{"id":2295,"date":"2010-10-26T23:00:00","date_gmt":"2010-10-26T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/istraivanje-pokazalo-kako-je-katastrofalan-potres-na-haitiju-izazvao-nepoznati-rasjed\/"},"modified":"2020-10-15T15:04:29","modified_gmt":"2020-10-15T13:04:29","slug":"istrazivanje-pokazalo-kako-je-katastrofalan-potres-na-haitiju-izazvao-nepoznati-rasjed","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/istrazivanje-pokazalo-kako-je-katastrofalan-potres-na-haitiju-izazvao-nepoznati-rasjed\/","title":{"rendered":"Istra\u017eivanje pokazalo kako je katastrofalan potres na Haitiju izazvao nepoznati rasjed"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" class=\"alignleft\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/eric_calais.jpg\"  >Znanstvenici su otkrili kako je katastrofalan potres 12. sije\u010dnja na Haitiju uzrokovao dosad nepoznat rasjed. Nadalje, defekt koji se isprva uzimao kao glavni uzrok mogao bi u naredno vrijeme potaknuti jo\u0161 jakih potresa.<\/p>\n<p>Eric Calais, profesor Znanosti o zemlji i atmosferi na sveu\u010dili\u0161tu Purdue, poveo je tim koji je prvi krenuo na mjesto doga\u0111aja nakon jakog potresa, magnitude 7.0, u kojem je 200 000 ljudi izgubilo svoje \u017eivote, a procjenjuje se kako je 1,5 milijuna ljudi ostalo bez doma. Tim je ustvrdio kako je potres nastao zbog dosad nepoznatog rasjeda, kojeg su imenovali L\u00c4og\u00ebne rasjed. Novootkriveni rasjed prote\u017ee se gotovo paralelno s Enriquillo rasjedom, za koji se isprva vjerovalo da je izvor potresa.<\/p>\n<p>&#8220;Ovo otkri\u0107e upu\u0107uje na mogu\u0107nost pojave jo\u0161 jednog potresa, \u010diji \u0107e se centar ovog puta zaista nalaziti u Enriquillo rasjedu. S tim u vidu, Haiti bi se trebao pripremiti na mogu\u0107nost jo\u0161 jedne seizmi\u010dke opasnosti&#8221;, navodi Calais. Calais je u rujnu imenovan na mjesto znanstvenog savjetnika za Haiti u sklopu na UN-ovog programa za razvoj dr\u017eava. &#8220;Sustav rasjeda mnogo je slo\u017eeniji nego \u0161to se dosad mislilo. Mi jo\u0161 ne mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u ustvrditi kako je sije\u010danjski potres utjecao na seizmi\u010dku aktivnost ostalih rasjeda. Prema preliminarnim mjerenjima zaklju\u010dujemo kako rasjed Enriquillo nije oslobodio nikakvu akumuliranu seizmi\u010dku energiju te kao takav jo\u0161 uvijek predstavlja zna\u010dajnu prijetnju za dr\u017eavu Haiti, pogotovo za grad Port-au-Prince. \u017delimo li u skoro vrijeme biti u mogu\u0107nosti predvidjeti nastanak i ja\u010dinu potresa, jednostavno moramo dodatno istra\u017eiti sustav rasjeda.&#8221;<\/p>\n<p>&#8220;Pomicanje Zemljine kore uzrokovano jakim potresima mo\u017ee pogor\u0161ati, ali i smanjiti poreme\u0107aje koji se nakupljaju u okolnim rasjedima. Takva pomicanja uzrokuju nastanak pritiska koji mo\u017ee ili zaustaviti ili potaknuti nastanak jo\u0161 jednog potresa. Zbog toga, potres du\u017e rasjeda L\u00e9og\u00e2ne mogao je odgoditi ili ubrzati sljede\u0107i potres du\u017e rasjeda Enriquillo&#8221;, nastavlja.<\/p>\n<p>&#8220;Iz prakti\u010dnih razloga, poku\u0161ati pretpostaviti kad \u0107e se dogoditi sljede\u0107i potres i nije ba\u0161 u\u010dinkovita strategija. U\u010dinkovitije bi bilo koncentrirati se na proaktivne mjere. Na taj bi se na\u010din moglo pouzdano upozoriti dr\u017eave koje se nalaze u kriti\u010dnoj zoni. Te bi se dr\u017eave tada mogle pripremiti na \u017eivot u sezmi\u0107ki aktivnoj zoni, \u0161to bi uvelike smanjilo budu\u0107e ekonomske gubitke, ali i o\u010duvalo mnoge \u017eivote. Rezultati na\u0161eg istra\u017eivanja iziskuju postavljanje mnogih pitanja. Mi poku\u0161avamo ponuditi zadovoljavaju\u0107e odgovore na ta pitanja. Ipak, znamo dovoljno da jasno izjavimo kako se opasnost od potresa na Haitiju jednostavno ne smije zanemariti. Proces ponovne izgradnje Haitija idealna je prilika za istovremeni razvoj preventivnih mjera koje bi mogle ubla\u017eiti posljedice budu\u0107ih potresa.&#8221;<\/p>\n<p>Tim je analizirao podatke prikupljene prije 12. sije\u010dnja te rezultate mjerenja izvr\u0161enih poslije tog nemilog doga\u0111aja. Istra\u017eivanje su detaljno opisali u \u010dlanku koji \u0107e biti objavljen sljede\u0107i mjesec u znanstvenom \u010dasopisu Nature Geosciences. Andrew Freed, jedan od autora \u010dlanka, tako\u0111er i profesor Znanosti o Zemlji i atmosferi na sveu\u010dili\u0161tu Purdue, izjavio je kako je nedostatak puknu\u0107a bio prvi pokazatelj neto\u010dnosti teze o Enriquillo rasjedu kao izvoru potresa. &#8220;Poprili\u010dno nas je iznenadilo to \u0161to nigdje nismo mogli prona\u0107i puknu\u0107e u Zemljinoj kori. Istina, na\u0161li smo druge fizi\u010dke promjene koje smo o\u010dekivali prona\u0107i nakon potresa takve ja\u010dine, ali na potpuno drugom mjestu&#8221;, obja\u0161njava Freed.