{"id":2301,"date":"2010-10-28T23:00:00","date_gmt":"2010-10-28T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/otkrivena-najmasivnija-neutronska-zvijezda-do-sad\/"},"modified":"2020-02-24T22:13:00","modified_gmt":"2020-02-24T21:13:00","slug":"otkrivena-najmasivnija-neutronska-zvijezda-do-sad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/otkrivena-najmasivnija-neutronska-zvijezda-do-sad\/","title":{"rendered":"Otkrivena najmasivnija neutronska zvijezda do sad"},"content":{"rendered":"\n

Astronomi su pomo\u0107u National Science Foundationovog Green Bank Telescopea <\/em>(GBT) otkrili najmasivniju neutronsku zvijezdu prona\u0111enu do sada. To otkri\u0107e ima jak i opse\u017ean utjecaj na nekoliko polja fizike i astrofizike.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

“Ova je neutronska zvijezda dva puta te\u017ea od na\u0161eg Sunca. To je iznena\u0111uju\u0107e jer tolika masa zna\u010di da je nekoliko teoretskih modela sastava neutronskih zvijezda sada opovrgnuto.” izjavio je Paul Demorest iz National Radio Astronomy Observatory-a (NRAO). “Ova masa tako\u0111er ima utjecaj na na\u0161e razumijevanje sve tvari u ekstremno visokim gusto\u0107ama i na mnoge detalje u nuklearnoj fizici.” dodao je.<\/p>\n\n\n\n

Neutronske zvijezde su super gusti “le\u0161evi” masivnih zvijezda koje su eksplodirale kao supernove. Sa svom svojom masom nabijenom u sferu veli\u010dine malenog grada, njihovi protoni i elektroni se me\u0111usobno sudaraju i tvore neutrone. Neutronska zvijezda mo\u017ee biti nekoliko puta gu\u0161\u0107a od atomske jezgre i jedan naprstak materijala neutronske zvijezde mo\u017ee te\u017eiti vi\u0161e od 500 milijuna tona. Nevjerojatna gusto\u0107a \u010dini neutronske zvijezde idealnim prirodnim “laboratorijima” za prou\u010davanje najgu\u0161\u0107ih i egzoti\u010dnih stanja tvari poznatih u fizici. Znanstvenici su koristili Einsteinovu teoriju op\u0107e relativnosti kako bi izmjerili masu neutronske zvijezde i njenog pratioca bijelog patuljka koji kru\u017ei oko nje. Neutronska zvijezda je pulsar, emitira zrake radio valova poput svjetionika koji baca svjetlost dok rotira kroz Svemir. Ovaj pulsar, nazvan PSR J1614-2230, okre\u0107e se 317 puta u sekundi a njegovom pratiocu orbita traje ne\u0161to manje od devet dana. Par, udaljen kojih 3000 svjetlosnih godina, nalazi se u orbiti koja se vidi skoro okomito sa Zemlje. Njen polo\u017eaj je bio klju\u010d za izvr\u0161enje mjerenja mase.<\/p>\n\n\n\n

Kako orbita navodi bijelog patuljka direktno ispred pulsara, radio valovi koje emitira pulsar i koji dopiru do Zemlje moraju putovati jako blizu bijelom patuljku. Taj bliski prolaz uzrokuje njihovo ka\u0161njenje pri dolasku zbog distorzije prostora i vremena uzrokovane gravitacijom bijelog patuljka. Ovaj efekt, nazvan Shapirovo ka\u0161njenje, omogu\u0107ava znanstvenicima precizno mjerenje masa obje zvijezde. “Posre\u0107ilo nam se s ovim sustavom. Brzo rotiraju\u0107i pulsar nam daje signal koji mo\u017eemo pratiti kroz cijelu orbitu a orbita je skoro savr\u0161eno okomita na ravninu u kojoj se nalaze Zemlja i zvijezda. K tome, bijeli patuljak je iznimno masivan za zvijezdu te vrste. Ova jedinstvena kombinacija je poja\u010dala Shapirovo ka\u0161njenje i time nam olak\u0161ala mjerenje.” rekao je Scott Ransom, tako\u0111er iz NRAO-a.<\/p>\n\n\n\n

