{"id":2245,"date":"2010-10-15T23:00:00","date_gmt":"2010-10-15T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/protein-koji-uspostavlja-stanje-za-razmjenu-dna-koda-u-jajne-stanice-i-spermija\/"},"modified":"2013-04-12T19:55:34","modified_gmt":"2013-04-12T17:55:34","slug":"protein-koji-uspostavlja-stanje-za-razmjenu-dna-koda-u-jajne-stanice-i-spermija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/biologija\/genetika\/protein-koji-uspostavlja-stanje-za-razmjenu-dna-koda-u-jajne-stanice-i-spermija\/","title":{"rendered":"Protein koji uspostavlja stanje za razmjenu DNA koda u jajne stanice i spermija"},"content":{"rendered":"<p>Tim vo\u0111en znanstvenikom s <em>University of Pittsburgh School of Medicine<\/em> otkrio je regulatorni protein koji utje\u010de na to gdje dolazi do razmjene geneti\u010dkog materijala izme\u0111u maj\u010dinih i o\u010devih kromosoma tijekom procesa stvaranja jajne stanice i spermija.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" alt=\"\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/crossing_over.jpg\" \/><\/p>\n<p>Otkri\u0107e, koje je osvijetlilo sami korijen kromosomskih gre\u0161aka i raznolikosti gena, iza\u0107i \u0107e sutra\u0161njem izdanju \u010dasopisa <em>Nature<\/em>. Ve\u0107ina stanica ima 46 kromosoma, od \u010dega polovina dolazi od svakog roditelja. Dok jajne stanice i spermiji, spolne stanice, imaju upola manje pa tako kada se spoje da formiraju embrio, to\u010dan broj kromosoma ostaje o\u010duvan, objasnila je glavna autorica Judith Yanowitz, dr.sc., profesorica asistentica porodiljstva, ginekologije i znanosti o reproduktivnosti na<em> Pitt School of Medicine<\/em> te \u010dlanica <em>Magee-Womens Research Institute<\/em> i biv\u0161a stru\u010dna suradnica na <em>Carnegie Institution of Washington, Baltimore<\/em>.<\/p>\n<p>&#8220;Kada se spolne stanice formiraju, DNA segmenti se razmjene ili rekombiniraju izme\u0111u maj\u010dinih i o\u010devih kromosoma, \u0161to dovodi do ve\u0107e raznolikosti u stanicama k\u0107erima&#8221;, rekla je znanstvenica. Crossing-over je esencijalan za pravilno premje\u0161tanje ili segregaciju kromosoma u spolne stanice. Gre\u0161ka u pravilnoj razmjeni DNA mo\u017ee dovesti do potomstva s krivim brojem kromosoma i u ljudi, gre\u0161ke u tom procesu su glavni uzrok neplodnosti, isti\u010de dr. Yanowitz. Unato\u010d va\u017enosti toga procesa za razvoj, malo se zna o faktorima koji utje\u010du na to gdje \u0107e se pojaviti crossing-overi i kako se oni reguliraju. U genomu malenog obli\u0107a C.elegans kojeg su istra\u017eiva\u010di prou\u010davali, rekombinacija gena se tipi\u010dno pojavljuje prema krajevima kromosoma, koji sadr\u017ee manje gena.<\/p>\n<p>Ali &#8220;krajolik crossing-overa&#8221;, kako ga dr.Yanowitz zove, promijenio se na dva na\u010dina u obli\u0107a koji su imali mutaciju u proteinu imena X ne-disjunkcijski faktor (xnd-1): crossing-overi su se tako pojavili u sredi\u0161njim podru\u010djima kromosoma, bogatim genima; a crossing-overi na X-kromosomu se \u010desto i nisu javljali. &#8220;Ovo je prvi gen u bilo kojem sustavu koji je posebno potreban za segregaciju jednog kromosoma,&#8221; rekla je znanstvenica i dodala &#8220;\u010cinjenica da je to X kromosom je zanimljiva zato \u0161to spolni kromosomi imaju jedinstvenu ulogu i u spolnim linijama i u op\u0107enitom razvoju.&#8221;.<\/p>\n<p>Ova opa\u017eanja vodila su istra\u017eiva\u010de da pretpostave da xnd-1 utje\u010de na na\u010din na koji se kromosomi pakiraju u jezgru stanice kao DNA kompleks proteina poznat kao kromatin. Oni su ranije pokazali da xnd-1 mijenja sastavni dio kromatina koji je o\u010duvan tijekom evolucije vrsta te da je pakiranje direktno odgovorno za u\u010dinke formiranja crossing-overa.<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.upmc.com\/Pages\/default.aspx\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">University of Pittsburgh Schools of the Health Sciences<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tim vo\u0111en znanstvenikom s University of Pittsburgh School of Medicine otkrio je regulatorni protein koji utje\u010de na to gdje dolazi do razmjene geneti\u010dkog materijala izme\u0111u maj\u010dinih i o\u010devih kromosoma tijekom procesa stvaranja jajne stanice i spermija. Otkri\u0107e, koje je osvijetlilo sami korijen kromosomskih gre\u0161aka i raznolikosti gena, iza\u0107i \u0107e sutra\u0161njem izdanju \u010dasopisa Nature. Ve\u0107ina stanica [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016093,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[17766],"class_list":["post-2245","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-stanice"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2245","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2245"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2245\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016093"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2245"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2245"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2245"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}