{"id":2312,"date":"2010-11-01T23:00:00","date_gmt":"2010-11-01T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/studija-povezuje-karcinom-s-gubitkom-proteina-koji-spaja-stanice-koe\/"},"modified":"2022-07-13T12:36:41","modified_gmt":"2022-07-13T10:36:41","slug":"studija-povezuje-karcinom-s-gubitkom-proteina-koji-spaja-stanice-koze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/studija-povezuje-karcinom-s-gubitkom-proteina-koji-spaja-stanice-koze\/","title":{"rendered":"Studija povezuje karcinom s gubitkom proteina koji spaja stanice ko\u017ee"},"content":{"rendered":"\n

U studiji objavljenoj online 21. listopada u \u010dasopisu PLoS Genetics<\/em>, istra\u017eiva\u010di Stanford University School of Medicine<\/em> povezali su nedostatak proteina va\u017enih za povezivanje stanica ljudske ko\u017ee s najzastupljenijim oblicima melanoma.<\/p>\n\n\n\n

Osiroma\u0161enje ovoga proteina, nazvanog Perp, moglo bi poslu\u017eiti kao rani pokazatelj razvoja karcinoma ko\u017ee, a mogao bi biti koristan u upostavi i utvr\u0111ivanju prognostike. Zna\u010daj ovih rezultata mogao bi se pro\u0161iriti i onkraj domene melanoma, obzirom da je Perp prisutan u ovojnicama mnogih na\u0161ih unutarnjih organa, gdje ima istu ulogu kao i u ko\u017ei: odr\u017eavanje me\u0111usobnog povezivanja stanica. To zna\u010di da bi Perp mogao biti koristan alat za klasifikaciju tumora u ovim unutarnjim organima, koji su \u010desto dijagnosticirani prekasno da bi se u\u010dinkovito lije\u010dili.<\/p>\n\n\n\n

Ko\u017ea je najve\u0107i organ u tijelu po svojoj te\u017eini, koji se sastoji od nekoliko slojeva, me\u0111usobno isprepletenih stanica. Donji sloj sastoji se od bazalnih stanica, koje, nakon stanovitog umno\u017eavanja, migriraju prema povr\u0161ini ko\u017ee, diferenciraju\u0107i se od jednoga tipa stanica do drugoga nekoliko puta tijekom \u010ditavog procesa. Najudaljeniji sloj ko\u017ee sastoji se uglavnom od tijesno povezanih skvamoznih stanica. Perp je klju\u010dan igra\u010d u odr\u017eavanju ove sustani\u010dne adhezije u ovim vrstama stanica, \u0161to na\u0161u ko\u017eu \u010dini u\u010dinkovitom barijerom naspram patogena te toksi\u010dnih i alergijskih supstanci. Ko\u017ea pripada klasi tkiva poznatoj kao epitel. Epitelno tkivo tako\u0111er povezuje mnoge unutarnje organe, kao \u0161to su plu\u0107a, debelo crijevo, dojke, jednjak i gu\u0161tera\u010da. Epitelne ovojnice niza organa, kao \u0161to su ko\u017ea, vi\u0161eslojne su.<\/p>\n\n\n\n

“Dobrih 90% svih ljudskih tumora potje\u010de od epitelnog tkiva”, isti\u010de dr.sc. Laura Attardi, vi\u0161a autorica studije i docentica onkologije zra\u010denja i genetike na medicinskom fakultetu. “Epitela tkiva neprestano se regeneriraju, stvaraju\u0107i nebrojene prigode za pogre\u0161ke tijekom replikacije DNK koja mo\u017ee pridonijeti razvoju tumora. Tako\u0111er, ova tkiva izrazito su izlo\u017eena okoli\u0161u – ko\u017ea je izlo\u017eena UV zra\u010denju, debelo crijevo izlo\u017eeno je nutritivnim karcinogenima, plu\u0107a su izlo\u017eena udisanju toksina, i tako dalje.”<\/p>\n\n\n\n

