{"id":2212,"date":"2010-10-08T23:00:00","date_gmt":"2010-10-08T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/davno-izumrli-golub-selac-pronalazi-mjesto-u-obiteljskom-stablu\/"},"modified":"2020-10-15T16:10:31","modified_gmt":"2020-10-15T14:10:31","slug":"davno-izumrli-golub-selac-pronalazi-mjesto-u-obiteljskom-stablu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/davno-izumrli-golub-selac-pronalazi-mjesto-u-obiteljskom-stablu\/","title":{"rendered":"Davno izumrli golub selac pronalazi mjesto u obiteljskom stablu"},"content":{"rendered":"<p>S komadi\u0107ima DNA ekstrahiranim iz stoljetnog muzejskog primjerka, istra\u017eiva\u010di su otkrili mjesto za izumrlog goluba selca u obiteljskom stablu golubova i grlica, identificiraju\u0107i po prvi put ovog jedinstvenog pti\u010djeg najbli\u017eeg \u017eivu\u0107eg ro\u0111aka.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" alt=\"\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/johnson.jpg\" \/><\/p>\n<p>Nova analiza, koja se nalazi ovog mjeseca u mjese\u010dnom <em>Molecular Phylogenetics and Evolution<\/em>, otkriva da je golub selac najvi\u0161e srodan s drugim golubovima Sjeverne i Ju\u017ene Amerike, golubova, a ne s tu\u017enim grlicama kao \u0161to se bilo sumnjalo. Prirodoslovci su dugo tugovali time \u0161to je jedna najspektakularnijih ptica Sjeverne Amerike tako\u0111er bila i jedna od prvih koja je dovedena do izumiranja. U ranim 1800.-im godinama ona je bila najrasprostranjenija vrsta ptica na planetu, iako je njezino podru\u010dje bilo ograni\u010deno na isto\u010dne i sredi\u0161nje \u0161ume Sjedinjenih Dr\u017eava i dijelovima isto\u010dne Kanade.<\/p>\n<p>Jata golubova selaca bila su toliko velika da su zatamnjivala nebo; prelazak jata nebom mogao je potrajati i do nekoliko dana. &#8220;Sigurno je bilo nevjerojatno vidjeti takva jata&#8221;, rekao je Kevin Johnson, ornitolog iz <em>Illinois Natural History Survey<\/em> na <em>University of Illinois<\/em> i glavni autor istra\u017eivanja. &#8220;Ne postoji ni\u0161ta u modernom vremenu s \u010dime to mo\u017eemo usporediti. Golubovi selci su bili prili\u010dno nomadski i formirali su ta ogromna jata, u milijunima, te kolonije gnije\u017e\u0111enja u milijunima.&#8221;Golubovi selci slijede svoju hranu, skrasivanjem u \u0161umama koje povremeno proizvode obilje \u017eirova i kestenja. Golubovi su se gnijezdili u gustim kolonijama koje su pokrivale nekoliko stotina hektara. To ih je \u010dinilo lakim metama za ljudske predatore.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Intenzivan lov na golubove u sredini i krajem 19. stolje\u0107a naru\u0161io je njihovu sposobnost da se razmno\u017eavaju, rekao je Johnson. To, te uni\u0161tavanje prirodnih stani\u0161ta dovelo je u kona\u010dnici do izumiranja ptice. (Posljednja svoje vrste, golub selac po imenu Marta, uginula je u ZOO-u Cincinnatija 1914. godine.)Kako bi prona\u0161li mjesto goluba selca u evolucijskoj povijesti golubova i grlica, Johnson i njegovi kolege usporedili su sekvence iz dva njegova mitohondrijska gena s onima iz 78 vrsta golubova i grlica iz cijelog svijeta. (Postoji vi\u0161e od 300 vrsta golubova i grlica u svijetu).<\/p>\n<p>&#8220;Imali smo dvije sekvence iz mitohondrijskog genoma, koji je odvojeni organel u stanici sa svojim vlastitim genomom&#8221;, rekao je Johnson. Mitohondrijskih gena ima mnogo te ih je stoga lak\u0161e sekvencionirati, rekao je znanstvenik. A mitohondrijski genom i evoluira br\u017ee od jezgrinog genoma, \u0161to ga \u010dini dobrom metom za evolucijska istra\u017eivanja. Istra\u017eiva\u010di su prvo analizirali dostupne sekvence podataka za sve (postoje\u0107e i izumrle) golubove i grlice. Potom su se usredoto\u010dili samo na \u017eive vrste, za koje su bile vi\u0161e dostupnije genetske informacije. Oni su izgradili obiteljsko stablo za sve \u017eivu\u0107e golubove i grlice, a zatim usporedili dostupne genske sekvence goluba selca s onima iz njegovih srodnika kako bi prona\u0161li njegovo mjesto u tom stablu. Oba pristupa postavila su goluba selca na isto mjesto u stablu.Prije ovog istra\u017eivanja, neki vjeruju da je golub selac naju\u017ee vezan uz tu\u017enu grlicu, manju vrstu koja tako\u0111er ima relativno dugi rep, rekao je Johnson.<\/p>\n<p>&#8220;No, ispostavilo se na temelju DNK, da je zapravo srodan s velikim golubom Novoga Svijeta, s potpuno druga\u010dijom vrstom&#8221;, rekao je znanstvenik.Golub trakastog repa, <em>Patagioenas fasciata<\/em>, koji \u017eivi u zapadnom planinskom podru\u010dju Sjeverne i Ju\u017ene Amerike, bio je geografski najbli\u017ei ro\u0111ak golubu selcu. Ostali \u010dlanovi ovog roda nalaze se u \u0161umama u dijelovima Meksika, Srednje i Ju\u017ene Amerike i Kariba. Golub selac se prili\u010dno razlikovao od svojih srodnika, me\u0111utim i pripada zasebnom rodu, <em>Ectopistes<\/em>, rekao je Johnson.<\/p>\n<p>Golub selac je u monotipskom rodu, \u0161to zna\u010di da postoji samo jedna vrsta u tom rodu:<em> Ectopistes migratorius<\/em>,&#8221; dodao je znanstvenik. &#8220;Ova ptica se prili\u010dno razlikuje od svojih najbli\u017eih ro\u0111aka, \u0161to zna\u010di da ima jedinstveno mjesto u svijetu. On je predstavljao jedinstvenu lozu koja je nestala. &#8221;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/illinois.edu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">University of Illinois at Urbana-Champaign<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>S komadi\u0107ima DNA ekstrahiranim iz stoljetnog muzejskog primjerka, istra\u017eiva\u010di su otkrili mjesto za izumrlog goluba selca u obiteljskom stablu golubova i grlica, identificiraju\u0107i po prvi put ovog jedinstvenog pti\u010djeg najbli\u017eeg \u017eivu\u0107eg ro\u0111aka. Nova analiza, koja se nalazi ovog mjeseca u mjese\u010dnom Molecular Phylogenetics and Evolution, otkriva da je golub selac najvi\u0161e srodan s drugim golubovima [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016067,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[16625],"class_list":["post-2212","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-ptice"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2212","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2212"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2212\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016067"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2212"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2212"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2212"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}