{"id":21069624,"date":"2025-11-03T14:40:05","date_gmt":"2025-11-03T13:40:05","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21069624"},"modified":"2025-11-03T14:41:46","modified_gmt":"2025-11-03T13:41:46","slug":"sto-je-fotosinteza-i-kako-funkcionira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-je-fotosinteza-i-kako-funkcionira\/","title":{"rendered":"\u0160to je fotosinteza i kako funkcionira? Donosimo 15 \u010dinjenica"},"content":{"rendered":"\n<p>Svi smo jo\u0161 u \u0161kolskim klupama \u010duli za pojam <strong>fotosinteza<\/strong>, ali rijetki doista razumiju koliko je ona \u010dudesna. Odgovor na pitanje <strong>\u0161to je fotosinteza<\/strong> jednostavan je \u2013 to je proces pomo\u0107u kojeg biljke, alge i neke bakterije <a href=\"https:\/\/medium.com\/@mf_95086\/how-i-use-light-to-hack-my-energy-f1670e48dd55\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">koriste svjetlosnu energiju<\/a> kako bi proizvele hranu iz ugljikova dioksida i vode.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Zahvaljuju\u0107i fotosintezi, kisik ispunjava na\u0161 zrak, a svaka zelena biljka postaje mala tvornica \u017eivota. \u010cak i ako nismo botani\u010dari, razumijevanje kako funkcionira fotosinteza poma\u017ee nam shvatiti ravnote\u017eu prirode i va\u017enost svjetlosti za svaki oblik \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u0160to je va\u017eno zapamtiti:\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Fotosinteza pretvara svjetlost u energiju.<\/li>\n\n\n\n<li>Biljke su temelj prehrambenog lanca.<\/li>\n\n\n\n<li>Bez fotosinteze ne bi bilo kisika.\u00a0<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u0160to je fotosinteza i kako funkcionira?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>U nastavku donosimo <strong>15 \u010dinjenica<\/strong> koje obja\u0161njavaju kako funkcionira fotosinteza i za\u0161to je toliko va\u017ena za planet.<br><\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" width=\"1000\" height=\"750\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2025\/11\/sto-je-fotosinteza-2.jpg\" alt=\"Fotosinteza se odvija u kloroplastima\" class=\"wp-image-21069628\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2025\/11\/sto-je-fotosinteza-2.jpg 1000w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2025\/11\/sto-je-fotosinteza-2-300x225.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2025\/11\/sto-je-fotosinteza-2-768x576.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>1. Fotosinteza je proces pretvaranja svjetlosti u kemijsku energiju<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Fotosinteza pretvara svjetlosnu energiju u <strong>kemijsku energiju<\/strong> pohranjenu u molekulama glukoze. Biljke koriste <strong>sun\u010devu svjetlost<\/strong>, <strong>vodu (H\u2082O)<\/strong> i <strong>ugljikov dioksid (CO\u2082)<\/strong> da proizvedu <strong>glukozu (C\u2086H\u2081\u2082O\u2086)<\/strong> i <strong>kisik (O\u2082)<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Jednad\u017eba fotosinteze:<\/strong><strong><br><\/strong> CO\u2082 + H\u2082O + Sun\u010deva svjetlost \u2192 C\u2086H\u2081\u2082O\u2086 + O\u2082<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>2. Fotosinteza se odvija u kloroplastima<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Unutar biljnih stanica nalaze se <strong>kloroplasti<\/strong>, posebne strukture koje sadr\u017ee <strong>klorofil<\/strong> \u2013 pigment zaslu\u017ean za zelenu boju biljaka. Upravo u njima se odvija cijeli proces koji obja\u0161njava <strong>\u0161to je fotosinteza<\/strong> i <strong>kako funkcionira fotosinteza<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n<p>Klorofil apsorbira <strong>sun\u010devu svjetlost<\/strong>, pretvaraju\u0107i je u energiju potrebnu da biljka iz vode i ugljikova dioksida stvori kisik i glukozu. Drugim rije\u010dima, kloroplasti su srce procesa koji pokazuje <strong>kako izgleda fotosinteza<\/strong> i <strong>za\u0161to se de\u0161ava fotosinteza<\/strong> u svakom \u017eivom listu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zanimljivost:<\/strong> \u0161to je biljka zelenija, to je bogatija klorofilom i u\u010dinkovitija u procesu fotosinteze.