<\/p>\n<p>Tim je tijekom istra\u017eivanja koristio sustav za globalno navo\u0111enje i radarsku interferometriju za mjerenje pomaka Zemljine kore tijekom potresa. Na taj se na\u010din mo\u017ee dobiti uvid u doga\u0111aje koji su se odvijali \u010dak 20 km ispod povr\u0161ine. Tim je potom uz pomo\u0107 ra\u010dunalnog modela odredio koje karakteristike mora imati izvor potresa da bi bio u skladu s opa\u017eenim promjenama. Zahvaljuju\u0107i tom modelu tim je otkrio jo\u0161 nezabilje\u017een L\u00e9og\u00e2ne rasjed. L\u00e9og\u00e2ne rasjed nalazi se malo sjevernije od rasjeda Enriquillo, pod kutom od 60o prema sjeveru. Ovaj rasjed pripada grupi rasjeda koja je karakteristi\u010dna po tome \u0161to jedno krilo rasjeda natkriva drugo, ali sam rasjed ne dopire do povr\u0161ine. &#8220;Otprilike 30 kilometara rasjeda pomaknulo se tijekom sije\u010danjskog potresa, pri \u010demu su se krila rasjeda me\u0111usobno pomaknula \u010dak pet metara. Sve se odvijalo ispod povr\u0161ine Zemlje. Koliko je rasjed zapravo duga\u010dak i dalje ostaje nepoznanica&#8221;, nastavlja Freed.<\/p>\n<p>&#8220;Bez obzira o kojem se potresu radi, on uvijek utje\u010de na samo jedan dio rasjeda. Duljina tog dijela rasjeda proporcionalna je ja\u010dini potresa. Po\u0161to se ovdje radio o posebnom tipu rasjeda koji se prote\u017ee ispod povr\u0161ine Zemlje, ne mo\u017eemo koristiti uobi\u010dajene povr\u0161inske pokazatelje, poput o\u017eiljaka uzrokovanih davnim puknu\u0107ima, kojima bismo potom odredili duljinu rasjeda. U slu\u010daju rasjeda Enriquillo, mo\u017eete bez problema povu\u0107i liniju koja ozna\u010dava protezanje rasjeda. Naime, brojni o\u017eiljci na povr\u0161ini jasno ukazuju na rasjed koji se skriva ispod. Me\u0111utim to nije slu\u010daj i kod rasjeda L\u00e9og\u00e2ne.&#8221;<\/p>\n<p>&#8220;Tim planira nastaviti s mjerenjima postseizmi\u010dkih procesa. Nadaju se kako \u0107e na taj na\u010din bolje razumjeti promjene u napetosti unutar Zemljine kore kroz dulji period vremena, \u0161to bi pak omogu\u0107ilo pouzdanije otkrivanje mjesta na kojima se pove\u0107ava opasnost od pojave potresa. Istovremeno rade na razvoju modela koji \u0107e omogu\u0107iti bolje shva\u0107anje sustava rasjeda, njihovo pona\u0161anje kao i razlog za\u0161to se nalaze tu gdje se nalaze&#8221;, zaklju\u010duje Freed. Uz Freeda, autori \u010dlanka su Glen Mattioli sa sveu\u010dili\u0161ta u Arkansasu; Falk Amelung, Sang-Hoon Hong i Timothy Dixon sa sveu\u010dili\u0161ta u Miamiju; Sigurj\u00f9n J\u00f9nsson sa Kralj Abdullah sveu\u010dili\u0161ta za znanost i tehnologiju u Saudijskoj Arabiji; Pamela Jansma sa sveu\u010dili\u0161ta Teksas u Arlingtonu; Claude Pr\u00c4petit iz biroa za mine u Haitiju te Roberte Momplaisir s dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta u Haitiju.<\/p>\n<p>Calais je istra\u017eivao rasjede Enriquillo i Septentrional na otoku Hispaniola, na kojem se od 1989. godine nalaze dr\u017eave Haiti i Dominikanska Republika. Njegov tim ve\u0107 je deset godina zadu\u017een za mjerenje nakupljanja energije du\u017e rasjeda pomo\u0107u sustava za globalno orijentiranje. Tim je upozorio na rizik od pojave razornog potresa jo\u0161 2008. godine. Ova istra\u017eivanje financijski je poduprla Nacionalna zaklada za znanost i UN-ov nacionalni program za razvoj strategija prevencije i oporavka od elementarnih nepogoda u Haitiju. Istra\u017eivanje se vodilo u suradnji s hai\u0107anskim Nacionalnim sustavom za smanjenje rizika od elementarnih nepogoda.<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.purdue.edu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Purdue University<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici su otkrili kako je katastrofalan potres 12. sije\u010dnja na Haitiju uzrokovao dosad nepoznat rasjed. Nadalje, defekt koji se isprva uzimao kao glavni uzrok mogao bi u naredno vrijeme potaknuti jo\u0161 jakih potresa. Eric Calais, profesor Znanosti o zemlji i atmosferi na sveu\u010dili\u0161tu Purdue, poveo je tim koji je prvi krenuo na mjesto doga\u0111aja nakon [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016135,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333],"tags":[16472],"class_list":["post-2295","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","tag-potres"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2295","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2295"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2295\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016135"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2295"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2295"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2295"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}