![](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/alkoholl.jpg\")
Ve\u0107i broj prethodnih studija je nagovijestio da je pove\u0107ana sklonost stvaranju ovisnosti o alkoholu i drogama povezana s genetskim zna\u010dajkama pojedinca.<\/p>\nVe\u0107i broj prethodnih studija je nagovijestio da je pove\u0107ana sklonost stvaranju ovisnosti o alkoholu i drogama povezana s genetskim zna\u010dajkama pojedinca.<\/p>\n
Ameri\u010dki znanstvenici s Department of Energy`s Brookhaven National Laboratory <\/em>svojim su novim istra\u017eivanjem do\u0161li prvih eksperimentalnih dokaza koji to potkrepljuju. Studiju su proveli na mi\u0161evima, a njezine rezultate objavili u \u010dasopisu Alcoholism Clinical Experimental Research<\/em>.<\/p>\n U studiji su pra\u0107ene promjene u mozgu mu\u017ejaka mi\u0161eva koje izaziva dugotrajno pijenje alkohola. Jednu skupinu su \u010dinili genetski nepromijenjen mi\u0161evi, a drugu oni genetski izmijenjeni. Genetskom izmjenom je uklonjen gen za receptor za dopamin u mozgu poznat kao D2. Nakon vezivanja dopamina za dopaminski receptor u mozgu se stvara osje\u0107aj ugode i nagrade. U mi\u0161eva bez dopaminskog receptora, koji ne mogu vezati dopamin, dugotrajno pijenje alkohola dovodi do zna\u010dajnih promjena u podru\u010djima mozga za koja se zna da su uklju\u010deni u alkoholizam i ovisnost.<\/p>\n “Na\u0161a studija pokazuje da kroni\u010dna konzumacija alkohola utje\u010de na procese u mozgu. Pritom je geneti\u010dko ustrojstvo pojedinca va\u017ean \u010dimbenik”, rekao je glavni autor Panayotis (Peter) Thanos, neuroznanstvenik sa Brookhaven Lab i National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism. “Na\u0161i rezultati obja\u0161njavaju kako genetski profil pojedinca u interakciji s okoli\u0161em, u ovom slu\u010daju kroni\u010dnim pijenjem alkohola, odre\u0111uje da li \u0107e nastupiti promjene i kod kojih osoba. Ovaj rad isti\u010de vrijednost geneti\u010dkog probira u pru\u017eanja vrijednih informacija pojedincima o njihovom riziku za razvijanje alkoholne ovisnosti.”<\/p>\n Dopaminski sustav izaziva veliki interes znanstvenika sa Brookhavenu ali i \u0161ire. U nedostatku dopamin receptora D2 ljudi (i \u017eivotinje) do\u017eivljavaju obi\u010dna zadovoljstva slabijim intenzitetom i vi\u0161e su skloni alkoholizmu, zlouporabi droge, pa \u010dak i pretilosti. Pronala\u017eenje na\u010dina da se uzgoji pasmina mi\u0161eva kojoj potpuno nedostaje D2 gen omogu\u0107io je da se po prvi put ispita njegov u\u010dinak na reakcije mozga pri kroni\u010dnom pijenju alkohola.<\/p>\n Tijekom pokusa su mi\u0161evi kojima nedostaje D2 gen i oni genetski neizmijenjeni dodatno razvrstani tako da je polovici svake grupe davana samo voda za pi\u0107e, a drugoj polovici 20 postotni etanol za simuliranje opijanja. Nakon \u0161est mjeseci, znanstvenici su odre\u0111ivali razine dopaminskih i kanabinoidnih receptora u mozgu ispitivanih \u017eivotinja. Kanabinoidni tip 1 (CB1) receptori se nalaze u blizini dopaminskih receptora, a tako\u0111er su uklju\u010deni pri konzumiranju alkohola i ovisnosti o drogama. Mnogi nalazi upu\u0107uju da ove dvije vrste receptora utje\u010du jedni na druge.<\/p>\n Znanstvenici su otkrili u \u017eivotinja bez D2 receptora koje su pile vodu pove\u0107an broj, odnosno poja\u010dano regulirane razine CB1 receptora u regijama mozga povezanim s ovisno\u0161\u0107u u usporedbi s kontrolnim \u017eivotinjama koje su pile vodu. “To mo\u017ee zna\u010diti da aktivni D2 receptori u normalnih mi\u0161eva inhibiraju ekspresija CB1 gena, i stoga, odsutnost D2 dovodi do pove\u0107ane ekspresije CB1”, rekao je Thanos. Kroni\u010dna konzumacija alkohola ukida ovakvu regulaciju. Mi\u0161evi bez D2 koji su pili alkohol<\/a> imali su upola ni\u017ee razina CB1 u odnosu na mi\u0161eve bez D2 koji su pili vodu.<\/p>\n “Poja\u010danu regulaciju CB1 u mi\u0161eva bez D2 kada piju vodu izmijenio je kroni\u010dni unos etanola”, rekao je Thanos. “Smanjena regulacija CB1 u \u017eivotinja bez D2 nastaje zbog unosa alkohola”, dodao je. ;Pojedinci koji pri uzimanju droge slabije do\u017eivljavaju u\u017eitak, ili osje\u0107aj nagrade vjerojatnije \u0107e posegnuti za nastavkom stimulacije ili \u0107e \u010dak pove\u0107ati dozu. Da bi testirali ovu hipotezu, budu\u0107a istra\u017eivanja \u0107e istra\u017eivati u\u010dinke smanjene regulacije CB1u \u017eivotinja na njihovo pona\u0161anje pri izboru izme\u0111u alkohola i vode za pi\u0107e. Znanstvenici \u0107e tako\u0111er provoditi sli\u010dne studije u \u017eenki mi\u0161eva da bi saznali da li spol utje\u010de na dobivene nalaze.<\/p>\n “Daljnja istra\u017eivanja odnosa i interakcija genetskog sastava i okoli\u0161a \u0107e nam pomo\u0107i da shvatimo ovisnost kao kroni\u010dnu bolest i uo\u010dimo faktore koji pove\u0107avaju rizik za njezino nastajanje. Pristup ovim informacijama \u0107e pomo\u0107i ljudima da svoje pona\u0161anju usklade sa svojim rizicima”, rekao je Thanos.<\/p>\n