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>3. Postoje dvije faze fotosinteze<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Fotosinteza ima <strong>svjetlosnu fazu<\/strong> i <strong>tamnofaznu (Calvinov ciklus)<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>U svjetlosnoj fazi biljka koristi svjetlost za stvaranje energije (ATP i NADPH).<br><\/li>\n\n\n\n<li>U tamnofaznoj fazi, ta se energija koristi za pretvaranje CO\u2082 u glukozu.<br><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Dakle, svjetlost je samo po\u010detak \u2013 prava \u201cmagija\u201d doga\u0111a se u tamnoj fazi.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>4. Voda je klju\u010dna za fotosintezu<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Bez vode, fotosinteza ne mo\u017ee funkcionirati. Biljke kroz korijenje upijaju vodu, koja se razla\u017ee na <strong>kisik<\/strong> i <strong>vodik<\/strong>, dok se kisik osloba\u0111a u atmosferu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Bullet pregled:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Voda \u2192 izvor elektrona i protona<br><\/li>\n\n\n\n<li>Kisik \u2192 nusprodukt<br><\/li>\n\n\n\n<li>Bez vode \u2192 fotosinteza prestaje<br><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>5. Ugljikov dioksid dolazi iz zraka<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Biljke kroz <strong>pu\u0107i<\/strong> (sitne otvore na listovima) uzimaju CO\u2082 iz zraka. Taj plin je glavni \u201esastojak\u201c u stvaranju glukoze.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zato su \u0161ume poznate kao \u201cplu\u0107a planeta\u201d<\/strong> \u2013 jer uklanjaju vi\u0161ak CO\u2082 iz atmosfere.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>6. Sun\u010deva svjetlost je izvor energije<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Bez sunca, nema fotosinteze. Sun\u010deva svjetlost daje <a href=\"https:\/\/www.quora.com\/What-kind-of-energy-is-needed-to-start-a-chemical-reaction\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">energiju potrebnu za pokretanje kemijskih reakcija<\/a>. Biljke \u201chvataju\u201d svjetlosne fotone i pretvaraju ih u energiju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zanimljivost:<\/strong> \u010dak i pod slabim svjetlom, poput jutarnjeg sunca, fotosinteza se mo\u017ee odvijati, ali sporije.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>7. Glukoza je krajnji proizvod fotosinteze<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Biljke stvaraju <strong>glukozu<\/strong>, koju koriste kao izvor energije za rast, cvjetanje i razvoj korijena. Vi\u0161ak glukoze pohranjuju u obliku <strong>\u0161kroba<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Primjer:<\/strong> u krumpiru i kukuruzu nalazi se upravo pohranjena energija fotosinteze.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>8. Fotosinteza odr\u017eava ravnote\u017eu kisika i ugljika<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Zahvaljuju\u0107i fotosintezi, koli\u010dina kisika i ugljikova dioksida u atmosferi ostaje uravnote\u017eena. Bez nje, razina CO\u2082 bi neprestano rasla.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Biljke su prirodni filter zraka.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>9. Neke bakterije tako\u0111er provode fotosintezu<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Iako nemaju kloroplaste, odre\u0111ene bakterije koriste <strong>bakterioklorofil<\/strong> za isti proces. One \u017eive u ekstremnim uvjetima \u2013 u vodi, tlu ili blizu vulkana.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>To pokazuje koliko je fotosinteza raznolika i prilagodljiva.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>10. Fotosinteza se mo\u017ee usporiti<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Niska temperatura, su\u0161a ili nedostatak svjetla mogu usporiti fotosintezu. Zbog toga biljke zimi rastu sporije.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" width=\"1000\" height=\"707\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2025\/11\/sto-je-fotosinteza.jpg\" alt=\"Boja lista otkriva u\u010dinkovitost fotosinteze\" class=\"wp-image-21069629\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2025\/11\/sto-je-fotosinteza.jpg 1000w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2025\/11\/sto-je-fotosinteza-300x212.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2025\/11\/sto-je-fotosinteza-768x543.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p><strong>Biljke su \u201cenergetski \u0161tedljive\u201d kad uvjeti nisu idealni.