{"id":21067929,"date":"2023-12-30T10:43:55","date_gmt":"2023-12-30T09:43:55","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21067929"},"modified":"2023-12-30T11:13:53","modified_gmt":"2023-12-30T10:13:53","slug":"ai-detektirao-neobican-signal-skriven-u-slavnom-rafaelovu-remek-djelu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ai-detektirao-neobican-signal-skriven-u-slavnom-rafaelovu-remek-djelu\/","title":{"rendered":"AI detektirao neobi\u010dan signal skriven u slavnom Rafaelovu remek-djelu"},"content":{"rendered":"\n

Primjena umjetne inteligencije<\/a> (AI) u analizi umjetni\u010dkih djela otvara nove, revolucionarne mogu\u0107nosti u razumijevanju povijesti umjetnosti i autenti\u010dnosti djela. Nedavni primjer toga je analiza slike “Madonna della Rosa” (Madona od Ru\u017ee), tradicionalno pripisane Rafaelu, jednom od najve\u0107ih majstora talijanske renesanse.<\/p>\n\n\n\n

U ovom slu\u010daju, neuronska mre\u017ea AI-a identificirala je neobi\u010dne detalje na slici<\/a>, posebno u vezi s likom svetog Josipa, smje\u0161tenog u gornjem lijevom kutu. Rezultati analize sugeriraju da ovo lice zapravo nije naslikao Rafael.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici su dugo raspravljali o autenti\u010dnosti ovog djela, a sada je umjetna inteligencija pru\u017eila nove uvide koji podr\u017eavaju teoriju da je barem dio slike rad drugog umjetnika. Algoritam AI-a<\/a>, razvijen od strane istra\u017eiva\u010da iz Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, usmjeren je na analizu stilskih karakteristika Rafaelovih autenti\u010dnih radova.<\/p>\n\n\n\n

Matemati\u010dar i informati\u010dar Hassan Ugail sa Sveu\u010dili\u0161ta u Bradfordu u Velikoj Britaniji objasnio je da je algoritam kori\u0161ten za duboku analizu slika potvr\u0111enih kao Rafaelova djela. Kroz ovu analizu, ra\u010dunalo je uvje\u017ebano da prepozna Rafaelov stil – od poteza kistom, palete boja, sjen\u010danja, do svakog aspekta njegovog rada. Ugail nagla\u0161ava da ra\u010dunalo mo\u017ee vidjeti mnogo dublje od ljudskog oka, \u010dak do mikroskopske razine.<\/p>\n\n\n\n

Ova nova metoda mo\u017ee pru\u017eiti zna\u010dajne uvide ne samo u autenti\u010dnost umjetni\u010dkih djela, ve\u0107 i u razumijevanje umjetni\u010dkih tehnika i povijesti umjetnosti. Otkri\u0107a poput ovog mogu potaknuti daljnje istra\u017eivanje i rasprave me\u0111u povjesni\u010darima umjetnosti, konzervatorima i stru\u010dnjacima za umjetnu inteligenciju.<\/p>\n\n\n\n

Proces strojnog u\u010denja<\/a>, koji se \u010desto oslanja na veliki broj primjera za obuku, suo\u010dava se s izazovom kada je rije\u010d o analizi umjetni\u010dkih djela jednog umjetnika, kao \u0161to je to slu\u010daj s Rafaelom<\/a>. Zbog ograni\u010denog broja dostupnih djela, istra\u017eiva\u010dki tim morao je pristupiti ovom problemu na inovativan na\u010din.<\/p>\n\n\n\n

Za potrebe ovog istra\u017eivanja, tim je prilagodio ve\u0107 postoje\u0107u arhitekturu umjetne inteligencije, ResNet50, koju je razvio Microsoft. ResNet50 je vrsta konvolucijske neuronske mre\u017ee koja se \u010desto koristi u dubokom u\u010denju za vizualno prepoznavanje. Uz to, koristili su i tradicionalnu tehniku strojnog u\u010denja poznatu kao Support Vector Machine (SVM). Ove metode zajedno su omogu\u0107ile analizu s visokom razinom preciznosti.<\/p>\n\n\n\n

Prethodna istra\u017eivanja pokazala su da ova metoda ima to\u010dnost od 98% u identificiranju Rafaelovih slika. Obi\u010dno se ova tehnika koristi za analizu cjelokupnih slika, ali u ovom slu\u010daju, istra\u017eiva\u010di su odlu\u010dili analizirati i pojedina\u010dne dijelove slike, posebno lica.<\/p>\n\n\n\n

