{"id":2171,"date":"2010-09-29T10:57:55","date_gmt":"2010-09-29T10:57:55","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/kobasice-i-hrenovke-vie-nee-moi-biti-sigurno-utoite-za-meso-nepoznatog-porijekla\/"},"modified":"2013-04-09T23:16:24","modified_gmt":"2013-04-09T21:16:24","slug":"kobasice-i-hrenovke-vise-nece-moci-biti-sigurno-utociste-za-meso-nepoznatog-porijekla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kobasice-i-hrenovke-vise-nece-moci-biti-sigurno-utociste-za-meso-nepoznatog-porijekla\/","title":{"rendered":"Kobasice i hrenovke vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i biti sigurno uto\u010di\u0161te za meso nepoznatog porijekla"},"content":{"rendered":"

Prvi privatni DNA laboratorij u Hrvatskoj, Genos d.o.o., uz podr\u0161ku Hrvatskog instituta za tehnologiju (HIT) nakon 18 mjeseci istra\u017eivanja razvio je vlastite sustave DNA multipleksa koji omogu\u0107uju uspje\u0161nu analizu DNA svinja i goveda.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Krajnji cilj ovoga projekta pod nazivom “Primjena analize DNA u razvoju sustava sljedivosti u sto\u010darskoj i mesoprera\u0111iva\u010dkoj proizvodnji” jest razvoj sustava za analizu DNA koji mo\u017ee jednozna\u010dno i potpuno sigurno utvrditi porijeklo odre\u0111enog mesa ili neke mesne prera\u0111evine. Ukupna vrijednost ovoga projekta je 2.810.000 kn, od \u010dega 1.810.000 kn osigurava HIT, a 1.000.000 kn Genos d.o.o. Ugovor o realizaciji potpisan je u o\u017eujku 2009. godine, a njegovo trajanje je 36 mjeseci.<\/p>\n

Prva ispitivanja provedena su u suradnji s tvrtkom Agrokor d.d. i obuhvatila su analizu 200 goveda s farmi u sustavu Vupika. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja tako\u0111er je pokazalo interes te je nalo\u017eilo prikupljanje uzoraka goveda na teritoriju \u010ditave Hrvatske radi provo\u0111enja populacijske studije. Ovo je iznimno va\u017eno zbog zadovoljavanja svih uvjeta direktive EC 1760\/2000 o sljedivosti mesa, direktive EC 999\/2001 o prevenciji i suzbijanju BSE te mogu\u0107nosti udovoljavanja regulativi EC 178\/2002 o proizvodnji organske hrane.<\/p>\n

Analiza DNA omogu\u0107uje pouzdanu provjeru sustava sljedivosti te u potpunosti onemogu\u0107ava bilo koje oblike manipulacija s porijeklom ili kvalitetom mesa. Sli\u010dne sustave nadzora mesa ve\u0107 su uveli vode\u0107i svjetski proizvo\u0111a\u010di poput Imperial Wagyu Beef i Tallgrass Beef. Posebno je va\u017eno istaknuti da je u ve\u0107ini slu\u010dajeva DNA analizu mogu\u0107e provesti i iz prera\u0111enog i termi\u010dki obra\u0111enoga mesa te stoga mesne prera\u0111evine poput kobasica i hrenovki vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i biti sigurno uto\u010di\u0161te za meso nepoznatog porijekla. Istra\u017eivanja su pokazala da je preko 90% kupaca spremno platiti ve\u0107u cijenu za meso kojem je mogu\u0107e provjeriti porijeklo, pa time ovaj sustav jo\u0161 vi\u0161e dobiva na vrijednosti.<\/p>\n

I odre\u0111eni proizvo\u0111a\u010di u Hrvatskoj pokazali su interes za uvo\u0111enje sustava analize DNA u proces nadzora sljedivosti mesa te je za o\u010dekivati da \u0107emo i u Hrvatskoj uskoro imati mogu\u0107nost za nadzor prometa mesa na vrhunskoj svjetskoj razini te omogu\u0107iti sigurno razlikovanje kvalitetnog doma\u0107eg mesa, od uvoznog mesa \u010desto sumnjivog porijekla, javljaju iz Genosa.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prvi privatni DNA laboratorij u Hrvatskoj, Genos d.o.o., uz podr\u0161ku Hrvatskog instituta za tehnologiju (HIT) nakon 18 mjeseci istra\u017eivanja razvio je vlastite sustave DNA multipleksa koji omogu\u0107uju uspje\u0161nu analizu DNA svinja i goveda. Krajnji cilj ovoga projekta pod nazivom “Primjena analize DNA u razvoju sustava sljedivosti u sto\u010darskoj i mesoprera\u0111iva\u010dkoj proizvodnji” jest razvoj sustava za […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016028,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16339],"tags":[16755],"class_list":["post-2171","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hrvatska-u-znanosti","tag-meso"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2171","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2171"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2171\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016028"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2171"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2171"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2171"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}