{"id":2315,"date":"2010-11-01T23:00:00","date_gmt":"2010-11-01T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/facebook-primijenjen-u-sociolokom-istraivanju\/"},"modified":"2020-02-24T20:33:14","modified_gmt":"2020-02-24T19:33:14","slug":"facebook-primijenjen-u-socioloskom-istrazivanju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/facebook-primijenjen-u-socioloskom-istrazivanju\/","title":{"rendered":"Facebook primijenjen u sociolo\u0161kom istra\u017eivanju"},"content":{"rendered":"\n

Pri odabiru prijatelja rasa ima znatno manju ulogu nego \u0161to se to ranije mislilo, navodi zajedni\u010dka studija istra\u017eiva\u010da s University of California<\/em>(UCLA) i Harvarda<\/em>, koja se oslanja jednim svojim dijelom na podatke sa socijalne mre\u017ee Facebook.<\/p>\n\n\n\n

“Prema dosad prihva\u0107enom mi\u0161ljenju rasa je smatrana najja\u010dim utjecajem pri stvaranju prijateljstva me\u0111u Amerikancima”, rekao je Andreas Wimmer, vode\u0107i autor studije i sociolog na UCLA. “Mi smo, me\u0111utim, pokazali da se stara poslovica: “svaka ptica svome jatu”, ne mo\u017ee primijeniti kada odabiremo prijatelja. Poznanstva iz svakodnevnog \u017eivota, \u017eivotna sredina, zemlja porijekla ili pripadnost dru\u0161tvenoj klasi ja\u010da su osnova za stvaranje prijateljstava nego li isto rasno porijeklo.”<\/p>\n\n\n\n

“Uspjeli smo pokazati da u sklapanju prijateljstva i dru\u017eenju dviju osoba pripadnost istoj rasi nije najva\u017eniji \u010dimbenik”, rekao je suautor studije Kevin Lewis, diplomirani sociolog s diplomom Harvarda. Ispitivanje je pokazalo da najve\u0107u privla\u010dnost me\u0111u ljudima stvara ve\u0107 ranije poznata dru\u0161tvena potreba. Istra\u017eiva\u010di su pokazali da je za prosje\u010dnog studenta uzvra\u0107anje prijateljskih signala sedam puta va\u017enije od privla\u010dnosti koju donosi pripadnost istoj rasi. Bili smo iznena\u0111eni snagom dru\u0161tvene potrebe da se uzvrate prijateljstva”, rekao je Lewis. “Kada nekog izaberemo za svog prijatelja on osje\u0107a sna\u017enu potrebu da postane na\u0161 prijatelj, a \u010desto i prijatelj na\u0161ih prijatelja.”<\/p>\n\n\n\n

Rezultati istra\u017eivanja \u0107e biti objavljeni u on-line izdanju \u010dasopisa American Journal of Sociology, po\u010detkom sljede\u0107eg tjedna. \u017delju za stvaranjem prijateljstva sna\u017enije od pripadnosti istoj rasi poti\u010du: poha\u0111anje elitnih privatnih \u0161kola (dva puta ja\u010de), dolazak iz dr\u017eava s posebno karakteristi\u010dnim identitetom poput Illinois-a ili Havaja (dva i pol puta ja\u010de) i podudarnost etni\u010dke pripadnosti (tri puta ja\u010de).<\/p>\n\n\n\n

\u010cak i jednostavna \u010dinjenica poput studentskog dijeljenja zajedni\u010dkih spavaonica \u010desto je imala barem jednako jak utjecaj, ako ne i ja\u010di, od rasne pripadnosti u me\u0111usobnom privla\u010denju potencijalnih prijatelja. Zajedni\u010dki \u017eivot u studentskom domu, se pokazao kao jedan od najsna\u017enijih \u010dimbenika za stvaranje i odr\u017eavanje prijateljstva. U istra\u017eivanju \u010dimbenika koji djeluju pri stvaranju prijateljstava kori\u0161teni su i podaci s Facebook-a, koji govore o novom na\u010dinu dru\u017eenja. U ispitivanje su uklju\u010deni bruco\u0161i iz 2009 upisani na neidentificirano sveu\u010dili\u0161te koji su u velikom broju koristili ovu dru\u0161tvenu mre\u017eu. Sveu\u010dili\u0161te je pri upisu kandidata vo\u0111eno njihovim postignu\u0107ima, ali i namjerom da se prihvate studente iz razli\u010ditih rasnih i etni\u010dkih zajednica.<\/p>\n\n\n\n

