{"id":2360,"date":"2010-11-10T23:00:00","date_gmt":"2010-11-10T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/galaktiki-sudar-na-djelu-atoms-for-peace\/"},"modified":"2015-10-23T03:10:43","modified_gmt":"2015-10-23T01:10:43","slug":"galakticki-sudar-na-djelu-atoms-for-peace","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/galakticki-sudar-na-djelu-atoms-for-peace\/","title":{"rendered":"Galakti\u010dki sudar na djelu: Atoms-for-Peace"},"content":{"rendered":"<p><em><img decoding=\"async\" class=\"alignleft\" alt=\"\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/atoms4_peace.jpg\" \/>Atoms-for-Peace <\/em>(Atomi za mir)\u00a0je zanimljivo ime dano paru galaktika koje su u me\u0111usobnoj interakciji i spajaju se a nalaze se na udaljenosti od otprilike 220 milijuna svjetlosnih godina u zvije\u017e\u0111u Vodenjak.<\/p>\n<p>Poznate su i kao NGC 7252 i Arp 226 te su dovoljno jarke da ih mogu vidjeti astronomi amateri kao vrlo slaba\u0161nu mrlju svjetlosti. Ova slika je dobivena pomo\u0107u ESO-vog Wide Field Imager-a na MPG\/ESO-vom 2.2 metarskom teleskopu na ESO-vom La Silla opservatoriju u \u010cileu. Kolizija galaktika je jedan od najva\u017enijih procesa koji utje\u010de na evoluciju Svemira i prou\u010davanje tog procesa otkriva va\u017ene podatke o galakti\u010dkom porijeklu. Sre\u0107om, takve kolizije su dugoro\u010dni doga\u0111aji koji traju stotinama milijuna godina \u0161to daje astronomima puno vremena za njihovo prou\u010davanje.<\/p>\n<p>Slika <em>Atoms-for-Peace<\/em> predstavlja trenutak kolizije, s kaosom u punom tijeku i pozadinom sa\u010dinjenom od udaljenih galaktika. Rezultati ove intrigantne igre gravitacijskih interakcija mogu se vidjeti u oblicima repova napravljenih od nizova zvijezda, plina i pra\u0161ine. Slika nam tako\u0111er pokazuje nevjerojatne omota\u010de koji su nastali kad su plin i zvijezde istrgnuti iz galaktika u sudaru i omotani oko njihove sjedinjene jezgre. Dok je mnogo materijala izba\u010deno u svemir, druga su podru\u010dja komprimirana \u0161to je potaklo nastajanje novih zvijezda. Rezultat je nastanak stotina vrlo mladih zvjezdanih klastera, starih oko 50 do 500 milijuna godina, za koje se smatra da su za\u010detnici globularnih klastera.<\/p>\n<p><em>Atoms-for-Peace <\/em>je mo\u017eda prete\u010da na\u0161e vlastite galakti\u010dke sudbine. Astronomi predvi\u0111aju da \u0107e se za tri do \u010detiri milijarde godina sudariti Mlije\u010dni put i galaktika Andromeda, isto kao \u0161to se dogodilo s<em> Atoms-for-Peace<\/em>. Ali ne pani\u010darite: udaljenost izme\u0111u zvijezda unutar galaktike je toliko velika da je mala vjerojatnost da \u0107e na\u0161e Sunce zavr\u0161iti u direktnoj koliziji s drugom zvijezdom tijekom spajanja.<\/p>\n<p>Intrigantan nadimak ovog objekta ima zanimljivu povijest. U prosincu 1953. godine, predsjednik Eisenhower odr\u017eao je govor \u010diji je naziv bio <em>Atoms for Peace<\/em>. Tema govora je bila promoviranje nuklearne energije za mirotvorne svrhe \u2013 posebno aktualna tema oko koje se vodila \u017eu\u010dna rasprava u to doba. Ovaj govor i konferencija na kojoj je odr\u017ean prome\u0161koljili su znanstvenu zajednicu do te mjere da je NGC 7252 nazvana <em>Atoms-for-Peace<\/em> galaktika. Na mnogo na\u010dina, ovo je neobi\u010dno prikladno: zanimljiv oblik koji mo\u017eemo vidjeti rezultat je spajanja dvije galaktike iz kojeg \u0107e nastati ne\u0161to novo i veliko, pomalo nalik onome \u0161to se doga\u0111a u nuklearnoj fuziji. Nadalje, divovski obru\u010di nalikuju ud\u017ebeni\u010dkom dijagramu elektrona koji orbitira oko atomske jezgre.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.eso.org\/public\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">ESO<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Atoms-for-Peace (Atomi za mir)\u00a0je zanimljivo ime dano paru galaktika koje su u me\u0111usobnoj interakciji i spajaju se a nalaze se na udaljenosti od otprilike 220 milijuna svjetlosnih godina u zvije\u017e\u0111u Vodenjak. Poznate su i kao NGC 7252 i Arp 226 te su dovoljno jarke da ih mogu vidjeti astronomi amateri kao vrlo slaba\u0161nu mrlju svjetlosti. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016196,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357],"tags":[17304,16480,16497],"class_list":["post-2360","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija","tag-andromeda","tag-apokalipsa","tag-galaksija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2360","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2360"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2360\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016196"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2360"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2360"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2360"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}