![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/mchip.jpg\")
<\/p>\nZnanstvenici su dugo tra\u017eili mogu\u0107nost da regeneriraju \u017eiv\u010dane stanice ili neurone, \u0161to bi moglo ponuditi novi na\u010din za lije\u010denje o\u0161te\u0107enja le\u0111ne mo\u017edine, kao i neurolo\u0161kih bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti.<\/p>\n
<\/p>\n
Mnoge tvari mogu regenerirati neurone koji se uzgajaju u Petrijevoj zdjelici u laboratoriju, ali je te\u0161ko i mukotrpno identificirati me\u0111u njima one kemikalije koje to uspijevaju kod \u017eivih \u017eivotinja, \u0161to je presudno za razvoj lijekova za ljude. In\u017eenjeri na MIT-u sada su iskoristili mikro\u010dip najnovije tehnologije za brzo testiranje potencijalnih lijekova na sitnim crvima C. elegans, koji se \u010desto koriste u istra\u017eivanjima \u017eiv\u010danog sustava. Koriste\u0107i novu tehnologiju, izvanredni profesor Mehmet Fatih Yanik i njegovi kolege brzo izvode laserske operacije, daju lijekove i snimaju regeneraciju neurona u tisu\u0107ama \u017eivih \u017eivotinja. “Na\u0161a tehnologija poma\u017ee istra\u017eiva\u010dima brzo identificirati obe\u0107avaju\u0107e kemikalije koje tada mogu biti testirani u sisavaca, a mo\u017eda \u010dak i kod ljudi”, ka\u017ee Yanik.<\/p>\n
Koriste\u0107i ovu tehniku, istra\u017eiva\u010di su ve\u0107 identificirali jednu obe\u0107avaju\u0107u klasu regeneratora neurona. Znanstveni \u010dlanak o tome je objavljen u online izdanju Proceedings of the Nacional Academy of Sciences. C. elegans je koristan organizam za model neuronske regeneracije jer je proziran, a cijela njegova neuronska mre\u017ea je poznata. Yanik i njegovi kolege su ranije razvili femtosekundnu lasersku nanokirurgiju \u0161to im je omogu\u0107ilo da operiraju i promatraju regeneraciju pojedina\u010dnih aksona -dugih ekstenzija neurona koji \u0161alju signale na susjedne stanice. Njihova femtosekundna nanokirur\u0161ka tehnika koristi \u010dvrsto usmjerene infracrvene laserske impulse koji su kra\u0107i od milijarditog dijela sekunde. To omogu\u0107ava da laser prodire duboko u \u017eivotinje bez o\u0161te\u0107ivanja tkiva na svom putu, dok laserski snop poga\u0111a samo kona\u010dni cilj, tj. akson. U istra\u017eivanju PNAS, istra\u017eiva\u010di su koristili njihov mikro\u010dip nove tehnologije za brzo rezanje aksona kod pojedina\u010dnih neurona za osjet dodira.<\/p>\n
Proces premje\u0161tanja pojedina\u010dnih crva od njihovih inkubacija do mikro\u010dipa za snimanje, njihovo imobiliziranje i obavljanje laserske operacije traje oko 20 sekundi, \u0161to omogu\u0107uje da se tisu\u0107e operacija izvede u kratkom vremenu. Nakon laserske operacije, svaki crv je vra\u0107en na svoje inkubacijsko mjesto i tretiran s razli\u010ditim kemijskim spojevima. Neuroni C. elegans djelomi\u010dno se mogu regenerirati i bez vanjske pomo\u0107i, \u0161to je omogu\u0107ilo Yanikovom timu da tra\u017ee lijek koji mo\u017ee poja\u010dati ili inhibirati ovu regeneraciju. Nakon dva ili tri dana, istra\u017eiva\u010di su snimili svakog crva da vide da li lijekovi imaju ikakvog u\u010dinka. Tim sa MIT-a je otkrio da je tvar nazvana staurosporin, koja inhibira odre\u0111ene enzime poznate kao PKC kinaze, imala najja\u010di inhibitorni u\u010dinak. U istra\u017eivanjima koja su uslijedila, znanstvenici su testirali neke tvari koje aktiviraju te kinaze i utvrdili da je jedna od njih zna\u010dajno potaknula regeneraciju neurona.<\/p>\n
Neki od Yanikovih studenata sada testiraju te tvari na neuronima izvedenim iz ljudskih embrionalnih mati\u010dnih stanica. Ova tehnologija sa mikro\u010dipom mo\u017ee se koristiti za prikaz tvari i njihovih u\u010dinaka kod drugih bolesti kao \u0161to su Alzheimerova i Parkinsonova bolest te ALS, ka\u017ee Yanik.<\/p>\n