“Me\u0111u ispitivanim bruco\u0161ima bila je mala vjerojatnost da \u0107e na fakultetu na\u0107i svoje srednjo\u0161kolske prijatelje i nastaviti dru\u017eenje sa njima.Ve\u0107ina studentskih prijateljstava je bila nova i zapo\u010dela je u novoj sredini”, rekao je Wimmer. Istra\u017eivanju je tako\u0111er pogodovao sveu\u010dili\u0161ni pristup da sobama rasporedi zajedno pripadnike raznih rasa. Bruco\u0161i razli\u010ditog rasnog podrijetla su dijelili sobe \u010de\u0161\u0107e nego \u0161to bi se moglo o\u010dekivati kod slu\u010dajnog rasporeda. U ispitivanje je u po\u010detku uklju\u010deno 1.640 studenata od kojih je 97 posto postavilo svoje Facebook profile. Wimmer i Lewis su odlu\u010dili da se u istra\u017eivanju ne vezuju uz broj Facebook prijatelja kao temeljni pokazatelj dru\u0161tvenih veza, ve\u0107 da potra\u017ee sna\u017enije mjere prijateljstva.<\/p>\n\n\n\n

Stoga su pratili 736 bruco\u0161a koja su postavljali slike prijatelja na svoju stranicu a onda u sljede\u0107em koraku prikazane osobe ozna\u010dili imenom, nakon \u010dega se fotografije prikazuju na Facebook profilima prijatelja. “Ljudi na fotografijama su o\u010dito proveli neko vrijeme zajedno u stvarnim socijalnim odnosima,” navodi Wimmer. “Studenti \u017eele da te njihove stvarne interakcije budu prepoznate u dru\u0161tvu online komunikacija.” Wimmer i Lewis su pratili ozna\u010dene fotografije bruco\u0161a i ustanovili da ih prosje\u010dni student po\u0161alje 15. Znanstvenici su tada primijenili statisti\u010dki postupke za analizu podataka o stanovanju dobivenih od sveu\u010dili\u0161ta i osobne podatke objavljene na profilima.<\/p>\n\n\n\n

Facebook je odobrio takvo istra\u017eivanje, ali bez posebne dozvole za naru\u0161avanje privatnosti svojih korisnika.U istra\u017eivanju su kori\u0161tene samo informacije dostupne svim studentima. Istra\u017eiva\u010di su utvrdili rasu svakog ispitivanog studenta na temelju fotografija i prezimena. Prikupili su dodatne informacije o etni\u010dkoj pripadnosti svakog studenta, o njegovom filmskom, glazbenom i knji\u017eevnom ukusu i njegovoj mati\u010dnoj dr\u017eavi, o stanovanju, i vrsti srednjih \u0161kola koje su poha\u0111ali. Dojam dobiven nakon prvih analiza je bio da se prijateljstva pripadnika iste rase stvaraju \u010de\u0161\u0107e nego \u0161to bi se o\u010dekivalo kod slu\u010dajnih doga\u0111anja, na temelju rasnog sastava klase bruco\u0161a. Na primjer, bijelci su se me\u0111usobno dru\u017eili jedan i pol puta \u010de\u0161\u0107e nego \u0161to bi se o\u010dekivalo u slu\u010dajnim uvjetima. Za rasne manjine, pokazatelji su bili mnogo uvjerljiviji. Studenti Latinoamerikanci su se dru\u017eili me\u0111usobno \u010detiri i pol puta \u010de\u0161\u0107e, a oni afroameri\u010dkog porijekla su se dru\u017eili me\u0111usobno osam puta \u010de\u0161\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

No, dublja analiza je pokazala da je u stvaranju prijateljstva va\u017enost pripadnosti istoj rasi manje va\u017ena od niza drugih faktora. Glavnina onog \u0161to na prvi pogled djeluje kao preferiranje vlastite rase, je zapravo sklonost \u010dlanovima iste etni\u010dke pripadnosti. To je posebno izra\u017eeno kod studenata Azijaca, koji su se me\u0111usobno dru\u017eili gotovo tri puta \u010de\u0161\u0107e nego \u0161to bi se o\u010dekivalo da se odnosi stvaraju na temelju slu\u010dajnosti. No, unutar skupine studenata iste etni\u010dke pripadnosti ili zemlje podrijetla, zna\u010daj rasnih preferencija se smanjio gotovo na polovicu. Privla\u010dnost koju donosi zajedni\u010dka nacionalnost je bila najve\u0107a kod vijetnamskih bruco\u0161a, koji su se me\u0111usobno dru\u017eili tri puta \u010de\u0161\u0107e nego prosje\u010dni studenti na temelju zajedni\u010dke rasne pripadnosti.<\/p>\n\n\n\n