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>11. Boja lista otkriva u\u010dinkovitost fotosinteze<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Zeleni listovi s puno klorofila imaju visoku stopu fotosinteze, dok \u017euti ili suhi listovi zna\u010de smanjenu aktivnost.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Promjena boje u jesen znak je da fotosinteza prestaje.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>12. Fotosinteza i respiracija su povezane<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Danju biljke provode fotosintezu, no\u0107u di\u0161u poput nas. Tijekom disanja koriste glukozu i kisik te osloba\u0111aju CO\u2082.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>To je prirodni ciklus koji odr\u017eava \u017eivot.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>13. Podvodne biljke tako\u0111er provode fotosintezu<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Biljke poput algi i vodenih trava koriste svjetlost koja prolazi kroz vodu kako bi stvarale kisik.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zato akvariji trebaju dobro osvjetljenje \u2013 bez njega, vodene biljke ne bi \u201cdisale\u201d.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>14. Fotosinteza je temelj prehrambenog lanca<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Sve \u017eivotinje, uklju\u010duju\u0107i nas, neizravno ovise o fotosintezi jer jedemo biljke ili \u017eivotinje koje se njima hrane.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Bez fotosinteze, ne bi bilo hrane ni \u017eivota.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>15. Fotosinteza inspirira znanstvenike<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Znanstvenici prou\u010davaju fotosintezu kako bi razvili <strong>solarne \u0107elije<\/strong> i <strong>umjetne sustave<\/strong> koji bi mogli stvarati energiju poput biljaka.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Priroda je ve\u0107 prona\u0161la savr\u0161eno rje\u0161enje \u2013 mi ga samo u\u010dimo kopirati.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Zaklju\u010dak<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Sada znamo <strong>\u0161to je fotosinteza<\/strong> i <strong>kako funkcionira fotosinteza<\/strong> \u2013 to je proces koji doslovno odr\u017eava \u017eivot na Zemlji. Biljke svakodnevno pretvaraju svjetlost u kisik i energiju, \u010diste atmosferu i hrane cijeli ekosustav.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>No, kada one\u010di\u0161\u0107enje zraka postane preveliko, dolazi do <strong><a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-su-kisele-kise-i-kako-nastaju\/\">pojave kiselih ki\u0161a<\/a><\/strong>, koje mogu o\u0161tetiti listove i usporiti fotosintezu. Zato je briga o prirodi izravna briga o vlastitom disanju i budu\u0107nosti planeta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svi smo jo\u0161 u \u0161kolskim klupama \u010duli za pojam fotosinteza, ali rijetki doista razumiju koliko je ona \u010dudesna. Odgovor na pitanje \u0161to je fotosinteza jednostavan je \u2013 to je proces pomo\u0107u kojeg biljke, alge i neke bakterije koriste svjetlosnu energiju kako bi proizvele hranu iz ugljikova dioksida i vode.\u00a0 Zahvaljuju\u0107i fotosintezi, kisik ispunjava na\u0161 zrak, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21069627,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"no","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346,1],"tags":[18055,16983,16482,23572],"class_list":["post-21069624","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","category-znanost","tag-biljke","tag-fotosinteza","tag-sunce","tag-sunceva-energija"],"modified_by":"Geek Hr","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21069624","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21069624"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21069624\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21069630,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21069624\/revisions\/21069630"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21069627"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21069624"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21069624"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21069624"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}