{"id":2181,"date":"2010-10-01T23:00:00","date_gmt":"2010-10-01T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/primjena-matematikog-modeliranja-u-procjeni-brzine-rasta-tumora\/"},"modified":"2020-10-17T01:46:21","modified_gmt":"2020-10-16T23:46:21","slug":"primjena-matematickog-modeliranja-u-procjeni-brzine-rasta-tumora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/primjena-matematickog-modeliranja-u-procjeni-brzine-rasta-tumora\/","title":{"rendered":"Primjena matemati\u010dkog modeliranja u procjeni brzine rasta tumora"},"content":{"rendered":"<p>Kod pojave samo jedne od mutacija koje uzrokuju rak stope stani\u010dne diobe \u0107e se pove\u0107ati u prosjeku za samo 0,4 posto \u0161to zna\u010di da ova pojava neznatno djeluje na rast tumora.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" alt=\"\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/mathematical.jpg\" \/><\/p>\n<p>To je zajedni\u010dki nalaz znanstvenika s Harvarda, Johns Hopkinsai jo\u0161 nekih institucija do kojeg su do\u0161li primjenom novog na\u010dina matemati\u010dkog modeliranja. U rujanskom broju \u010dasopisa<em> Proceedings of the Nacional Academy of Sciences <\/em>objavljeno je istra\u017eivanje koje navodi da rak nastaje nakon nagomilavanja ve\u0107eg broja mutacija. U radu se tako\u0111er isti\u010du kao temeljne zna\u010dajke tumora njihova heterogenost i slu\u010dajnost pojavljivanja, \u0161to je u skladu s opa\u017eanjima epidemiologa i klini\u010dara.<\/p>\n<p>Vode\u0107i autor rada Ivana Bo\u017ei\u0107 isti\u010de da do zna\u010dajnog pove\u0107anja tumora dovodi sporo i dugotrajno nakupljanje ve\u0107eg broja mutacija u stanici tijekom niza godina. Bo\u017ei\u0107 je doktorand na Zavodu za matematiku i programe evolucijske dinamike na Harvardu. &#8220;Smatramo da tek ve\u0107i broj pokreta\u010dkih mutacija dovode do uznapredovale maligne bolesti tijekom \u017eivotnog vijeka pojedinca.&#8221;Sve na\u0161e tjelesne stanice se dijele, obavljaju svoje funkcije i do\u017eivljavaju stani\u010dnu smrt. Ovi procesi moraju biti u ravnote\u017ei kako bi broj stanica u organizmu ostao nepromijenjen. Pojava raka dovodi do naru\u0161avanja ravnote\u017ee jer se broj stanica tumora nekontrolirano pove\u0107ava i \u0161iri po tijelu.<\/p>\n<p>&#8220;Sekvencioniranjem genoma stanice raka prikupljeni su novi vrlo va\u017eni podaci, koji se sada moraju povezati s epidemiolo\u0161kim i klini\u010dkim podacima \u0161to predstavlja veliki izazov&#8221;, ka\u017ee Bo\u017ei\u0107. &#8220;Za potrebno povezivanje starih i novih podataka iskoristiti \u0107emo na\u0161 novi matemati\u010dki model.&#8221;<\/p>\n<p>Rad znanstvenice Bo\u017ei\u0107 daje prilog razlikovanju mutacija u tumoru u odnosu na poticanje tumorskog rasta. Otkriveno je da ve\u0107ina solidnih tumora sadr\u017ei 40 do 100 mutacija u kodiraju\u0107im genima, ali da u prosjeku samo njih 5 do 15 zapravo poti\u010de tumorski rast. Ostatak ih jednostavno prati pokreta\u010dke mutacije i ne djeluje na rast tumora. Rast tumora zapo\u010dinje s pojavom prve mutacije koja tako izmijenjenoj stanici daje prednost u odnosu na zdrave stanice, ubrzavaju\u0107i njezin rast. S polaganim pove\u0107anjem broja pokreta\u010dkih mutacija unutar odre\u0111ene stanice dolazi do u\u010dinka sli\u010dnog onom kod ubrzanog rasta \u0161tednog uloga kroz slo\u017eenu kamatu. Pri pove\u0107anoj brzini diobe stanica nastaje sve ve\u0107i broj pokreta\u010dkih mutacija. Rad znanstvenice Bo\u017ei\u0107 upu\u0107uje da vrijeme koje je proteklo izme\u0111u nastanka novih pokreta\u010dkih mutacija je klju\u010dno za kona\u010dan ishod.<\/p>\n<p>&#8220;Na primjer, kod osobe kod koje se tijekom 20 godina ne pojavljuje nova pokreta\u010dka mutacija u istoj stanici mo\u017eda nikad ne\u0107e do\u0107i do pove\u0107anja tumora na vi\u0161e od nekoliko tisu\u0107inki grama&#8221;, ka\u017ee ona. &#8220;Ali ako druga pokreta\u010dka mutacija nastane u roku od pet godina u razdoblju od 25 godina mo\u017ee se razviti tumor te\u017eine stotinu grama.&#8221;<\/p>\n<p>Ova predvi\u0111anja su u skladu s klini\u010dkim opa\u017eanjima da je obi\u010dno potrebno 30 ili vi\u0161e godina da se iz izmijenjene stanice razvije stanica raka. Bo\u017ei\u0107 i njezini kolege su testirali to\u010dnost svojeg matemati\u010dkog modela na dva dobro prou\u010dena tumora: glioblastomu i adenokarcinomu gu\u0161tera\u010de. Pored poja\u0161njavanja zbivanja koja donosi svaka sljede\u0107a stvorena pokreta\u010dka mutacija, Bo\u017ei\u0107 i njezini kolege daju formulu za procjenu broja mutacija u datom tumoru.<\/p>\n<p>&#8220;Potrebno je istaknuti da poznavanje vrste mutacije kao i njihovog broja vrlo va\u017eno u razvoju u\u010dinkovite terapije&#8221;, ka\u017ee Bo\u017ei\u0107. &#8220;Nadamo se da \u0107e na\u0161 rad pomo\u0107i u otvaranju puteva za pronala\u017eenje novih na\u010dina lije\u010denja.<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.harvard.edu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Harvard University<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kod pojave samo jedne od mutacija koje uzrokuju rak stope stani\u010dne diobe \u0107e se pove\u0107ati u prosjeku za samo 0,4 posto \u0161to zna\u010di da ova pojava neznatno djeluje na rast tumora. To je zajedni\u010dki nalaz znanstvenika s Harvarda, Johns Hopkinsai jo\u0161 nekih institucija do kojeg su do\u0161li primjenom novog na\u010dina matemati\u010dkog modeliranja. U rujanskom broju [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016038,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16329],"tags":[16502],"class_list":["post-2181","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-matematika-i-ekonomija","tag-tumor"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2181","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2181"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2181\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016038"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2181"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2181"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2181"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}