{"id":2340,"date":"2010-11-07T23:00:00","date_gmt":"2010-11-07T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/potencijalno-nastanjiv-planet-gliese-581g-ipak-ne-postoji\/"},"modified":"2011-09-24T14:37:43","modified_gmt":"2011-09-24T14:37:43","slug":"potencijalno-nastanjiv-planet-gliese-581g-ipak-ne-postoji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/potencijalno-nastanjiv-planet-gliese-581g-ipak-ne-postoji\/","title":{"rendered":"Potencijalno nastanjiv planet Gliese 581g ipak ne postoji?"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" class=\"alignleft\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/gliese581.jpg\"  >Pro\u0161loga su mjeseca astronomi objavili otkri\u0107e prvoga potencijalno naseljivoga ekstrasolarnoga planeta. Ali na sastanku Me\u0111unarodnoga astronomskoga saveza izra\u017eena je sumnja o postojanju ovoga uzbudljivoga novoga planeta koji navodno orbitira oko zvijezde Gliese 581.<\/p>\n<p>Nazvan Gliese 581g, za planet se smatralo da je tri puta te\u017ei od Zemlje, \u0161to bi zna\u010dilo da je stjenovit planet, a ne plinoviti div kao \u0161to je to Jupiter. Stjenoviti ekstrasolarni planeti su pronala\u017eeni i prije, ali jedinstvena zna\u010dajka ovog planeta je ta da se nalazi u orbiti unutar nastanjive zone oko crvenog patuljka, podru\u010dja u kojem su temperature dovoljno visoke da voda ostane u teku\u0107em stanju na povr\u0161ini planeta.<\/p>\n<p><strong>Otkri\u0107e planeta Gliese 581g<\/strong><br \/>Astrobiolozi su bili odu\u0161evljeni objavom otkri\u0107a planeta, jer se teku\u0107a voda smatra osnovom za nastanak i evoluciju \u017eivota. Zapravo, NASA-in primarni cilj je &#8220;potraga za vodom&#8221; u potrazi za \u017eivotom drugdje u galaktici. Zvijezda Gliese 581 se nalazi oko 20 svjetlosnih godina od Zemlje, smje\u0161tena je u zvije\u017e\u0111u Vaga (Libra). &#8220;\u010cinjenica da smo uspjeli otkriti ovaj planet tako brzo i toliko blizu govori nam da planeti poput ovog moraju biti uobi\u010dajena pojava.&#8221; rekao je Steven Vogt u izjavi koja je obznanila otkri\u0107e.<\/p>\n<p>Vogt je jedan od vode\u0107ih astronoma Lick-Carnegie Exoplanet pregleda neba i glavni autor rada objavljenog u \u010dasopisu Astrophysical Journal. U radu je tako\u0111er objavljeno i otkri\u0107e `f` planeta, planeta 7 puta te\u017eeg od Zemlje s orbitom od 433 dana oko zvijezde Gliese 581. Za planet `g` je izra\u010dunato da ima orbitalni period od samo 37 dana. Iako je to iznimno blizu zvijezdi po standardima na\u0161eg solarnog sustava, Gliese 581 nije toliko sjajna kao na\u0161e Sunce i njena je nastanjiva zona puno bli\u017ee njoj samoj. Zbog planetove blizine zvijezdi, astronomi su utvrdili da mora biti plimno blokiran, s istom stranom planeta uvijek okrenutom ka zvijezdi. Ovo bi zna\u010dilo da je strana planeta okrenuta zvijezdi mnogo toplija od vje\u010dno tamne strane, ali podru\u010dje umjerene temperature bi trebalo postojati na grani\u010dnoj zoni izme\u0111u tamne i svijetle polovice.<\/p>\n<p>Kako bi prona\u0161ao planet, Lick-Carnegie tim je pregledao 122 mjerenja radijalne brzine dobivena pomo\u0107u instrumenta HIRES na Keck 1 teleskopu koji se nalazi u W. M. Keck opservatoriju na Havajima. Tako\u0111er su koristili i 119 mjerenja dobivena pomo\u0107u HARPES instrumenta na La Silla teleskopu u Europskom ju\u017enom opservatoriju u \u010cileu. HIRES-ova mjerenja su prikupljana tijekom razdoblja od 11 godina, dok su HARPS-ova mjerenja prikupljana tijekom \u010detiri godine.<\/p>\n<p><strong>Postojanje planeta nije potvr\u0111eno<\/strong><br \/>Francesco Pepe, astronom koji radi na podatcima dobivenih pomo\u0107u HARPA u Geneva opservatoriju, izjavio je da njegov tim nije mogao potvrditi postojanje Gliese 581g na sastanku Me\u0111unarodnog astronomskog saveza odr\u017eanog ovog tjedna. U e-mail dopisci s Astrobiology Magazine-om, Pepe je izjavio da nisu mogli potvrditi ni postojanje `f` planeta. Geneva tim, kojeg vodi Michael Mayor, objavio je 2009. godine otkri\u0107e planeta `e` u Gliese 581 solarnom sustavu. Te\u017eine od otprilike 1.9 Zemljinih masa, ovaj `e` planet je najlak\u0161i ekstrasolarni planet do sada prona\u0111en i ima 3.15 dnevni orbitalni period oko zvijezde.<\/p>\n<p>&#8220;Otkad je Mayor 2009. godine objavio otkri\u0107e najlak\u0161eg planeta Gliese 581e, prikupili smo oko 60 dodatnih mjerenja pomo\u0107u HARPS instrumenta te tako sveukupno imamo 180 mjerenja prikupljenih tijekom promatranja koja su trajala 6.5 godina.