“To zna\u010di da studenti u dru\u0161tvu u sebi govore,” Odli\u010dno, tu je jedan Vijetnamac, “a ne,” Tu je jedan Azijac,” rekao je Wimmer. Pri pra\u0107enju dru\u0161tvene potrebe za uzvra\u0107anjem prijateljstva, zna\u010daj rasnih podudarnosti je bio jo\u0161 manji. Ra\u010dunaju\u0107i na potrebu za uzvra\u0107anjem prijateljstva i povezivanjem s prijateljima prijatelja, prednost iste rase se smanjila za jednu polovicu kod Latinoamerikanaca i nevjerojatnih dvije tre\u0107ine kod Afroamerikanca. “Stvaranje prijateljstva izme\u0111u dvaju studenata pripadnika iste rase, olak\u0161ava njihovo poznavanje specifi\u010dnih dru\u0161tvenih pravila po kojima se dru\u017eenje odvija, \u0161to nema veze s rasnim preferencijama” rekao je Wimmer. “\u010cak ako se samo radi o izbjegavanju napetosti u dru\u0161tvenom krugu, prijateljstva se \u010desto uzvra\u0107aju i prijatelji prijatelja uspostavljaju me\u0111usobno prijateljstvo.”<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivi rezultati su dobiveni analizom tipova srednjih \u0161kola koje su bruco\u0161i ranije poha\u0111ali. Za sve one koji su zavr\u0161ili 16 najrazvikanijih ameri\u010dkih \u0161kola bilo je dvaput vjerojatnije da \u0107e me\u0111usobno dru\u017eiti sli\u010dno kao i studenti iste rase, \u0161to sugerira da je razlika izme\u0111u elitnih i skromnijih obitelji ve\u0107a prepreka za sklapanje prijateljstva od rase. Znanstvenici su odlu\u010dni u ocjeni da njihovi rezultati ne upu\u0107uju na odsustvo problema rasizma i rasne diskriminacije u Americi. Ipak oni vjeruju da su ranija istra\u017eivanja pridavala pretjeranu ulogu rasnoj pripadnosti u dru\u0161tvenim odnosima, djelomi\u010dno i zato \u0161to su podaci o rasi lako dostupni u postoje\u0107im bazama podataka, dok je do podataka o drugim studentskim zna\u010dajkama ili njihovim aktivnostima mnogo te\u017ee do\u0107i. Ova studija uvodi kao novost u istra\u017eivanje oslanjanje na podatke iz socijalnih mre\u017ea pri prou\u010davanju ljudskog pona\u0161anja, uklju\u010duju\u0107i ljudske odnose, identitet, samopo\u0161tovanje, popularnost i politi\u010dki anga\u017eman.<\/p>\n\n\n\n

“Podaci sa Facebook-a omogu\u0107ili su nam zaviriti iza kategorije rase i prona\u0107i druge \u010dimbenike va\u017ene pri povezivanju potencijalnih prijatelja”, navodi Wimmer. “Na\u0161e ispitivanje je olak\u0161ala mje\u0161avina geografskog, rasnog i etni\u010dkog sastava bruco\u0161a i uspostavljanje novih prijateljstava u novom okru\u017eenju.”<\/p>\n\n\n\n

Izvor: University of California<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pri odabiru prijatelja rasa ima znatno manju ulogu nego \u0161to se to ranije mislilo, navodi zajedni\u010dka studija istra\u017eiva\u010da s University of California(UCLA) i Harvarda, koja se oslanja jednim svojim dijelom na podatke sa socijalne mre\u017ee Facebook. “Prema dosad prihva\u0107enom mi\u0161ljenju rasa je smatrana najja\u010dim utjecajem pri stvaranju prijateljstva me\u0111u Amerikancima”, rekao je Andreas Wimmer, vode\u0107i […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052226,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[16594],"class_list":["post-2315","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-facebook"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2315","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2315"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2315\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052226"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2315"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2315"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2315"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}