Kada je slika “Madonna della Rosa” analizirana kao cjelina, rezultati nisu bili kona\u010dni. Hassan Ugail je objasnio da su, kada su testirali pojedina\u010dne dijelove slike, ostali dijelovi, uklju\u010duju\u0107i Madonu, Dijete i svetog Ivana, identificirani kao Rafaelovi, dok se lice svetog Josipa pokazalo kao vjerojatno ne-Rafaelovo. Ovo potvr\u0111uje prethodne sumnje i rasprave me\u0111u povjesni\u010darima umjetnosti o kvaliteti izrade lica svetog Josipa u odnosu na ostatak slike.<\/p>\n\n\n\n

Ova primjena AI-a u analizi umjetni\u010dkih djela otvara nove mogu\u0107nosti u razumijevanju i interpretaciji umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva, te pru\u017ea nove alate za razrje\u0161avanje dugo postoje\u0107ih pitanja o autenti\u010dnosti i autorstvu.<\/p>\n\n\n\n

Napredak u podru\u010dju umjetne inteligencije (AI) omogu\u0107io je nova otkri\u0107a u analizi klasi\u010dnih umjetni\u010dkih djela<\/a>, posebno u slu\u010daju Rafaelove slike “Madonna della Rosa”. Koriste\u0107i AI neuronske mre\u017ee, istra\u017eiva\u010di su identificirali neobi\u010dne detalje na slici, posebno u vezi s likom svetog Josipa, koji se nalazi u gornjem lijevom kutu djela. Analiza je sugerirala da to lice nije naslikao Rafael, unato\u010d tome \u0161to se dugo smatralo njegovim radom.<\/p>\n\n\n\n

Zbog ograni\u010denog broja Rafaelovih djela, tim je morao prilagoditi pristup strojnom u\u010denju, koriste\u0107i prethodno obu\u010denu arhitekturu ResNet50 koju je razvio Microsoft, zajedno s tehnikom strojnog u\u010denja poznatom kao Support Vector Machine (SVM). Ova kombinacija omogu\u0107ila je AI-u da identificira Rafaelov stil s visokom to\u010dno\u0161\u0107u, unato\u010d ograni\u010denom broju primjera za obuku. Metoda je pokazala to\u010dnost od 98% u identificiranju Rafaelovih slika, \u0161to je impresivno s obzirom na slo\u017eenost i suptilnost umjetni\u010dkog izraza.<\/p>\n\n\n\n

Posebno zanimljivo je da, dok su likovi Madone, Djeteta i svetog Ivana identificirani kao Rafaelovi, lice svetog Josipa se \u010dinilo kao da je najvjerojatnije djelo drugog umjetnika. Postoji spekulacija da bi Giulio Romano, jedan od Rafaelovih u\u010denika, mogao biti odgovoran za ovo lice, ali to nije potvr\u0111eno.<\/p>\n\n\n\n

Ovo istra\u017eivanje, objavljeno u \u010dasopisu Heritage Science<\/a>, predstavlja primjer kako moderna tehnologija, posebno AI, mo\u017ee otkriti tajne klasi\u010dnih slika, pru\u017eaju\u0107i nove uvide u povijest umjetnosti. Istra\u017eiva\u010dki tim nagla\u0161ava da AI slu\u017ei kao alat koji poma\u017ee, a ne zamjenjuje, umjetni\u010dke stru\u010dnjake. Kori\u0161tenje AI-a u utvr\u0111ivanju autenti\u010dnosti umjetni\u010dkih djela uklju\u010duje analizu raznih aspekata, uklju\u010duju\u0107i podrijetlo, pigmente, i stanje djela, \u010dime se dopunjuju tradicionalne metode istra\u017eivanja i konzervacije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Primjena umjetne inteligencije (AI) u analizi umjetni\u010dkih djela otvara nove, revolucionarne mogu\u0107nosti u razumijevanju povijesti umjetnosti i autenti\u010dnosti djela. Nedavni primjer toga je analiza slike “Madonna della Rosa” (Madona od Ru\u017ee), tradicionalno pripisane Rafaelu, jednom od najve\u0107ih majstora talijanske renesanse. U ovom slu\u010daju, neuronska mre\u017ea AI-a identificirala je neobi\u010dne detalje na slici, posebno u vezi […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067930,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16324],"tags":[20174,23545,17261,16874],"class_list":["post-21067929","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologija","tag-ai","tag-rafael","tag-umjetna-inteligencija","tag-umjetnost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067929","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21067929"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067929\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067932,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067929\/revisions\/21067932"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067930"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21067929"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21067929"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21067929"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}