![](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/naseljiv_planet.jpg\")
Astronomi iz Washingtona su otkrili novi, potencijalno nastanjiv planet veli\u010dine Zemlje. Jedan je od dva novootkrivena planeta oko zvijezde Gliese 581, kojih 20 svjetlosnih godina daleko od nas.<\/p>\nAstronomi iz Washingtona su otkrili novi, potencijalno nastanjiv planet veli\u010dine Zemlje. Jedan je od dva novootkrivena planeta oko zvijezde Gliese 581, kojih 20 svjetlosnih godina daleko od nas.<\/p>\n
Planet, Gliese 581g, je smje\u0161ten u “nastanjivom” podru\u010dju \u2013 razdaljini od zvijezde na kojoj planet zaprima dovoljan iznos zvjezdane energije da bi imao teku\u0107u vodu na njegovoj povr\u0161ini ili blizu nje. Jedanaesto-godi\u0161nje prou\u010davanje, objavljeno u \u010dasopisu Astrophysical Journal <\/em>hipotezira da bi broj zvijezda u Mlije\u010dnom putu koji sadr\u017ei potencijalno nastanjive planete mogao biti daleko ve\u0107i no \u0161to se do sada smatralo \u2013 \u010dak i do nekoliko desetina postotka.<\/p>\n Novo istra\u017eivanje svodi sveukupni broj planeta oko Gliese 581 na \u0161est i, poput na\u0161eg Sun\u010devog sustava, oni orbitiraju oko svoje zvijezde u skoro kru\u017enim orbitama. Znanstvenici, \u010dlanovi Lick-Carnegie egzoplanetnog pretra\u017eivanja, skupili su jedanaestogodi\u0161nju koli\u010dinu podataka o radijalnoj brzini zvijezde. Metoda radijalne brzine se temelji na promatranju sitnih pokreta uslijed gravitacione vu\u010de tijela koja kru\u017ee oko nje. Tim je pratio kretanja planeta u preciznosti od otprilike 1.6 metara u sekundi.<\/p>\n Amplituda i mijene suptilnih gravitacijskih reakcija zvijezde dozvoljavaju znanstvenicima odre\u0111ivanje mase planeta i orbitalnog perioda. Planetov radijus je procijenjen pomo\u0107u pretpostavki o njegovom sastavu, a njegova je gravitacija na povr\u0161ini izra\u010dunata iz njegove mase i radijusa. Astronomi tako\u0111er mogu odrediti planetov ekvilibrij i povr\u0161inske temperature, koje nam poma\u017eu odrediti potencijalnu nastanjivost. Ekvilibrijska temperatura odaje ravnote\u017eu izme\u0111u energije odaslane od strane planeta i termalne energije zaprimljene od zvijezde. Povr\u0161inska temperatura se procjenjuje pomo\u0107u udaljenosti planeta od zvijezde i nizom pretpostavki o sastavu njegove atmosfere. Za nastanjiv planet temperature ne smiju biti previsoke, \u0161to bi rezultiralo vodom u obliku vodene pare, niti prehladne.<\/p>\n “Na\u0161i prora\u010duni upu\u0107uju na to da je planet te\u017eak izme\u0111u 3.1 i 4.3 Zemljine mase, ima kru\u017enu 36.6-odnevnu orbitu i radijus mu se procjenjuje na izme\u0111u 1.2 i 1.5 Zemljinog radijusa.” dodao je koautor Paul Butler s Odjela za zemljani magnetizam na Carnegieu. Njegova glavna poluos, pola du\u017eine kroz dugi smjer njegovog elipti\u010dnog orbitalnog puta \u2013 iznosi 0.146 astronomskih jedinica (jedan AU je udaljenost izme\u0111u Zemlje i Sunca), a njegova je gravitacija na povr\u0161ini sli\u010dna Zemljinoj od otprilike 1.1 do 1.7 g.<\/p>\n Nastanjivost ovisi o mnogim faktorima, ne samo o temperaturi. Gravitacija mora biti dovoljno jaka da zadr\u017eava atmosferu, te temperatura mora biti ni\u017ea od otprilike 3.3 stupnja Celzija negdje na planetu. Istra\u017eiva\u010di procjenjuju da je povr\u0161inska temperatura novootkrivenog planeta izme\u0111u -31 stupnja Celzija i -12 stupnjeva Celzija. Povr\u0161ina okrenuta prema zvijezdi bi trebala biti u\u017earena dok bi povr\u0161ina okrenuta od zvijezde trebala biti smrznuta. Planet bi mogao biti plimno vezan za zvijezdu \u2013 s jednom stranom uvijek okrenutom prema zvijezdi i drugom koja je uvijek mra\u010dna i hladna. To slu\u017ei za stabilizaciju planetove povr\u0161inske klime, tvrdi Steven Vogt, koautor i profesor astronomije i astrofizike na Sveu\u010dili\u0161tu Santa Cruz. Najvi\u0161e nastanjiva zona na povr\u0161ini planeta nalazila bi se diljem linije izme\u0111u svjetlosti i tame, s povr\u0161inskom temperaturom koja se pove\u0107ava prema svijetloj strani i smanjuje prema mra\u010dnoj.<\/p>\n Temperature na Zemlji jako variraju i \u017eivot mo\u017ee opstati i u vrlo ekstremnom okoli\u0161u, od Antarktika gdje su temperature i ispod -70 stupnjeva Celzija, do ekstremno vru\u0107ih hidrotermalnih otvora koji klju\u010daju na 112 stupnjeva Celzija. \u010cinjenica da su istra\u017eiva\u010di uspjeli detektirati ovaj planet tako brzo i tako blizu (astronomski gledano) sugerira da bi nastanjivi planeti mogli biti poprili\u010dno uobi\u010dajena pojava.<\/p>\n Izvor: Carnegie Institution<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Astronomi iz Washingtona su otkrili novi, potencijalno nastanjiv planet veli\u010dine Zemlje. Jedan je od dva novootkrivena planeta oko zvijezde Gliese 581, kojih 20 svjetlosnih godina daleko od nas. Planet, Gliese 581g, je smje\u0161ten u “nastanjivom” podru\u010dju \u2013 razdaljini od zvijezde na kojoj planet zaprima dovoljan iznos zvjezdane energije da bi imao teku\u0107u vodu na njegovoj […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016032,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16359],"tags":[],"class_list":["post-2179","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-planete-i-mjeseci"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2179","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2179"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2179\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016032"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2179"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2179"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2179"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}