Kako se zima pomalo, ali sigurno pojavljuje na sjevernoj hemisferi, stabla po\u010dinju gubiti svoje li\u0161\u0107e i temperature neprestano padaju. Mislite da je hladno? U najhladnijem mjestu u svemiru temperatura je -272 stupnja. To su otkrili \u010cileanski astronomi. <\/p>\n\n\n\n
Najhladnije mjesto u poznatom svemiru se nalazi u konstelaciji Strijelca i zove se Boomerang. Rije\u010d je o dijelu svemira koji je udaljen od zemlje 5000 svjetlosnih godina. <\/p>\n\n\n\n
Koriste\u0107i razne instrumente, astronomi su bolje promotrili ovaj zamrzavaju\u0107i oblak plina i pra\u0161ine kako bi saznali vi\u0161e o njegovim frigidnim svojstvima.<\/p>\n\n\n\n
Maglu Boomerang prije su snimili i zemaljski teleskopi i svemirski teleskop Hubble, a pojavljuje se na vidljivom svjetlu u obliku leptir ma\u0161ne (ili dva suprotstavljena bumeranga koji se preklapaju). No, nova zapa\u017eanja kori\u0161tenja ALMA mogu\u0107nosti visoke rezolucije otkrila su njegov pravi oblik.<\/p>\n\n\n\n
“Ono \u0161to se \u010dinilo kao oblik bumeranga, gledano s opti\u010dkih teleskopa sa Zemlje, zapravo je puno \u0161ira struktura koja se brzo \u0161iri u svemir” – rekla je Raghvendra Sahai, istra\u017eiva\u010dica i glavni znanstvenik u NASA-inom laboratoriju.<\/p>\n\n\n\n
Pa za\u0161to je ova maglica tako nevjerojatno hladna? Zapravo \u0161to vi\u0161e raste, sve se vi\u0161e hladi, otkrili su astronomi. Kako se zvijezdi, koja je poput sunca, u njenom sredi\u0161tu bli\u017ei kraju \u017eivota, maglu pro\u0161iruje brzo iscrpljuju\u0107i plin. To \u0161irenje stvara efekt hla\u0111enja – sli\u010dno kao \u0161irenje plina u hladnjacima poma\u017ee da vam se sladoled ne otopi.<\/p>\n\n\n\n
Plin iz ove maglice putuje brzinom od 500.000 km na sat (310.000 mph). <\/p>\n\n\n\n
“Va\u017eno je razumjeti kako zvijezde umiru i postaju planetarne maglice”, rekao je Sahai. “Upotrebom ALMA-e bili smo prili\u010dno doslovno i figurativno sposobni baciti novu svjetlost na kraj \u017eivota zvijezde nalik suncu.” Maglica Boomerang nalazi se na 5000 svjetlosnih godina od Zemlje unutar na\u0161e galaksije Mlije\u010dni Put.<\/p>\n\n\n\n
Zajedni\u010dki opservatorij ALMA (JAO) suradnja je Europskog ju\u017enog opservatorija (ESO), Nacionalnog opservatorija za radio astronomiju (NRAO) i Nacionalnog astronomskog opservatorija Japana (NAOJ).<\/p>\n\n\n\n
ALMA \u0107e raditi kao interferometar, koji se prostire na 16 kilometara visoravni Chajnantor u pustinji Atacama, u \u010cileu.<\/p>\n\n\n\n
ALMA je sustav koji je osjetljiv na milimetarske i submilimetarske valne duljine, izme\u0111u infracrvenog svjetla i radio valova u elektromagnetskom spektru, raspon koji \u0107e pomo\u0107i astronomima da skinu veo s udaljenih predmeta u Kozmosu. <\/p>\n\n\n\n
Za izgradnju ALMA-e Sjeverna Amerika isporu\u010dila je 25 antena od 12 metara, a Isto\u010dna Azija 16 (\u010detiri 12-metarske i dvanaest 7-metarskih).<\/p>\n\n\n\n
\u201cOvo je va\u017ena prekretnica za opservatorij ALMA, jer omogu\u0107uje astronomima u Europi i drugdje da koriste kompletni ALMA teleskop, sa svojim punim senzibilitetom i sabirnim prostorom\u201d, rekao je Wolfgang Wild, voditelj europskog ALMA projekta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kako se zima pomalo, ali sigurno pojavljuje na sjevernoj hemisferi, stabla po\u010dinju gubiti svoje li\u0161\u0107e i temperature neprestano padaju. Mislite da je hladno? U najhladnijem mjestu u svemiru temperatura je -272 stupnja. To su otkrili \u010cileanski astronomi. Najhladnije mjesto u poznatom svemiru se nalazi u konstelaciji Strijelca i zove se Boomerang. Rije\u010d je o dijelu […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21051447,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323],"tags":[21861,21859,21860],"class_list":["post-2313","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","tag-alma","tag-boomerang","tag-najhladniji-dio-svemira"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2313","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2313"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2313\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21051447"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2313"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2313"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2313"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}