Perp, koji je Attardi po prvi puta identificirala kasnih 1990-ih, klju\u010dan je protein u desmosomima, multi-proteinskim strukturama smje\u0161tenima na povr\u0161ini epitelnih stanica. Desmosomi jedna su vrst tzv. prijanjaju\u0107e spojnice, obilje\u017eja stani\u010dne povr\u0161ine koja se uzajamno silovito ve\u017eu iz jedne stanice u drugu. Prijanjanju\u0107e spojnice odr\u017eavaju stanice zajedno, formiraju\u0107i barijeru. Perp, desmosomni element, isprepli\u0107e se i raspli\u0107e iz povr\u0161ine stanice poput niti koja prolazi tkaninom. Intercelularni rep proteina omata stani\u010dne strukture, postojano smje\u0161taju\u0107i desmosom na stijenku. Desmosomske osobine izvanjskosti pridonose sna\u017enom vezivanju svojih susjeda na susjedne stanice, formiraju\u0107i \u010dvrst spoj.<\/p>\n\n\n\n

“Du\u017ee vremena spekuliralo se da je ovo jedina funkcija desmosoma,” govori Attardi, ina\u010de \u010dlanica Stanford Cancer Center<\/em>. Najnovija studija pokazuje ne samo da su desmosomi klju\u010dni za odr\u017eavanje cjelovitosti epitelnog tkiva, ve\u0107 i da gubitak Perpa, klju\u010dnog za funkciju desmosoma, postupno vodi prema karcinomu. Poreme\u0107aj funkcije jo\u0161 jedne vrste prijanjaju\u0107eg spoja upleten je u poodmakli stadij karcinoma. No zato poreme\u0107aji desmosoma mogu nastati ranije, u vrijeme po\u010detnog razvoja tumora. 2005. godine, u istra\u017eivanju objavljenom u \u010dasopisu Cell<\/em>, Attardi je demonstrirala da je Perp sastavni dio desmosoma. Ona i njezini suradnici modificirali su mi\u0161eve s nedostatkom Perp-a, \u010dime su, sasvim neo\u010dekivano, identificirati ulogu koju Perp igra u ko\u017ei. Mi\u0161evi \u010dija je ko\u017ea bila deficitarna u Perpu izlo\u017eeni su bili gubitku desmosoma, kao i mjehurima i poja\u010danoj proliferaciji stanica epitela. \u0160tovi\u0161e, u tih mi\u0161eva, tzv suzbijanje tumora p53 – mehanizam \u0161iroko pozdravljen radi njegove uloge u zaustavljanju stani\u010dne diobe kada se genetska o\u0161te\u0107enja ne mogu zna\u010dajnije popraviti – ne funkcionira normalno, \u0161to zna\u010di da Perp igrao stanovitu, jo\u0161 neodre\u0111enu ulogu u tom stani\u010dnom putu. (P53 protein utvr\u0111eno mutira u najmanje polovici svih ljudskih tumora.)<\/p>\n\n\n\n

“U novoj studiji, poku\u0161ali smo imitirati metodu iniciranja melanoma kod ljudi”, rekla je Attardi. Ona i njezini suradnici izlo\u017eili su normalne mi\u0161eve i bioin\u017eenjerijske mi\u0161eve s nedostatkom Perpa UVB svjetlu – rasponu valnih duljina za koje se zna da poti\u010du veliku ve\u0107inu melanoma kod ljudi – te su usporedili u\u010destalost ro\u017enatih stanica karcinoma u dvama skupinama. Kod mi\u0161eva s pomanjkanjem Perp-a, melanom je napredovao br\u017ee te je bio obilniji i agresivniji, no u normalnih mi\u0161eva. “Gubitak Perp-a u kona\u010dnici dovodi do razvoja karcinoma na tri razli\u010dita na\u010dina”, isti\u010de Attardi. Znanstvenici su promatrali hiperprodukciju inflamatornih molekula (za koje je poznato da dovode do karcinoma), zna\u010dajno pre\u017eivljavanje stanica koje su kao odgovor na pretjeranu izlo\u017eenost UVB zrakama trebale po\u010diniti samoubojstvo i pomanjkanje intercelularne adhezije popra\u0107ene gubitkom desmosoma.<\/p>\n\n\n\n