Astronomi su koristili novo ugra\u0111eni digitalni instrument nazvan Green Bank Ultimate Pulsar Processing Instrument (GUPPI), pri\u010dvr\u0161\u0107en na GBT, kako bi pratili binarne zvijezde kroz jednu potpunu orbitu ranije ove godine. Pomo\u0107u GUPPI-a su pobolj\u0161ali vi\u0161estruko vremensko mjerenje pulsarovih signala. Istra\u017eiva\u010di su smatrali da je neutronska zvijezda te\u017eila do jedne i pol mase Sunca. Umjesto toga, njihova su promatranja otkrila da je dva puta te\u017ea od Sunca. Tolika masa, tvrde, mijenja njihovo razumijevanje sastava neutronskih zvijezda. Neki teoretski modeli su postulirali da, zajedno s neutronima, takve zvijezde sadr\u017ee tako\u0111er i druge egzoti\u010dne subatomske \u010destice zvane hiperoni ili kondenzate kaona.<\/p>\n\n\n\n

“Na\u0161i rezultati isklju\u010duju takve modele.” ustvrdio je Ransom. Demorest i Ransom, zajedno s Timom Pennucciem sa Sveu\u010dili\u0161ta Virginia, Mallory Roberts iz Eureka Scientific-a te Jasonom Hesselsom iz Nizozemskog instituta za radio astronomiju i Sveu\u010dili\u0161ta Amsterdam, objavili su rezultate listopadnom izdanju znanstvenog \u010dasopisa Nature. Njihovi rezultati imaju daljnje implikacije, iznesene u popratnom radu koji \u0107e biti objavljen u \u010dasopisu Astrophysical Journal Letters. “Ovo mjerenje nam govori da ako postoje kvarkovi unutar neutronske jezgre, oni ne mogu biti “slobodni”, nego vjerojatno sna\u017eno me\u0111usobno djeluju jedan na drugoga kao i u normalnoj atomskoj jezgri.” rekla je Feryal Ozel sa Sveu\u010dili\u0161ta Arizona, vode\u0107a autorica drugog rada.<\/p>\n\n\n\n

Ostaje nekoliko vjerojatnih hipoteza \u0161to se ti\u010de unutarnjeg sastava neutronskih zvijezda, ali novi rezultati ih ograni\u010davaju kao \u0161to ograni\u010davaju i maksimalnu mogu\u0107u gusto\u0107u hladne tvari. Znanstveni utjecaj novih promatranja pomo\u0107u GBT-a se tako\u0111er prote\u017ee na druga polja osim utvr\u0111ivanja sadr\u017eaja tvari i ekstremne gusto\u0107e. Najpopularnije obja\u0161njenje za uzrok jedne vrste eksplozije gamma zraka \u2013 “kratkotrajnih” eksplozija \u2013 je to da su uzrokovane sudarima neutronskih zvijezda. \u010cinjenica da neutronske zvijezde mogu biti masivne kao PSR J1614-2230 \u010dini to vjerojatnim mehanizmom za eksplozije gamma zraka.<\/p>\n\n\n\n

Za takve sudare neutronskih zvijezda se o\u010dekuje da proizvedu gravitacijske valove koji su meta prou\u010davanja nekoliko zvjezdarnica u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama i Europi. Ti valovi, znanstvenici tvrde, nose dodatne vrijedne informacije o sastavu neutronskih zvijezda. “Pulsari nam op\u0107enito daju odli\u010dnu priliku za prou\u010davanje egzoti\u010dne fizike, a ovaj sustav je fantasti\u010dan laboratorij koji nam daje vrijedne informacije s velikim implikacijama.” objasnio je Ransom. “Nevjerojatno mi je da nam jedan jednostavan broj \u2013 masa neutronske zvijezde \u2013 mo\u017ee toliko re\u0107i o toliko razli\u010ditih aspekata fizike i astronomije.” dodao je.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: National Radio Astronomy Observatory<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Astronomi su pomo\u0107u National Science Foundationovog Green Bank Telescopea (GBT) otkrili najmasivniju neutronsku zvijezdu prona\u0111enu do sada. To otkri\u0107e ima jak i opse\u017ean utjecaj na nekoliko polja fizike i astrofizike. “Ova je neutronska zvijezda dva puta te\u017ea od na\u0161eg Sunca. To je iznena\u0111uju\u0107e jer tolika masa zna\u010di da je nekoliko teoretskih modela sastava neutronskih zvijezda […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052252,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16358],"tags":[17043],"class_list":["post-2301","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astrofizika","tag-zvijezda"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2301","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2301"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2301\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052252"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2301"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2301"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2301"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}