijesti svemira mogu\u0107e bilo da se ogromni oblaci plina direktno uru\u0161e u izuzetno masivne crne rupe, \u010dija bi masa bila oko 100,000 puta ve\u0107a od mase Sunca. Postoji teorija da su se ove vrlo masivne crne rupe s vremenom transformirale u supermasivne crne rupe putem kombinacije procesa spajanja i akrecije, odnosno upijanja plina iz svoje okoline.<\/p>\n\n\n\n

Primjer drevne galaksije koja ve\u0107 sadr\u017ei supermasivnu crnu rupu, otkriven uz pomo\u0107 JWST-a, ukazuje na mogu\u0107nost postojanja i drugih sli\u010dnih primjera. S obzirom na to da je JWST zapo\u010deo s radom tek ljeti 2022. godine, o\u010dekuje se da \u0107e se otkriti jo\u0161 mnogo takvih galaksija. Ovi podaci, poput onih objavljenih u nedavnom \u010dlanku, od klju\u010dne su va\u017enosti jer \u0107e znanstvenicima pru\u017eiti bolje razumijevanje doga\u0111aja koji su oblikovali rane faze svemira.<\/p>\n\n\n\n

Ovo novo saznanje o mogu\u0107nosti izravnog uru\u0161avanja plinskih oblaka u masivne crne rupe moglo bi zna\u010dajno pridonijeti na\u0161em razumijevanju procesa formiranja supermasivnih crnih rupa, kao i op\u0107enito evoluciji ranih galaksija u svemiru.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U samom srcu gotovo svake galaksije u kozmosu le\u017ei golemo \u010dudovi\u0161te: crna rupa, \u010dija je masa milijunima, pa \u010dak i milijardama puta ve\u0107a od mase na\u0161eg Sunca. Tajanstveno porijeklo i vrijeme nastanka ovih ogromnih objekata jo\u0161 uvijek su nerije\u0161ene zagonetke u svijetu astrofizike. Nedavni \u010dlanak objavljen u \u010dasopisu Nature Astronomy donio je izvje\u0161taje o fascinantnom […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067926,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357],"tags":[16483,18006],"class_list":["post-21067925","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija","tag-crna-rupa","tag-svemir-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067925","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21067925"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067925\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067933,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067925\/revisions\/21067933"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067926"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21067925"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21067925"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21067925"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}