U isto vrijeme, mi\u0161evi s ranim stadijima melanoma zadr\u017eali su normalnu funkciju drugog niza kompleksa prijanjaju\u0107ih spojnica koji je potvr\u0111eno disfunkcionalan u naprednim stadijima karcinoma, poput metastaza. Istra\u017eiva\u010di su pokazali u ovoj studiji da je raniji gubitak funkcije desmosoma sam po sebi dovoljan za pospje\u0161enje rasta tumora. Istra\u017eiva\u010di su tako\u0111er uo\u010dili zna\u010dajno pomanjkanje Perp-a u biopsiranim uzorcima ljudskih ro\u017enatih stanica karcinoma. Jo\u0161 jednom, alternativni kompleksi prianjanju\u0107ih spojnica koji \u010dine sastavni dio poodmaklih stadija karcinoma navodno su prisutni i sasvim normalno funkcioniraju u gotovo svim navedenim uzorcima, dodatno podupiru\u0107i ideju da gubitak desmosoma uslijed inaktivacije Perp-a mo\u017ee poslu\u017eiti kao rani, odlu\u010duju\u0107i momentum u progresiji karcinoma.<\/p>\n\n\n\n

Karcinom ro\u017enatih stanica drugi je naj\u010de\u0161\u0107i oblik svih ljudskih melanoma nakon karcinoma bazalnih stanica, koji godi\u0161nje poga\u0111a stotine tisu\u0107a ljudi u Sjedinjenim Dr\u017eavama. Attardina laboratorijska otkri\u0107a moglo bi se primijeniti i na karcinom bazalnih stanica. Gotovo milijun novih slu\u010dajeva karcinoma bazalnih stanica, daleko naj\u010de\u0161\u0107eg oblika melanoma, zabilje\u017ei se godi\u0161nje u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. Sre\u0107om, ova vrst karcinoma odlikuje se vrlo visokom stopom izlje\u010denja – uglavnom zato \u0161to je lako uo\u010dljiva te je stoga tumore mogu\u0107e ukloniti mnogo prije no \u0161to prerastu u smrtonosniju fazu. No, epitelna tkiva na mnogim, daleko nedostupnijim mjestima (na primjer, unutra\u0161njim organima poput jednjaka i gu\u0161tera\u010de) sposobna su razviti karcinom koji nerijetko uo\u010davamo kada je ve\u0107 prekasno – \u010desto puta prekasno za u\u010dinkovito lije\u010denje. Ve\u0107ina zdravih epitelnih stanica smje\u0161ta desmosome na svojim povr\u0161inama, sugeriraju\u0107i da osiroma\u0161enje ili disfunkcija tih sveprisutnih struktura mo\u017ee prerasti u niz razli\u010ditih vrsta tumora.<\/p>\n\n\n\n

“Dr\u017eimo da je na\u0161a studija relevantna i u pogledu drugih vrsta karcinoma, kao \u0161to su karcinomi glave i vrata, koji su mnogo smrtonosniji od melanoma,” rekla je. Preko 35.000 novih slu\u010dajeva karcinoma glave i vrata dijagnosticira se svake godine u SAD-u. Marker progresije tumora koji bi se mogao utvrditi dovoljno rano mogao bi se pokazati korisnim, ne samo u postavljanju dijagnoze i odre\u0111ivanju stadija tumora, ve\u0107 i u osna\u017eivanju odluka lije\u010dni\u010dkog kadra kada je rije\u010d o metodama lije\u010denja. “Mogu\u0107e je koristiti agresivnije lije\u010denje tumora s pomanjkanjem Perpa, no i po\u0161tedjeti pacijnte s tumorima osna\u017eenima Perpom najagresivnih tretmana”, zaklju\u010duje Attardi. “Kvalitetnije razumijevanje uloge ovoga proteina moglo bi dovesti do razvoja suvremenih terapijskih pristupa.”<\/p>\n\n\n\n

Izvor: Stanford University Medical Center<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U studiji objavljenoj online 21. listopada u \u010dasopisu PLoS Genetics, istra\u017eiva\u010di Stanford University School of Medicine povezali su nedostatak proteina va\u017enih za povezivanje stanica ljudske ko\u017ee s najzastupljenijim oblicima melanoma. Osiroma\u0161enje ovoga proteina, nazvanog Perp, moglo bi poslu\u017eiti kao rani pokazatelj razvoja karcinoma ko\u017ee, a mogao bi biti koristan u upostavi i utvr\u0111ivanju prognostike. Zna\u010daj […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065952,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16368],"tags":[16550],"class_list":["post-2312","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oboljenja-i-poremecaji","tag-karcinom"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2312","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2312"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2312\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065953,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2312\/revisions\/21065953"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065952"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2312"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2312"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2312"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}