{"id":2230,"date":"2010-10-11T23:00:00","date_gmt":"2010-10-11T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/novi-dubokomorski-termalni-izvori-otkriveni-u-atlantskom-oceanu\/"},"modified":"2020-10-15T15:04:51","modified_gmt":"2020-10-15T13:04:51","slug":"novi-dubokomorski-termalni-izvori-otkriveni-u-atlantskom-oceanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/novi-dubokomorski-termalni-izvori-otkriveni-u-atlantskom-oceanu\/","title":{"rendered":"Novi dubokomorski termalni izvori otkriveni u Atlantskom oceanu"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" class=\"alignleft\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/hydrotermal_vent.jpg\"  >Znanstvenici iz MARUM Centra za znanosti o podmorskim okoli\u0161ima i Instituta podmorske mikrobiologije <em>Max Planck<\/em> u Bremenu istra\u017euju\u0107i sa njema\u010dkog istra\u017eiva\u010dkog broda Meteor otkrili su novi hidrotermalni izvor 500 kilometara jugozapadno od Azora.<\/p>\n<p>Otvor s dimnjacima visokim i po metar i teku\u0107inama koje dose\u017eu temperature od 300 stupnjeva Celzija prona\u0111en je na dubini od tisu\u0107u metara u sredini Atlantskog oceana. Otkri\u0107e novog dubokomorskog izvora nevjerojatno je jer je podru\u010dje u kojem je prona\u0111en bilo intenzivno prou\u010deno tijekom prethodnih istra\u017eiva\u010dkih plovidbi. Istra\u017eiva\u010di iz instituta MARUM i Max Planck opisali su svoje otkri\u0107e u video blogu.<\/p>\n<p>Znanstvenici iz Bremena uspjeli su prona\u0107i hidrotermalni izvor kori\u0161tenjem novog multizra\u010dnog ehosondera posljednje generacije koji se nalazi na istra\u017eiva\u010dkom brodu Meteor, a omogu\u0107uje snimanje stupa vode iznad dna oceana s precizno\u0161\u0107u kakva do sad jo\u0161 nije postignuta. Znanstvenici su uo\u010dili perjanicu mjehuri\u0107a plina u stupu vode na lokaciji pet kilometara udaljenoj od poznatog velikog podru\u010dja izvora Menez Gwen na kojem su radili. Spu\u0161tanje u vodu podmorskim MARUM \u2013 QUEST-om na daljinsko upravljanje otkrilo je novo hidrotermalno nalazi\u0161te s dimnim otvorima i \u017eivotinjama koje se obi\u010dno nalaze uz izvore srednjoatlantskog grebena. Od otkri\u0107a novog izvora znanstvenici su intenzivno pretra\u017eivali stup vode uz pomo\u0107 multizra\u010dnog ehosondera. Na svoje iznena\u0111enje, ve\u0107 su prona\u0161li jo\u0161 pet drugih lokacija sa plinskim perjanicama. Neke se \u010dak nalaze izvan vulkanski aktivne zone razmicanja plo\u010da u podru\u010djima za koja se prije smatralo da nema hidrotermalne aktivnosti.<\/p>\n<p>&#8220;Na\u0161i rezultati pokazuju da postoji jo\u0161 puno ovakvih malih aktivnih lokacija du\u017e srednjoatlantskog grebena, vi\u0161e nego \u0161to smo prethodno smatrali&#8221; ka\u017ee dr. Nicole Dubilier, glavna znanstvenica ove ekspedicije. &#8220;Ovo bi moglo promijeniti na\u0161e shva\u0107anje doprinosa hidrotermalne aktivnosti termalnom bud\u017eetu oceana. Na\u0161e otkri\u0107e tako\u0111er je uzbudljivo jer nam mo\u017ee dati odgovor na davni misterij: Ne znamo kako \u017eivotinje putuju izme\u0111u velikih hidrotermalnih izvora, koji su \u010desto odvojeni stotinama ili tisu\u0107ama kilometara jedan od drugoga. Oni mo\u017eda koriste ove manje lokacije kao mjesta za prela\u017eenje pri njihovom \u0161irenju.&#8221;<\/p>\n<p>Na istra\u017eivanju dubokomorskih hidrotermalnih izvora u Atlantskom oceanu radi 30 oceanologa iz Hamburga, Bremena, Kiela, Portugala i Francuske koji su se na njema\u010dki istra\u017eiva\u010dki brod Meteor ukrcali 6. rujna. Ekspediciju na podmorski vulkan Menez Gwen u blizini Azora financirao je MARUM, Centar za znanosti o podmorskim okoli\u0161ima u Bremenu. &#8220;Jedno od pitanja na koja skupina \u017eeli odgovoriti je za\u0161to hidrotermalni izvori u ovom podru\u010dju ispu\u0161taju toliko metana \u2013 vrlo jakog stakleni\u010dkog plina&#8221; ka\u017ee glavna znanstvenica Nicole Dubilier, koja je tako\u0111er \u010dlanica Upravnog odbora projekta Popisivanje podmorskog \u017eivota izvora i podru\u010dja curenja ChEss (Kemosintetska znanost o ekosustavima). &#8220;Jo\u0161 jedan va\u017ean cilj istra\u017eivanja su dubokomorske \u0161koljke koje \u017eive uz hidrotermalne izvore i doma\u0107in su simbiotskim bakterijama koje \u017eive u njihovim \u0161krgama. \u0160koljke dobivaju hranjive tvari iz tih bakterija.&#8221;<\/p>\n<p>Ekspediciju na istra\u017eiva\u010dkom brodu ne obilje\u017eavaju samo sjajni trenutci poput ovog otkri\u0107a; svaki dan na brodu Meteor ispunjen je ostalim uzbudljivim aktivnostima i doga\u0111ajima. Rad na istra\u017eiva\u010dkom brodu traje 24 sata dokle god traje ekspedicija. U njihovim video snimkama &#8220;Novosti s nadzorne palube&#8221; dostupnima na youtube \u2013 u i u hambur\u0161kim novinama Abendblatt, Dennis Fink, student doktorskog studija sa Instituta podmorske mikrobiologije Max Planck , izvje\u0161tava o aktivnostima vozila daljinski upravljanog s broda (ROV) MARUM \u2013 QUEST, razli\u010ditim instrumentima koje koriste znanstvenici i o \u017eivotu na brodu. <\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.mpg.de\/de\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Max-Planck-Gesellschaft<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici iz MARUM Centra za znanosti o podmorskim okoli\u0161ima i Instituta podmorske mikrobiologije Max Planck u Bremenu istra\u017euju\u0107i sa njema\u010dkog istra\u017eiva\u010dkog broda Meteor otkrili su novi hidrotermalni izvor 500 kilometara jugozapadno od Azora. Otvor s dimnjacima visokim i po metar i teku\u0107inama koje dose\u017eu temperature od 300 stupnjeva Celzija prona\u0111en je na dubini od tisu\u0107u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016080,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16374],"tags":[16947],"class_list":["post-2230","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija-i-geologija","tag-ocean"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2230","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2230"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2230\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016080"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2230"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2230"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2230"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}