&#8221; dodao je Pepe. &#8220;Iz ovih podataka lako mo\u017eemo i\u0161\u010ditati postojanje planeta b, c, d i e.&#8221; Ipak, rekao je da se dokazi postojanja planeta `g`, petog planeta u sustavu \u010dije su otkri\u0107e objavili Vogt i njegov tim, ne mogu vidjeti. &#8220;Razlog tome je \u0161to je, unato\u010d velikoj to\u010dnosti instrumenta i mnogim mjerenjima, amplituda signala ovog potencijalnog petog planeta vrlo niska i, u osnovi, na razini \u0161uma.&#8221;<\/p>\n<p><strong>Lov na druge solarne sustave<\/strong><br \/>Planeti u sustavu Gliese 581 otkriveni su pomo\u0107u spektroskopskih mjerenja radijalne brzine. Planeti gravitacijom mijenjaju polo\u017eaj zvijezde (zvijezde i planete kru\u017ee oko zajedni\u010dkog centra mase). Mjerenjem kretanja zvijezde, astronomi mogu doku\u010diti koji planeti orbitiraju oko nje. Vi\u0161e planetni sustavi daju slo\u017een signal i astronomi moraju razdvojiti spektralne linije kako bi otkrili \u0161to predstavlja planet a \u0161to je samo &#8220;\u0161um&#8221; \u2013 promjene svjetlosti zvijezde koje nisu uzrokovane planetom koji orbitira oko nje. Astronomi su razvili razli\u010dite na\u010dine smanjivanja takvog \u0161uma u svojim teleskopskim promatranjima, ali on i dalje stvara dozu nesigurnosti kod otkrivanja ekstrasolarnih planeta.<\/p>\n<p>Tim Geneva je ubacio HARPS-ove podatke o Gliese 581 u kompjuterske modele kako bi provjerio kolike su \u0161anse da je signal rezultat \u0161uma ili dokaza nastanjivog planeta `g` kao \u0161to tvrdi Lick-Carnegie tim. &#8220;Simulacije s ovim podatcima su pokazale da je mogu\u0107nost da je ovaj signal dobiven `slu\u010dajno` iz \u0161uma nezanemariva.&#8221; izjavio je Pepe. &#8220;Pod ovim uvjetima mi ne mo\u017eemo potvrditi prisutnost objavljenog planeta Gliese 581g.&#8221; Pepe je istaknuo da nije na konferenciji govorio o Gliese 581 f, drugom potencijalnom planetu u tom sustavu kojeg je objavio Lick-Carnegie tim, \u010dije je postojanje dovedeno u pitanje tako\u0111er na temelju HARPS-ovih podataka.<\/p>\n<p>&#8220;Jo\u0161 nismo izvr\u0161ili detaljnu analizu, ali na prvi pogled ne postoji statisti\u010dki bitan signal (za planet f) u na\u0161em skupu podataka.&#8221; naglasio je. Gliese 581 je jedan od najintrigantnijih poznatih solarnih sustava, s \u010detiri potvr\u0111ena planeta koja orbitiraju oko zvijezde. Potencijalno nastanjiv planet `g` bi u\u010dinio sustav va\u017enim mjestom za potragu za vanzemaljskim \u017eivotom, ali jo\u0161 se mora dosta toga odraditi kako bi se ili potvrdilo ili osporilo postojanje tog planeta. &#8220;Rekao bih da je uo\u010davanje bilo nejasno, pa \u010dak i u originalnom Vogtovom radu \u2013 u radu su pa\u017eljivo birane rije\u010di, nasuprot onoga \u0161to su neki mediji prenijeli.&#8221; rekao je Ray Jayawardhana, astronom sa Sveu\u010dili\u0161ta u Torontu koji nije sudjelovao u ni jednom istra\u017eivanju. &#8220;Naravno, nije lako isklju\u010diti ne\u0161to, ali HARPS-ovi dokazi barem bude neke sumnje.&#8221;<\/p>\n<p>Izvor: <a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.csmonitor.com\/Science\/2010\/1013\/Gliese-581g-Goldilocks-planet-might-not-exist-after-all\" rel=\"noopener\">Csmonitor.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pro\u0161loga su mjeseca astronomi objavili otkri\u0107e prvoga potencijalno naseljivoga ekstrasolarnoga planeta. Ali na sastanku Me\u0111unarodnoga astronomskoga saveza izra\u017eena je sumnja o postojanju ovoga uzbudljivoga novoga planeta koji navodno orbitira oko zvijezde Gliese 581. Nazvan Gliese 581g, za planet se smatralo da je tri puta te\u017ei od Zemlje, \u0161to bi zna\u010dilo da je stjenovit planet, a [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016178,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16359],"tags":[],"class_list":["post-2340","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-planete-i-mjeseci"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2340","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2340"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2340\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016178"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2340"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2340"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2340"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}