{"id":21067980,"date":"2024-01-12T13:04:58","date_gmt":"2024-01-12T12:04:58","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21067980"},"modified":"2024-01-12T13:05:45","modified_gmt":"2024-01-12T12:05:45","slug":"evo-kako-najnovije-otkrice-kvantne-isprepletenosti-redefinira-fiziku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/evo-kako-najnovije-otkrice-kvantne-isprepletenosti-redefinira-fiziku\/","title":{"rendered":"Evo kako najnovije otkri\u0107e kvantne isprepletenosti redefinira fiziku!"},"content":{"rendered":"\n

Tim istra\u017eiva\u010da iz Laboratorija strukturirane svjetlosti na Sveu\u010dili\u0161tu Witwatersrand u Ju\u017enoafri\u010dkoj Republici<\/a>, pod vodstvom profesora Andrewa Forbesa i u suradnji s teoreti\u010darem struna Robertom de Mello Kochom, ostvario je zna\u010dajan napredak u kvantnoj isprepletenosti. Razvili su metodu za manipulaciju kvantno isprepletenim \u010desticama bez mijenjanja njihovih svojstava. <\/p>\n\n\n\n

Pedro Ornelas, student i glavni autor studije, opisao je postupak ispreplitanja fotona i prilagodbe njihove valne funkcije, \u0161to otkriva njihovu kolektivnu strukturu ili topologiju. Ovo istra\u017eivanje, koje istra\u017euje “sablasnu radnju na daljinu”, otvara nove mogu\u0107nosti za primjenu u kvantnoj komunikaciji i ra\u010dunalstvu, potencijalno mijenjaju\u0107i na\u0161 pristup kvantnoj fizici.<\/p>\n\n\n\n

Tim istra\u017eiva\u010da iz Laboratorija strukturirane svjetlosti na Sveu\u010dili\u0161tu Witwatersrand, predvo\u0111en profesorom Andrewom Forbesom, ostvario je revolucionarni napredak u istra\u017eivanju kvantne isprepletenosti<\/a>, usredoto\u010duju\u0107i se na topologiju koja igra klju\u010dnu ulogu u o\u010duvanju odre\u0111enih svojstava. Forbes primje\u0107uje sli\u010dnost izme\u0111u kvantno isprepletenih fotona i topolo\u0161ke ekvivalentnosti objekata poput \u0161alica i krafni, temeljene na njihovoj nepromjenjivoj rupi.<\/p>\n\n\n\n

Studija istra\u017euje topologiju Skyrmiona, koncepta koji je predstavio Tony Skyrme, pokazuju\u0107i kako topologija mo\u017ee ostati nepromijenjena unato\u010d manipulaciji, sli\u010dno teksturi tkanine. Ovo otkri\u0107e sugerira da topologija mo\u017ee biti nelokalna, podijeljena izme\u0111u prostorno odvojenih entiteta, kako isti\u010de Pedro Ornelas, student na master studiju i glavni autor studije. Dr. Isaac Nape, suistra\u017eiva\u010d, vidi topologiju kao potencijalni sustav klasifikacije za isprepletena stanja.<\/p>\n\n\n\n

Ova studija predstavlja promjenu paradigme u razumijevanju topologije i otvara nove mogu\u0107nosti za primjenu kvantne isprepletenosti u naprednoj tehnologiji i istra\u017eivanjima, potencijalno mijenjaju\u0107i na\u0161 pristup kvantnoj fizici.<\/p>\n\n\n\n

Profesor Andrew Forbes isti\u010de da se kvantni skyrmioni, poput razlikovanja izme\u0111u sfera i krafni, mogu klasificirati po topolo\u0161kim zna\u010dajkama. Ovo otkri\u0107e u kvantnoj isprepletenosti vodi prema novim kvantnim komunikacijskim protokolima temeljenim na topologiji, \u0161to bi moglo revolucionirati kodiranje i prijenos informacija u kvantnim sustavima. Ovi uvidi sugeriraju da topologija ostaje stabilna \u010dak i kada isprepletenost oslabi, otvaraju\u0107i put za nove mehanizme kodiranja.<\/p>\n\n\n\n

Kvantna isprepletenost, koncept koji su teoretizirali Einstein<\/a>, Podolsky i Rosen, uklju\u010duje fenomen gdje kvantno stanje jedne \u010destice ne mo\u017ee biti neovisno o stanju druge, \u010dak i na velikim udaljenostima. Temelji se na superpoziciji, omogu\u0107uju\u0107i \u010desticama poput elektrona i fotona da budu u vi\u0161e stanja istovremeno. Ova otkri\u0107a mogu zna\u010dajno utjecati na razvoj kvantne tehnologije i komunikacije.<\/p>\n\n\n\n

Kvantna isprepletenost izaziva klasi\u010dne fizikalne zakone, sugeriraju\u0107i mogu\u0107nost preno\u0161enja informacija br\u017ee od brzine svjetlosti, \u0161to se \u010dini suprotno Einsteinovoj teoriji relativnosti<\/a>. Ovo ne zna\u010di trenuta\u010dni prijenos informacija, ve\u0107 ukazuje na duboku me\u0111upovezanost na kvantnoj razini. <\/p>\n\n\n\n

Otkri\u0107e ima va\u017ene implikacije u kvantnom ra\u010dunalstvu i komunikaciji, omogu\u0107avaju\u0107i razvoj sigurnih sustava poput kvantne kriptografije. Eksperimentalno potvr\u0111ena, uklju\u010duju\u0107i Bellove testove, kvantna isprepletenost nastavlja poticati rasprave i istra\u017eivanja, otvaraju\u0107i mogu\u0107nosti za revolucionarne tehnolo\u0161ke napretke i otkrivanje tajni kvantnog svemira.<\/p>\n\n\n\n

Cijela studija objavljena je u \u010dasopisu Nature Photonics<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tim istra\u017eiva\u010da iz Laboratorija strukturirane svjetlosti na Sveu\u010dili\u0161tu Witwatersrand u Ju\u017enoafri\u010dkoj Republici, pod vodstvom profesora Andrewa Forbesa i u suradnji s teoreti\u010darem struna Robertom de Mello Kochom, ostvario je zna\u010dajan napredak u kvantnoj isprepletenosti. Razvili su metodu za manipulaciju kvantno isprepletenim \u010desticama bez mijenjanja njihovih svojstava. Pedro Ornelas, student i glavni autor studije, opisao je […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067981,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333],"tags":[16461,23558],"class_list":["post-21067980","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","tag-einstein","tag-kvantna-isprepletenost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067980","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21067980"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067980\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067983,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21067980\/revisions\/21067983"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067981"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21067980"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21067980"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21067980"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}