{"id":2136,"date":"2010-09-21T23:00:00","date_gmt":"2010-09-21T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/zagaenje-nonim-svjetlom-utjee-na-parenje-ptica-pjevica\/"},"modified":"2020-04-23T02:28:52","modified_gmt":"2020-04-23T00:28:52","slug":"zagadenje-nocnim-svjetlom-utjece-na-parenje-ptica-pjevica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zagadenje-nocnim-svjetlom-utjece-na-parenje-ptica-pjevica\/","title":{"rendered":"Zaga\u0111enje no\u0107nim svjetlom utje\u010de na parenje ptica pjevica"},"content":{"rendered":"\n

U dana\u0161njem sve vi\u0161e urbanom svijetu svjetla su na mnogim mjestima neprestano upaljena i prema izvje\u0161taju objavljenom na Internetu 16. rujna u publikaciji Cell Pressa Current Biology<\/em>, to ima realni utjecaj na parenje \u0161umskih vrsta ptica pjevica.<\/p>\n\n\n\n

“U usporedbi s kemijskim zaga\u0111enjem i zaga\u0111enjem bukom, zaga\u0111enje svjetlom je suptilnije i njegovi u\u010dinci mo\u017eda nisu dobili svu pa\u017enju koju zaslu\u017euju” ka\u017ee Bart Kempenaers iz Instituta za ornitologiju Max Planck iz Njema\u010dke. “Na\u0161a otkri\u0107a jasno pokazuju da svjetlosno zaga\u0111enje utje\u010de na vremensku regulaciju pona\u0161anja vezanog uz razmno\u017eavanje, s nepoznatim posljedicama za populacije ptica.” Istra\u017eiva\u010di su istra\u017eili u\u010dinke umjetnog no\u0107nog osvjetljenja na pjevanje u zoru kod pet naj\u010de\u0161\u0107ih \u0161umskih ptica pjevica. Kod \u010detiri od tih pet vrsta ptica, mu\u017ejaci koji \u017eive blizu uli\u010dnih svjetiljki po\u010dinju pjevati znatno ranije ujutro od mu\u017ejaka u drugim dijelovima \u0161ume.<\/p>\n\n\n\n

Daljnje prou\u010davanje u\u010dinaka ovakvog bihevioralnog pomaka kod plavih sjenica temeljeno na usporedbi njihovih reproduktivnih pona\u0161anja sa i bez uli\u010dnih svjetala u sedmogodi\u0161njem razdoblju pokazalo je realne posljedice. \u017denke koje su \u017eivjeli u blizini uli\u010dne rasvjete polagale su svoja jaja u prosjeku dan i pol ranije. I mu\u017ejaci u blizini uli\u010dne rasvjete na rubovima \u0161ume bili su uspje\u0161niji u privla\u010denju “dodatnih” partnerica, \u0161to zna\u010di da su \u010de\u0161\u0107e dobivali potomke s \u017eenkama koje nisu bile njihove primarne socijalne partnerice. To mo\u017eda zvu\u010di kao bonus za te mu\u017ejake, no Kempenaers ka\u017ee da ne zna\u010di da je to dobro za vrstu, a \u010dak mo\u017eda nije ni dobro za mu\u017ejake o kojima se radi.<\/p>\n\n\n\n

“Ranije pjevanje ujutro moglo bi do\u0107i na naplatu mu\u017ejacima” ka\u017ee, primje\u0107uju\u0107i da zbog toga manje spavaju i postaju lak\u0161i plijen grabe\u017eljivcima. “Kao drugo, za \u017eenke se smatra da se uklju\u010duju u odnose izvan para s visoko kvalitetnim plodnim mu\u017ejacima kako bi pove\u0107ale kvalitetu svojih potomaka. Ove \u017eenke mogle bi koristiti rano pjevanje kao znak za kvalitetu mu\u017ejaka. Svjetlosno zaga\u0111enje mo\u017ee omesti tu vezu izme\u0111u znaka \u2013 ranog pjevanja \u2013 i kvalitete mu\u017ejaka pa \u0107e te \u017eenke zavr\u0161iti s potomcima za\u010detim s mu\u017ejacima slabije kvalitete. Ovakve \u0161tete \u0107e biti te\u0161ko izmjeriti.”<\/p>\n\n\n\n

Kempenaers ka\u017ee da su prethodne studije pokazale da umjetno no\u0107no osvjetljenje mo\u017ee uzrokovati migraciju ptica no\u0107u. Primjerice, mnoge ptice stradaju kad se zalete u osvijetljene tornjeve. No ostali u\u010dinci svjetlosnog zaga\u0111enja tako\u0111er nisu dobro dokumentirani.
“Sumnjam da \u0107e u\u010dinci razmno\u017eavanja biti vrlo op\u0107eniti i da ne\u0107e biti ograni\u010deni samo na ptice” ka\u017ee. “U\u010dinak o\u010dinstva izvan para mogao bi biti jedinstven plavim sjenicama ili onim vrstama \u010dije \u017eenke koriste pjev u zoru kao znak. Premalo o tome znamo kod drugih ptica.”
Kempenaers razmi\u0161lja da u\u010dinci no\u0107nog osvjetljenja na vrijeme razmno\u017eavanja mogu postati ja\u010di ako ptice i ostale \u017eivotinje reagiraju i na pove\u0107avanje proljetnih temperatura. No, ka\u017ee, posljedice takve promjene na ptice kona\u010dno \u0107e ovisiti o tome dolazi li zbog njih neslaganje izme\u0111u razmno\u017eavanja i najve\u0107e dostupnosti hrane.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eda postoji nada za rje\u0161enjem. Kempenaers ka\u017ee da postoje tvrtke koje rade na razvitku svjetiljki sa smanjenim utjecajem na okoli\u0161, a istra\u017eiva\u010di u Nizozemskoj i Njema\u010dkoj po\u010dinju testirati ta alternativna rje\u0161enja. Istra\u017eiva\u010di koji su radili na ovoj studiji su Bart Kempenaers, Pernilla Borgstrom, Peter Loes, Emmi Schlicht i Mihai Valcu sa Odsjeka bihevioralne ekologije i evolucijske genetike na Institutu za ornitologiju Max Planck u Seewiesenu u Njema\u010dkoj.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U dana\u0161njem sve vi\u0161e urbanom svijetu svjetla su na mnogim mjestima neprestano upaljena i prema izvje\u0161taju objavljenom na Internetu 16. rujna u publikaciji Cell Pressa Current Biology, to ima realni utjecaj na parenje \u0161umskih vrsta ptica pjevica. “U usporedbi s kemijskim zaga\u0111enjem i zaga\u0111enjem bukom, zaga\u0111enje svjetlom je suptilnije i njegovi u\u010dinci mo\u017eda nisu dobili […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016002,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[16505,22075],"class_list":["post-2136","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-ptica","tag-svjetlo"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2136","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2136"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2136\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016002"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2136"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2136"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2136"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}