{"id":21068021,"date":"2024-02-19T10:47:13","date_gmt":"2024-02-19T09:47:13","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21068021"},"modified":"2024-02-19T14:47:51","modified_gmt":"2024-02-19T13:47:51","slug":"uzbudljivo-otkrice-znanstvenici-po-prvi-put-uocili-novi-oblik-kisika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/uzbudljivo-otkrice-znanstvenici-po-prvi-put-uocili-novi-oblik-kisika\/","title":{"rendered":"Uzbudljivo otkri\u0107e: Znanstvenici po prvi put uo\u010dili novi oblik kisika!"},"content":{"rendered":"\n<p>Znanstvenici su nedavno otkrili do sada nevi\u0111eni oblik kisika, \u010dije bi pona\u0161anje moglo dovesti u pitanje postoje\u0107e teorije nuklearne fizike o &#8220;magi\u010dnim brojevima&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>U sr\u017ei svakog atoma le\u017ei jezgra koja sadr\u017ei subatomske \u010destice poznate kao protoni i neutroni. Broj protona odre\u0111uje koji je element u pitanju. Na primjer, kisik ima osam protona. Me\u0111utim, broj neutrona u atomu mo\u017ee varirati, \u0161to dovodi do razli\u010ditih oblika istog elementa, \u0161to nazivamo <a href=\"https:\/\/www.iflscience.com\/first-new-heavy-isotope-of-radioactive-uranium-discovered-in-over-40-years-68497\" data-type=\"link\" data-id=\"https:\/\/www.iflscience.com\/first-new-heavy-isotope-of-radioactive-uranium-discovered-in-over-40-years-68497\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">izotopima<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Novo otkriveni izotop kisika je kisik-28, koji sadr\u017ei 20 neutrona. Znanstvenici su uspjeli proizvesti kisik-27 i kisik-28 prvi put u laboratorijskim uvjetima, rade\u0107i u Tvornici snopa radioaktivnih izotopa. Za postizanje ovog uspjeha, ispalili su drugi izotopni element, kalcij-48, na kuglicu berilija. To je rezultiralo stvaranjem lak\u0161ih atoma, s manjim brojem protona i neutrona od izvornog elementa. Zatim su znanstvenici izolirali fluor-29 iz tih lak\u0161ih atoma i sudarili ga s teku\u0107im vodikom, \u0161to je rezultiralo izbacivanjem protona potrebnog za stvaranje kisika-28.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, znanstvenici su bili iznena\u0111eni kada su primijetili da se kisik-28 brzo raspao u drugi izotop, \u0161to je u suprotnosti s jednom od osnovnih pretpostavki nuklearne fizike o stabilnosti atoma.<\/p>\n\n\n\n<p>Svaki element i njegovi izotopi imaju \u0161to se nazivaju &#8220;magi\u010dni brojevi&#8221;. To su brojevi protona ili neutrona u atomu koji ispunjavaju odre\u0111enu kvotu poznatu kao nuklearna ljuska, koja atomu pru\u017ea stabilnost. Kada atom ima i magi\u010dan broj protona i magi\u010dan broj neutrona, smatra se &#8220;dvostruko magi\u010dnim&#8221;. Primjer za to je dobro poznati kisik-16, koji je naj\u010de\u0161\u0107i oblik kisika na Zemlji.<\/p>\n\n\n\n<p>Broj osam je magi\u010dan za protone, dok je broj 20 magi\u010dan za neutrone. Stoga se o\u010dekivalo da \u0107e kisik-28 biti jedan od tih dvostruko \u010darobnih izotopa. Me\u0111utim, neo\u010dekivana nestabilnost kisika-28 dovela je znanstvenike do zaklju\u010dka da nuklearna ljuska nije bila potpuno ispunjena, stavljaju\u0107i u pitanje je li broj 20 zaista magi\u010dan. Ovo bi tako\u0111er moglo objasniti za\u0161to je kisik-28 tako dugo trebalo uspje\u0161no promatrati.<\/p>\n\n\n\n<p>Kisik-28 nije jedini izotop koji izaziva sumnju u magi\u010dni broj 20 za neutrona. U fenomenu poznatom kao &#8220;otok inverzije&#8221;, izotopi neona, natrija i magnezija s 20 neutrona tako\u0111er pokazuju nedostatak zatvaranja <a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1103\/RevModPhys.92.015002\" data-type=\"link\" data-id=\"https:\/\/doi.org\/10.1103\/RevModPhys.92.015002\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">nuklearne ljuske<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>U slu\u010daju kisika-28, znanstvenici koji su sudjelovali u istra\u017eivanju predla\u017eu daljnja istra\u017eivanja koja \u0107e uklju\u010divati promatranje jezgre atoma u stanju vi\u0161e energije. Vjeruju da bi ovo moglo pru\u017eiti bolje razumijevanje razloga zbog kojih broj 20 mo\u017eda ipak nije magi\u010dan broj u nuklearnoj fizici.<\/p>\n\n\n\n<p>Studija koja je istra\u017eivala ovo otkri\u0107e objavljena je u \u010dasopisu <a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1038\/s41586-023-06352-6\" data-type=\"link\" data-id=\"https:\/\/doi.org\/10.1038\/s41586-023-06352-6\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Nature<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici su nedavno otkrili do sada nevi\u0111eni oblik kisika, \u010dije bi pona\u0161anje moglo dovesti u pitanje postoje\u0107e teorije nuklearne fizike o &#8220;magi\u010dnim brojevima&#8221;. U sr\u017ei svakog atoma le\u017ei jezgra koja sadr\u017ei subatomske \u010destice poznate kao protoni i neutroni. Broj protona odre\u0111uje koji je element u pitanju. Na primjer, kisik ima osam protona. Me\u0111utim, broj neutrona [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21068022,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336],"tags":[19035,23566,23567,23568],"class_list":["post-21068021","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija","tag-fizika","tag-ksiik","tag-novi-oblik-kisika","tag-nuklearna-fizika"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21068021","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21068021"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21068021\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21068023,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21068021\/revisions\/21068023"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21068022"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21068021"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21068021"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21068021"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}